Ljudski mozak: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 23. lipnja 2007. u 01:01

Mozak je kod svih sisara najsloženiji organ. Kod čoveka je izrazito složeniji nego kod drugig sisara i samim tim omogućava čoveku svest o sebi i pojavama u okruženju. Naša subjektivna iskustva se uglavnom odvijaju u mozgu. Tu su pohranjena naša sjećanja i odvijaju se kompleksni procesi poput emocija. Čovjekov mozak omogućuje daleko naprednije funkcije u odnosu s mozgom bilo koje druge vrste.

Anatomija mozga je dobro istražena i vrlo je slična među različitim vrstama. Glavne razlike su u relativnoj veličini različitih djelova mozga i u relativnom broju živčanih stanica - neurona - koji su povezani u informacijsku mrežu mozga, ali naučnicima širom sveta i dan danas pokušavaju da rasvetle mnoge misterije mozga koje su ostale nedokučive savremenoj nauci.

Tipični neuron se sastoji od staničnog tijela, dendrita i aksona. Stanično tijelo osigurava biološke funkcije, baš kao i kod svake druge žive stanice. Dakle, telo neurona uključuje i jezgro u kom se nalazi DNK i omogućuje ekspresiju gena uz pomoć kojih neuron postiže svoju funkciju: procesovanje informacija. Denriti i aksoni su produžeci staničnog tela, vrlo su tanki u odnosu na veličinu tela stanice i funkcija im je prikupljanje (dendrit) i odašiljanje (akson) informacija. Dendriti i aksoni omogućuju neuronima da se povežu u veliku mrežu koju nazivamo mozak, odnosno nervni sistem.

Do danas je prikupljena velika količina informacija o tome kako funkcioniše neuron i kako neuroni izmjenjuju informacije. U tom procesu, važnu ulogu imaju tehnike snimanja električne aktivnosti u unutrašnjosti nervnih stanica i u međustaničnom prostoru. Isto tako, funkcije pojedinih delova mozga su dobro istražene i taj proces se u ovom trenutku nastavlja velikom brzinom zbog sve veće dostupnosti neinvazivnog snimanja moždane aktivnosti uz pomoć funkcionalne magnetske rezonance. Istraživanje mozga je danas jedno od najzastupljenijih područja naučnog istraživanja uopšte.

Istraživanje mozga se može okarakterisati kao interdisciplinarno. Istraživači mozga nisu samo biolozi ili medicinari već gotovo jednako važnu ulogu igraju psiholozi/parapsiholozi, fizičari, informatičari, matematičari i filozofi. Svaki od njih, sa svojim specifičnim znanjima i vještinama, doprinosi sveukupnom znanju o tome kako funkcioniše mozak i kako fiziološki procesi na nivou neurona dovode do ponašanja i subjektivnog doživljavanja na nivou cijelokupnog sistema.

Međutim, uprkos velikom broju naučnih radova, progresu u tehnikama istraživanja i interdisciplinarnom pristupu, još uvek ne možemo reći da znamo kako mozak funkcioniše. Ta funkcija ostaje velikim delom tajna. Najvažnija pitanja o tome kako fizikalno (neuroni) dovodi do psihološkog (ponašanje i doživljavanje) još uvek nemaju zadovoljavajuće odgovore. Neki naučnici sumnjaju da ta pitanja nikada nećemo odgovoriti. Drugi pak vjeruju da će baš njihovo područje istraživanja dovesti do odgovora. Kako bilo, mozak ostaje najvažniji organ za čovjekovu sposobnost razmišljanja ali i važan objekat razmišljanja onih ljudi koji pokušavaju prodrijeti u njegove tajne.

Struktura mozga

Mozak se deli na dve glavne celine - levu i desnu moždanu hemisferu. Leva hemisfera je dominantna kod većine ljudi, i sadrži važne centre, UREDI Desna hemisfera UREDI

Mozak se dalje deli na 5 manjih celina:

Mali mozak - središte organa za ravnotežu, kontrolira voljne i usklađuje refleksne pokrete
Srednji mozak - regulira napetost mišića, refleksno uspostavlja i održava položaj tijela
Veliki mozak - centar za inteligenciju (pamćenje, mišljenje, učenje i kontroliranje ponašanja ...)
Međumozak - najvažniji vegetativni centri.
Produžena moždina - centar važnih refleksnih procesa.

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 {{stilska dorada}}
 [[Slika:Brain human sagittal section.svg|thumb|Ljudski mozak]]
-'''Mozak''' je čovjekov organ za mišljenje. Naša subjektivna iskustva se uglavnom odvijaju u mozgu. Tu su pohranjena naša sjećanja i odvijaju se naša mišljenja, ideje i strahovi. [[Čovjek]]ov mozak omogućuje daleko naprednije funkcije u usporedbi s mozgom bilo koje druge vrste.
+'''Mozak''' je kod svih sisara najsloženiji organ. Kod čoveka je izrazito složeniji nego kod drugig sisara i samim tim omogućava čoveku svest o sebi i pojavama u okruženju. Naša subjektivna iskustva se uglavnom odvijaju u mozgu. Tu su pohranjena naša sjećanja i odvijaju se kompleksni procesi poput emocija. [[Čovjek]]ov mozak omogućuje daleko naprednije funkcije u odnosu s mozgom bilo koje druge vrste.
-[[Anatomija mozga]] je dobro istražena i vrlo je slična među različitim vrstama. Glavne razlike su u relativnoj veličini različitih djelova mozga i u relativnom broju živčanih stanica - [[neuron]]a - koji su povezani u informacijsku mrežu mozga.
+[[Anatomija mozga]] je dobro istražena i vrlo je slična među različitim vrstama. Glavne razlike su u relativnoj veličini različitih djelova mozga i u relativnom broju živčanih stanica - [[neuron]]a - koji su povezani u informacijsku mrežu mozga, ali naučnicima širom sveta i dan danas pokušavaju da rasvetle mnoge misterije mozga koje su ostale nedokučive savremenoj nauci.
-Tipični neuron se sastoji od staničnog tijela, dendrita i aksona. Stanično tijelo osigurava biološke funkcije, baš kao i kod svake druge žive stanice. Dakle, tijelo neurona uključuje i jezgru u kojoj se nalazi [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNK]] i omogućuje ekspresiju gena uz pomoć kojih neuron postiže svoju funkciju: procesiranje informacija. Denriti i aksoni su produžeci staničnog tijela, vrlo su tanki u odnosu na veličinu tijela stanice i funkcija im je prikupljanje (dendrit) i odašiljanje (akson) informacija. Dendriti i aksoni omogućuju neuronima da se povežu u veliku mrežu koju nazivamo mozak, ili još općenitije, živčani sistem.
+Tipični neuron se sastoji od staničnog tijela, dendrita i aksona. Stanično tijelo osigurava biološke funkcije, baš kao i kod svake druge žive stanice. Dakle, telo neurona uključuje i jezgro u kom se nalazi [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNK]] i omogućuje ekspresiju gena uz pomoć kojih neuron postiže svoju funkciju: procesovanje informacija. Denriti i aksoni su produžeci staničnog tela, vrlo su tanki u odnosu na veličinu tela stanice i funkcija im je prikupljanje (dendrit) i odašiljanje (akson) informacija. Dendriti i aksoni omogućuju neuronima da se povežu u veliku mrežu koju nazivamo mozak, odnosno nervni sistem.
-Do danas je prikupljena velika količina informacija o tome kako funkcionira neuron i kako neuroni izmjenjuju informacije. U tom procesu, važnu ulogu imaju tehnike snimanja električne aktivnosti unutar živčanih stanica i u međustaničnom prostoru. Isto tako, funkcije pojedinih dijelova mozga su dobro istražene i taj proces se u ovom trenutku nastavlja velikom brzinom zbog sve veće dostupnosti neinvazivnog snimanja moždane aktivnosti uz pomoć [[funkcionalne magnetske rezonance]]. Istraživanje mozga je danas jedno od najzastupljenijih područja znanstvenog istraživanja uopće.
+Do danas je prikupljena velika količina informacija o tome kako funkcioniše neuron i kako neuroni izmjenjuju informacije. U tom procesu, važnu ulogu imaju tehnike snimanja električne aktivnosti u unutrašnjosti nervnih stanica i u međustaničnom prostoru. Isto tako, funkcije pojedinih delova mozga su dobro istražene i taj proces se u ovom trenutku nastavlja velikom brzinom zbog sve veće dostupnosti neinvazivnog snimanja moždane aktivnosti uz pomoć [[funkcionalne magnetske rezonance]]. Istraživanje mozga je danas jedno od najzastupljenijih područja naučnog istraživanja uopšte.
-Istraživanje mozga se može okarakterizirati kao interdisciplinarno. Istraživači mozga nisu samo [[biologija|biolozi]] ili [[medicina|medicinari]] već gotovo jednako važnu ulogu igraju [[psihologija|psiholozi]], [[Fizika|fizičari]], [[Računarstvo|informatičari]], [[matematika|matematičari]] i [[Filozofija|filozofi]]. Svaki od njih, sa svojim specifičnim znanjima i vještinama, doprinosi sveukupnom znanju o tome kako funkcionira mozak i kako fiziološki procesi na nivou neurona dovode do ponašanja i subjektivnog doživljavanja na nivou cijelokupnog sistema.
+Istraživanje mozga se može okarakterisati kao interdisciplinarno. Istraživači mozga nisu samo [[biologija|biolozi]] ili [[medicina|medicinari]] već gotovo jednako važnu ulogu igraju [[psihologija|psiholozi/parapsiholozi]], [[Fizika|fizičari]], [[Računarstvo|informatičari]], [[matematika|matematičari]] i [[Filozofija|filozofi]]. Svaki od njih, sa svojim specifičnim znanjima i vještinama, doprinosi sveukupnom znanju o tome kako funkcioniše mozak i kako fiziološki procesi na nivou neurona dovode do ponašanja i subjektivnog doživljavanja na nivou cijelokupnog sistema.
-Međutim, unatoč velikom broju znanstvenih radova, progresu u tehnikama istraživanja i interdisciplinarnom pristupu, još uvijek ne možemo reći da znamo kako mozak funkcionira. Ta funkcija ostaje velikim dijelom tajna. Najvažnija pitanja o tome kako fizikalno (neuroni) dovodi do psihološkog (ponašanje i doživljavanje) još uvijek nemaju zadovoljavajuće odgovore. Neki znanstvenici sumnjaju da ta pitanja nikada nećemo odgovoriti. Drugi pak vjeruju da će baš njihovo područje istraživanja dovesti do odgovora. Kako bilo, mozak ostaje najvažniji organ za čovjekovu sposobnost razmišljanja ali i važan objekat razmišljanja onih ljudi koji pokušavaju prodrijeti u njegove tajne.
+Međutim, uprkos velikom broju naučnih radova, progresu u tehnikama istraživanja i interdisciplinarnom pristupu, još uvek ne možemo reći da znamo kako mozak funkcioniše. Ta funkcija ostaje velikim delom tajna. Najvažnija pitanja o tome kako fizikalno (neuroni) dovodi do psihološkog (ponašanje i doživljavanje) još uvek nemaju zadovoljavajuće odgovore. Neki naučnici sumnjaju da ta pitanja nikada nećemo odgovoriti. Drugi pak vjeruju da će baš njihovo područje istraživanja dovesti do odgovora. Kako bilo, mozak ostaje najvažniji organ za čovjekovu sposobnost razmišljanja ali i važan objekat razmišljanja onih ljudi koji pokušavaju prodrijeti u njegove tajne.
 == Struktura mozga ==
+Mozak se deli na dve glavne celine - levu i desnu moždanu hemisferu.
-Sastoji se od 5 glavnih dijelova:
+Leva hemisfera je dominantna kod većine ljudi, i sadrži važne centre, UREDI
+Desna hemisfera UREDI
+Mozak se dalje deli na 5 manjih celina:
 # [[Mali mozak]] - središte organa za ravnotežu, kontrolira voljne i usklađuje refleksne pokrete
 # [[Srednji mozak]] - regulira napetost mišića, refleksno uspostavlja i održava položaj tijela
 # [[Veliki mozak]] - centar za inteligenciju (pamćenje, mišljenje, učenje i kontroliranje ponašanja ...)
-# Međumozak - najvažniji vegetativni centri
+# Međumozak - najvažniji vegetativni centri.
-# [[Produžena moždina]] - centar važnih refleksnih procesa
+# [[Produžena moždina]] - centar važnih refleksnih procesa.
 [[Kategorija:Organi]]