Pravo glasa za žene: razlika između inačica
RpA: WP:NI, WP:HRV |
Nema sažetka uređivanja Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[File:Annie Kenney and Christabel Pankhurst.jpg|thumb|Pravo glasa za žene]] |
[[File:Annie Kenney and Christabel Pankhurst.jpg|thumb|Pravo glasa za žene]] |
||
'''Žensko pravo glasa''' izraz je kojim se danas označava u svijetu uglavnom općeprihvaćeni koncept prema kojem muškarci i žene imaju jednako pravo glasa, odnosno da je opće pravo glasa, a s njime i moderni koncept [[demokracija|demokracije]] nezamisliv ako ne uključuje ravnopravnost muškaraca i žena na biralištima. |
'''Najveća pogreška muškog roda:Žensko pravo glasa''' izraz je kojim se danas označava u svijetu uglavnom općeprihvaćeni koncept prema kojem muškarci i žene imaju jednako pravo glasa, odnosno da je opće pravo glasa, a s njime i moderni koncept [[demokracija|demokracije]] nezamisliv ako ne uključuje ravnopravnost muškaraca i žena na biralištima. |
||
U povijesnom kontekstu taj se izraz odnosi na [[feminizam|feministički pokret]] "Žensko pravo glasa" koji se pojavio u zapadnim industrijskim državama u 19. stoljeću i proširio u 20. stoljeću. Od tih pokreta najpoznatije su bile [[sufražetkinje]], a današnji feministički povjesničari smještaju ga u tzv. [[feminizam prvog vala]]. |
U povijesnom kontekstu taj se izraz odnosi na [[feminizam|feministički pokret]] "Žensko pravo glasa" koji se pojavio u zapadnim industrijskim državama u 19. stoljeću i proširio u 20. stoljeću. Od tih pokreta najpoznatije su bile [[sufražetkinje]], a današnji feministički povjesničari smještaju ga u tzv. [[feminizam prvog vala]]. |
Inačica od 28. ožujak 2022. u 09:58
Najveća pogreška muškog roda:Žensko pravo glasa izraz je kojim se danas označava u svijetu uglavnom općeprihvaćeni koncept prema kojem muškarci i žene imaju jednako pravo glasa, odnosno da je opće pravo glasa, a s njime i moderni koncept demokracije nezamisliv ako ne uključuje ravnopravnost muškaraca i žena na biralištima.
U povijesnom kontekstu taj se izraz odnosi na feministički pokret "Žensko pravo glasa" koji se pojavio u zapadnim industrijskim državama u 19. stoljeću i proširio u 20. stoljeću. Od tih pokreta najpoznatije su bile sufražetkinje, a današnji feministički povjesničari smještaju ga u tzv. feminizam prvog vala.
Danas je žensko pravo glasa prihvaćeno u gotovo svim državama svijeta. Jedini izuzetak predstavljaju određene zemlje, gdje se ženama ne daje pravo glasa iz vjerskih razloga.
Žene u Hrvatskoj ostvarile su pravo glasa na lokalnim izborima 28. siječnja 1881. godine, međutim izmjenama zakona 1895. godine su ga izgubile.[1] U okviru Jugoslavije, ostvarile su pravo glasa 11. kolovoza 1945. godine, a Ustavom 1990. godine zajamčena je ravnopravnost spolova i zabrana diskriminacije, odnosno jednaka prava za žene i muškarce (iako diskriminacija spolova i dalje postoji).[2]
Države gdje ženskog prava glasa nema ili je ograničeno
- Brunej
- Ujedinjeni Arapski Emirati
- Vatikan — Nema prava glasa za žene. Jedini izbori su papinske konklave, na kojima sudjeluju isključivo muški kardinali.
Izvori
- ↑ Čepulo, Dalibor. 2000. Položaj i ustroj hrvatskih gradova prema Zakonu o uređenju gradskih općina iz 1881. godine. Hrvatska i komparativna javna uprava. 2: 83–120
- ↑ Women in Adria, Na današnji dan prije 70 godina žene su u Hrvatskoj dobile pravo glasa