Špilja Samograd: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 8. travnja 2007. u 20:06

Podrijetlo imena

O nazivu špilje govori sam toponim SAMOGRAD (sam-stvoren, sam sagrađen-samograd). Najveća je i najprivlačnija špilja na Grabovači, a nalazi se na istočnim padinama brda Grabovača. Duga je 240 m, visina kanala je od 4 m do 30 m, a širina kanala na nekim mjestima od 25-30 m. Odlikuje je bogatstvo i privlačnost kalcitnih tvorevina: stalaktita, stalagmita, sigastih stupova i dva sigasta mosta.

Raspored špilje

Ulaz se nalazi na 675 m nadmorske visine, leži u elipsastoj vrtači, u obliku je užeg kanala, a zatim se širi u veliku dvoranu koja se opet sužava. Pristup je lagan i jednostavan, silazak u pećinu po betonskim stepenicama, a napredovanje kroz pećinu je lako po kamenim stepenicama i stazama.

Posjećivale su ga sve dobne skupine od djece do osoba starije životne dobi. Od 1989. godine ima rasvjetu putem dizelskog agregata.

Planovi Pećinskog parka Grabovača

Javna ustanova , Pećinski park Grabovača planira postojeću rasvjetu spojiti na električnu struju kao izvor napajanja još u tekućoj godini, a pribavljanjem financijskih sredstava i zamjenu rasvjetnog sustava sa novim koji bi bio prilagođen ekološkim standardima na način da u najmanjoj mogućoj mjeri temperaturom boje svjetla rasvjetna tijela utječu na postojeću mikroklimu špilje.

Četiri dvorane

Samograd se sastoji od svukupno četiri dvorane. Prirodoslovac Dragutin Hirc ih naziva:

Frasova dvorana u čast školskog nadzornika Karlovačke krajine – Frasa, koji je Samograd opisivao 1850.g.;

Perušića dvorana, u čast plemićkoj obitelji Perušić, prvim gospodarima Perušića;

Karlovića dvorana, u čast bana Ivana Karlovića koji je Liku i Krbavu branio od Turaka;

Kukuljevića dvorana, u čast Ivana Kukuljevića Sakcinskog, povjesničara koji je dao antropološki istraživati Samograd.

Hirc spominje da je petu dvoranu ispunjavalo jezero bistre vode - danas ga nema.

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
+== Podrijetlo imena ==
-{{stilska dorada}}
-{{wp+}}
-O nazivu špilje govori sam toponim SAMOGRAD (sam-stvoren, sam sagrađen-samograd). Najveća je i najprivlačnija špilja na Grabovači, a nalazi se na istočnim padinama brda Grabovača. Duga je 240 m, visina kanala je od 4 m do 30 m, a širina kanala na nekim mjestima od 25-30 m. Odlikuje je bogatstvo i privlačnost kalcitnih tvorevina: stalaktita, stalagmita, sigastih stupova i dva sigasta mosta.
+O nazivu špilje govori sam [[toponim]] '''SAMOGRAD''' (sam-stvoren, sam sagrađen-samograd). Najveća je i najprivlačnija špilja na [[Grabovača|Grabovači]], a nalazi se na istočnim padinama brda [[Grabovača]]. Duga je 240 m, visina kanala je od 4 m do 30 m, a širina kanala na nekim mjestima od 25-30 m. Odlikuje je bogatstvo i privlačnost kalcitnih tvorevina: [[stalaktiti|stalaktita]], [[stalagmiti|stalagmita]], sigastih stupova i dva sigasta mosta.
-Ulaz se nalazi na 675 m nadmorske visine, leži u elipsastoj vrtači, u obliku je užeg kanala, a zatim se šiti u veliku dvoranu koja se opet sužava. Pristup je lagan i jednostavan, silazak u pećinu po betonskim stepenicama, a napredovanje kroz pećinu je lako po kamenim stepenicama i stazama.
+== Raspored špilje ==
-Posjećivale su ga sve dobne skupine od djece do osoba starije životne dobi. Od 1989. godine ima rasvjetu putem dizelskog agregata.
+Ulaz se nalazi na 675 m nadmorske visine, leži u [[elipsa|elipsastoj]] vrtači, u obliku je užeg kanala, a zatim se širi u veliku dvoranu koja se opet sužava. Pristup je lagan i jednostavan, silazak u pećinu po [[beton|betonskim]] stepenicama, a napredovanje kroz pećinu je lako po [[kamen|kamenim]] stepenicama i stazama.
+Posjećivale su ga sve dobne skupine od djece do osoba starije životne dobi. Od [[1989]]. godine ima rasvjetu putem dizelskog agregata.
-Javna ustanova Pećinski park Grabovača <!--[http://www.pp-grabovaca.hr Pećinski park Grabovača]--> planira postojeću rasvjetu spojiti na električnu struju kao izvor napajanja još u tekućoj godini, a pribavljanjem financijskih sredstava i zamjenu rasvjetnog sustava sa novim koji bi bio prilagođen ekološkim standardima na način da u najmanjoj mogućoj mjeri temperaturom boje svjetla rasvjetna tijela utječu na postojeću mikroklimu špilje.
+== Planovi Pećinskog parka Grabovača ==
-Samograd se sastoji od svukupno četiri dvorane. Prirodoslovac [[Dragutin Hirc]]<!--[http://www.sumari.hr/hirc/hirc.htm Dragutin Hirc]--> ih naziva:
+Javna ustanova , [[Pećinski park Grabovača]] <!--[http://www.pp-grabovaca.hr Pećinski park Grabovača]--> planira postojeću rasvjetu spojiti na električnu struju kao izvor napajanja još u tekućoj godini, a pribavljanjem financijskih sredstava i zamjenu rasvjetnog sustava sa novim koji bi bio prilagođen ekološkim standardima na način da u najmanjoj mogućoj mjeri temperaturom boje svjetla rasvjetna tijela utječu na postojeću mikroklimu špilje.
+== Četiri dvorane ==
-*Frasova dvorana u čast školskog nadzornika Karlovačke krajine – Frasa, koji je Samograd opisivao 1850.g.;
+Samograd se sastoji od svukupno '''četiri''' dvorane. Prirodoslovac [[Dragutin Hirc]] ih naziva:
+*Frasova dvorana u čast školskog nadzornika [[Karlovačka krajina|Karlovačke krajine]] – Frasa, koji je Samograd opisivao [[1850]].g.;
-*[[Perušić]]a dvorana, u čast plemićkoj obitelji Perušić, prvim gospodarima Perušića;
+*[[Perušić]]a dvorana, u čast plemićkoj obitelji '''Perušić''', prvim gospodarima Perušića;
-*Karlovića dvorana, u čast bana Ivana Karlovića koji je [[Lika|Liku]] i Krbavu branio od Turaka;
-*Kukuljevića dvorana, u čast Ivana Kukuljevića Sakcinskog, povijesničara koji je dao antopološki istraživati Samograd.
+*Karlovića dvorana, u čast bana [[Ivan Karlović|Ivana Karlovića]] koji je [[Lika|Liku]] i Krbavu branio od [[Turci|Turaka]];
-Hirc spominje da je petu dvoranu ispunjavalo jezero bistre vode - danas ga nema.
+*Kukuljevića dvorana, u čast [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Ivana Kukuljevića Sakcinskog]], [[povjesničar|povjesničara]] koji je dao [[antropologija|antropološki]] istraživati Samograd.
+Hirc spominje da je petu dvoranu ispunjavalo jezero bistre [[voda|vode]] - danas ga nema.
 [[Kategorija:Zemljopis Hrvatske]]