Zaljevski rat

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje


Zaljevski rat
Gulf War Photobox.jpg
SAD-evi mlažnjaci bombarderi i borbeni zrakoplovi, Britansko pješaštvo, AC-130 bombarder toplinska kamera, "autocesta smrti" i tenk i vojnici SAD-a.
Nadnevak 2. kolovoza 1990. - 28. veljače 1991. g.
Lokacija Flag of Iraq (2004–2008).svg Irak

Flag of Kuwait.svg Kuvajt
Flag of Saudi Arabia.svg Saudijska Arabija
i naravno perzijski zaljev.

Ishod Američka koalicija pobjeđuje
  • nezavisnost omogućena za Kuvajt
  • kopnena sila Iraka se povlači iz Kuvajta
  • fašistička vlast, Sadama, nastavlja se do 2003. g.
  • Štete i pobune u Iraku, Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji
Casus belli Sadamova agresija na Kuvajt i
  • raspad diplomatskih odnosa SAD-a i Iraqa
  • Irakovo ilegalno osvajanje države Iraka
Sukobljeni
Flag of the United States.svg SAD

Flag of the United Nations.svg Koalicija UN-a:

Flag of Iraq (2004–2008).svg Sadamov Irak
Vođe
Flag of the United States.svg George H. W. Bush Flag of Iraq (2004–2008).svg Sadam Husejn
Vojne snage
Flag of the United States.svg oko 700.000 vojnika
  • Flag of the United Nations.svg Koalicija UN-a, 257.000 vojnika
Flag of Iraq (2004–2008).svg Irak650.000 vojnika

Zaljevski rat, još zvan i Rat perzijskog zaljeva, Prvi zaljevski rat, Rat u Kuvajtu, prvi rat u Iraku ili kako se zvao tada, čak i samo je bio "rat u iraku", je bio oružani sukob koji se odigrao početkom 1991. godine između Iraka i međunarodne koalicije na čelu sa SAD-om, a kojemu je povod bila iračka invazija i zaposjedanje Kuvajta u kolovozu 1990. godine. SAD, s tom novostvorenom koalicijom 35 zemalja je vodila rat sa Irakom, tada pod vođom fašističkog diktatora Iraka, Sadama Husejna.

SAD je pobjedio u sukobu, što je dalo Kuvajtu nezavisnost od Iraka i ujedno prisililo Sadama na bjeg iz zemlje.

Invazija SAD-a[uredi VE | uredi]

Nakon neuspjelih pokušaja da se iračko povlačenje iz Kuvajta ishodi diplomatskim putem i sankcijama, SAD i njegovi saveznici su 16. siječnja započeli operaciju Desert Shield.

Desert Shield[uredi VE | uredi]

To je bilodotada nevjerovatno zračno bombardiranje vojnih i civilnih ciljeva u Iraku i okupiranom Kuvajtu. 24. veljače 1991. g. je iz Saudijske Arabije pokrenuta i kopnena invazija, tzv. operacija Desert Storm. koja je za četiri dana izbacila iračku vojsku iz Kuvajta, pod savezničku kontrolu stavila veliki dio iračkog teritorija i prisilila Iračane na prihvaćanje savezničkih uvjeta primirja.

Desert Storm[uredi VE | uredi]

Ovo je bila kopnena invazija Kuvajta da bi otjerali sile Iraka, i Sadam Husejnovih vojnika i partizana u Irak. Ova invazija je trajala 4 dana, i mnogo Iračanskih vojnika je bilo zarobljeno, ali isto i mnogo civila je stradalo u borbi po gradovima i bliskom sukobu!

"Autocesta smrti"[uredi VE | uredi]

Autocesta smrti se odnosi na autocestu A80 koju je armija Iraka slijedila da se povuče iz Iraka. Američki bombarderi su ugledali ovaj manevar i odlučili bombardirati civilno-vojnu metu: stotine civila koji su se vozili tom autocestom, među i pravim vojnicima Iraka i njihovih vozila, su bili uništeni, sravnjeni sa zemljom.

Naziv dobiva po događaju i samo po svojem izgledu, tj. olupine auti i civilnih vozila, kostura i komada ljudi, podsjeća samo na smrt. SAD tiskovi i gledište nam govori da sva živa sila na toj autocesti tog dana je bila neprijateljska sila Sadamove vojske i Sadamovi partizani, no većina smatra da je bilo mnogo civilnih izbjeglica tj. azilanta koji su bježali od rata tom autocestom,

Osuda po ratnom zločinu nije bilo svezi s ovim zbivanjem.

Ratni zločini Iraka[uredi VE | uredi]

Obavještajne usluge SAD kopnene vojske i ratnog zrakoplovstva smatraju da Irak je u mnogo prilika koristio nuklearna i biološka oružja na njihove vojnike i područja Kuvajta, i civilna područja Kuvajta.

Ishod[uredi VE | uredi]

U samom Iraku je nakon toga izbila pobuna protiv režima Sadama Huseina koja je vrlo brzo i brutalno ugušena. Jedino su Kurdi na sjeveru uspjeli očuvati de facto neovisnost stvaranjem tzv. sigurnosne zone pod američkim pokroviteljstvom.

Rat je predstavljao veliku američku pobjedu, kojom je, po prvi put nakon vijetnamskog rata, spektakularno demonstrirana moć jedine preostale svjetske supersile. Korištenjem moderne tehnologije i ratnog zrakoplovstva protiv kojeg iračka vojska nije imala adekvatnog, tj. neznačajnog odgovora, stvarajući percepciju u SAD-u i van SAD-a, da ratovanje u budućnosti če uključivati puno manje, bolje organizirane sile koje koriste tehnološke prednosti da brzo i nemilosrdno obnaše neprijatelja, pogotovo indirektnim bombardiranjima, topovništvom i bespilotnim oružjima i letjelicama, što je uglavnom i istiniti smjer ratovanja, ionako.

Naziv[uredi VE | uredi]

Zaljevski se rat ponekad naziva Prvim zaljevskim ratom, kako bi se razlikovao od američke invazije na Irak 2003. godine koju neki nazivaju Drugim zaljevskim ratom. Prije se naziv Zaljevski rat koristio za Iračko-iranski rat. Danas se većinom zove samo Zaljevski rat, uz dodatak godine ili trajanja sukoba.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Zaljevski rat