7,62×51 mm NATO: razlika između inačica
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
ispravci |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{prijevod|eng}} |
|||
{{Nepotrebni anglizmi}} |
|||
{{Infookvir kalibar |
{{Infookvir kalibar |
||
|naziv = 7,62×51mm NATO |
|naziv = 7,62×51mm NATO |
||
Redak 54: | Redak 52: | ||
}} |
}} |
||
'''7,62×51mm NATO''' (službeno [[NATO|NATO-vo]] nazivlje - 7.62 NATO) je standardna dimenzija metka (čahure) za vatrena oružja. Razvijen je u [[1950-ih|1950-ima]] kao standard za mala oružja unutar članica |
'''7,62×51mm NATO''' (službeno [[NATO|NATO-vo]] nazivlje - 7.62 NATO) je standardna dimenzija [[Metak|metka]] (čahure) za vatrena oružja. Razvijen je u [[1950-ih|1950-ima]] kao standard za mala oružja unutar članica NATO-a. |
||
7.62 NATO je uveden za američku pušku [[M14 (puška)|M14]] i strojnicu [[M60 (strojnica)|M60]] u kasnim 50-im. M14 je zamijenjen u američkoj službi otkada je pješaštvo usvojilo suvremeniju pušku [[M16 (puška)|M16]] kalibriranu za manji [[5,56×45mm NATO|5,56mm NATO]]. |
7.62 NATO je uveden za američku [[Puška|pušku]] [[M14 (puška)|M14]] i [[Strojnica|strojnicu]] [[M60 (strojnica)|M60]] u kasnim 50-im. M14 je zamijenjen u američkoj službi otkada je pješaštvo usvojilo suvremeniju pušku [[M16 (puška)|M16]] kalibriranu za manji [[5,56×45mm NATO|5,56mm NATO]]. No, M14 i mnoga druga oružja koja koriste 7,62×51 su još u službi, osobito u slučaju [[Snajper|snajperskih pušaka]] i [[strojnica]] koje su izabrale specijalne postrojbe. |
||
Iako nisu |
Iako nisu isti, 7,62×51mm NATO i komercijalni [[.308 Winchester]] su slični, premda [[Institut za proizvođače streljiva i sportskih oružja]] (SAAMI) ne smatra da je nesigurno ispaljivati NATO runde u oružju napravljenom za trgovinsku rundu. Bilo je puno značajnih rasprava<ref name="gunboards.com">{{Citiranje weba |title=FAQ: Difference between .308 & 7.62 X51 (NATO) |url=https://www.gunboards.com/threads/faq-difference-between-308-7-62-x51-nato.945/ |access-date=2021-09-23 |website=Gunboards Forums |language=en-US}}</ref> o kompatibilnoj cijevi i o tlaku na kraju cijevi između dva metka temeljena na barutnom punjenju i debljini kod vojnih i komercijalnih rundi. Debata je obostrana, te ATF preporučuje provjeru na urezu ili žigu cijevi, ako je vlasnik oružja nesiguran, neka se savjetuje s proizvođačem.<ref name="saami.org">{{Citiranje časopisa |url=http://www.saami.org/specifications_and_information/publications/download/SAAMI_ITEM_211-Unsafe_Arms_and_Ammunition_Combinations.pdf |accessdate=31. svibnja 2013. |title=Specifikacije i info nesigurnim kombinacijama oružja i municije |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131116092917/http://www.saami.org/specifications_and_information/publications/download/SAAMI_ITEM_211-Unsafe_Arms_and_Ammunition_Combinations.pdf |archivedate=16. studenoga 2013.}}</ref> |
||
== Pregled == |
== Pregled == |
||
Sama runda (čahura koja drži metak) ima slični balistički učinak kod većine vatrenih oružja kao [[.30-06 Springfield]] koji je zamijenjen u američkoj službi. Iako kraći, standardna punjenja ispaljuju slične težine metka sa samo lakšom redukcijom u brzini. Manja čahura zahtjeva manje [[Mjed|mesinga]] i prinosi manju rundu. Ova kraća runda omogućuje smanjenu veličinu i težinu oružja kojeg koristi. |
Sama runda (čahura koja drži metak) ima slični balistički učinak kod većine vatrenih oružja kao što je [[.30-06 Springfield]] koji je zamijenjen u američkoj službi. Iako kraći, standardna punjenja ispaljuju slične težine metka sa samo lakšom redukcijom u brzini. Manja čahura zahtjeva manje [[Mjed|mesinga]] i prinosi manju rundu. Ova kraća runda omogućuje smanjenu veličinu i težinu oružja kojeg koristi. |
||
== Razvoj == |
== Razvoj == |
||
Razvoj 7,62×51mm NATO počeo je odmah nakon [[1. svjetski rat|1. svjetskog rata]] kada se pokazalo da se krupna, jaka .30-06 runda teško prilagođava [[Poluautomatska puška|poluautomatskim puškama]]. Manje moćnija runda omogućila bi lakši paljbeni mehanizam. U to vrijeme, dizajn koji je najviše obećavao bio je [[.276 Pedersen]]. Kada se eventualno demonstriralo da je .30-06 pogodan za poluautomatske puške, .276-ica je odbačena. |
|||
Kada se rat počeo ponovno nazirati samo nekoliko desetljeća poslije, .30-06 je bila jedina runda dostupna i [[M1 Garand]] je bio pružan američkim trupama s većom vatrenom moći nego od protivničkih [[Repetirka|bolterica/repetirka]]. Garand je radio tako dobro da je SAD vidio malu potrebu da ga zamijeni tijekom [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]] i .30-06 je dobro služila u [[Korejski rat|Korejskom ratu]] i sredinom [[1960-ih]]. |
Kada se rat počeo ponovno nazirati samo nekoliko desetljeća poslije, .30-06 je bila jedina runda dostupna i [[M1 Garand]] je bio pružan američkim trupama s većom vatrenom moći nego od protivničkih [[Repetirka|bolterica/repetirka]]. Garand je radio tako dobro da je [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] vidio malu potrebu da ga zamijeni tijekom [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]] i .30-06 je dobro služila u [[Korejski rat|Korejskom ratu]] i sredinom [[1960-ih]]. |
||
Tijekom [[1940-ih]] i ranih 1950-ih, |
Tijekom [[1940-ih]] i ranih 1950-ih, provedeno je nekoliko eksperimenata kako bi se Garand poboljšao. Jedna od najčešćih žalbi bila je to da je ograničeni kapacitet en-blok koji drži 8 rundi i mnogi pokusni dizajni modificirali su oružje s odvojivim okvirnim šaržerom (spremnikom). Puška '''T20''' od [[Springfield Armory|Springfield oružarnice]] (''Springfield Armory'') bila je automatska verzija. Premda nikada usvojena, iskustvo s automatskim Garandom dovelo je do osnovnih temelja za svoju zamjenu. |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
Inačica od 12. siječnja 2022. u 23:04
7,62×51mm NATO | |
---|---|
Tri 7.62 NATO runde u usporedbi s baterijom AA (LR6) | |
Podrijetlo | SAD |
Vrsta | Za pušku |
Povijest uporabe | |
U službi | 1954. - sada |
Ratovi | Vijetnamski rat Falklandski rat |
Temeljen na | .308 Winchester |
Čahura | bez prirubnika, bočastovratna |
Dužina čahure | 51,18 mm |
Ukupna dužina | 69,85 mm |
Promjer zrna | 7,82 mm |
Promjer vrata | 8,77 mm |
Promjer ramena | 11,53 mm |
Promjer diska | 12,01 mm |
Debljina diska | 1,27 mm |
Fitilj | velika puška |
Tlak | 415 MPa |
7,62×51mm NATO (službeno NATO-vo nazivlje - 7.62 NATO) je standardna dimenzija metka (čahure) za vatrena oružja. Razvijen je u 1950-ima kao standard za mala oružja unutar članica NATO-a.
7.62 NATO je uveden za američku pušku M14 i strojnicu M60 u kasnim 50-im. M14 je zamijenjen u američkoj službi otkada je pješaštvo usvojilo suvremeniju pušku M16 kalibriranu za manji 5,56mm NATO. No, M14 i mnoga druga oružja koja koriste 7,62×51 su još u službi, osobito u slučaju snajperskih pušaka i strojnica koje su izabrale specijalne postrojbe.
Iako nisu isti, 7,62×51mm NATO i komercijalni .308 Winchester su slični, premda Institut za proizvođače streljiva i sportskih oružja (SAAMI) ne smatra da je nesigurno ispaljivati NATO runde u oružju napravljenom za trgovinsku rundu. Bilo je puno značajnih rasprava[1] o kompatibilnoj cijevi i o tlaku na kraju cijevi između dva metka temeljena na barutnom punjenju i debljini kod vojnih i komercijalnih rundi. Debata je obostrana, te ATF preporučuje provjeru na urezu ili žigu cijevi, ako je vlasnik oružja nesiguran, neka se savjetuje s proizvođačem.[2]
Pregled
Sama runda (čahura koja drži metak) ima slični balistički učinak kod većine vatrenih oružja kao što je .30-06 Springfield koji je zamijenjen u američkoj službi. Iako kraći, standardna punjenja ispaljuju slične težine metka sa samo lakšom redukcijom u brzini. Manja čahura zahtjeva manje mesinga i prinosi manju rundu. Ova kraća runda omogućuje smanjenu veličinu i težinu oružja kojeg koristi.
Razvoj
Razvoj 7,62×51mm NATO počeo je odmah nakon 1. svjetskog rata kada se pokazalo da se krupna, jaka .30-06 runda teško prilagođava poluautomatskim puškama. Manje moćnija runda omogućila bi lakši paljbeni mehanizam. U to vrijeme, dizajn koji je najviše obećavao bio je .276 Pedersen. Kada se eventualno demonstriralo da je .30-06 pogodan za poluautomatske puške, .276-ica je odbačena.
Kada se rat počeo ponovno nazirati samo nekoliko desetljeća poslije, .30-06 je bila jedina runda dostupna i M1 Garand je bio pružan američkim trupama s većom vatrenom moći nego od protivničkih bolterica/repetirka. Garand je radio tako dobro da je SAD vidio malu potrebu da ga zamijeni tijekom 2. svjetskog rata i .30-06 je dobro služila u Korejskom ratu i sredinom 1960-ih.
Tijekom 1940-ih i ranih 1950-ih, provedeno je nekoliko eksperimenata kako bi se Garand poboljšao. Jedna od najčešćih žalbi bila je to da je ograničeni kapacitet en-blok koji drži 8 rundi i mnogi pokusni dizajni modificirali su oružje s odvojivim okvirnim šaržerom (spremnikom). Puška T20 od Springfield oružarnice (Springfield Armory) bila je automatska verzija. Premda nikada usvojena, iskustvo s automatskim Garandom dovelo je do osnovnih temelja za svoju zamjenu.
Izvori
- ↑ FAQ: Difference between .308 & 7.62 X51 (NATO). Gunboards Forums (engleski). Pristupljeno 23. rujna 2021.
- ↑ Specifikacije i info nesigurnim kombinacijama oružja i municije (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 16. studenoga 2013. Pristupljeno 31. svibnja 2013. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć)