Topaz: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Ueikap (razgovor | doprinosi)
1.253 edits
infokutija + sitno
Redak 1: Redak 1:
{{otheruses}}
{{otheruses}}
{{Infokutija mineral
| ime = Topaz
| kategorija = Mineral
| kutija_sirina =
| kutija_pozadinska_boja =
| slika = TopazUSGOV.jpg
| slika_velicina = 250px
| naslov =
⚫
| formula = <tt>Al<sub>2</sub>[SiO<sub>4</sub>](F,OH)<sub>2</sub></tt>
| molarna_masa =
| boja = bezbojan ili žut, plavkast, zelenkast ili ružičast
| habitus = kratkoprizmatičan do dugoprizmatičan
| sustav = rompski, k.r. ''mmm''
| sraslaci =
⚫
| kalavost = savršena po {001}
| lom = školjkast
| zilavost =
| tvrdoca = 8
| sjaj = staklast
| polish =
| indeks_loma = ''N<sub>p</sub>'' = 1, 610 - 1,631 , ''N<sub>m</sub>'' = 1,610 - 1,631, ''N<sub>g</sub>'' = 1,617 -1,638
| opticka_svojstva =
| dvolom =
| disperzija =
| pleokroizam =
| fluorescencija = u žutoj ili svijetlozelenoj boji
| apsorpcija =
| ogreb = bijel
| specificna_tezina =
| gustoca = 3,49 - 3,6
| tocka_talista =
| taljivost =
| prepoznatljivost =
| topljivost =
⚫
| prozirnost = proziran do poluproziran
| drugo =
| reference =
}}


⚫
Topaz je mineral iz grupe [[nezosilikati|nezosilikata]], s kemijskom formulom <tt>Al<sub>2</sub>[SiO<sub>4</sub>](F,OH)<sub>2</sub></tt>. Kristalizira u [[rompski kristalni sustav|rompskom]] kristalnom sustavu i kristali su mu većinom prizmatični s piramidalnim završetkom, a često je prisutan i bazalni pinakoid. Što su otopine iz kojih kristaliziraju zasićenije, kristali su izduženiji.
{| border=1 cellspacing=0 align=right cellpadding=2 width=300 valign=top
|----- align=center bgcolor="#FFE87C"
!colspan=2 align=center|Topaz
|----- align="center"
!colspan=2|<center> [[Slika:TopazUSGOV.jpg|Topaz]]
|----- align=center bgcolor="#FFE87C"
!colspan=2|Općenito
|-----
|Kategorija||[[Mineral]]
|-----
|Grupa ||[[Silikati|nezosilikati]]
|-----
⚫
|Kemijska formula || Al<sub>2</sub>(SiO<sub>4</sub>)(F,OH)<sub>2</sub>
|----- align="center" bgcolor="#FFE87C"
!colspan=2|Identifikacija
|-----
| [[Boja]] || bezbojan, žut, ružičast, plav, zelenkast; umjetno se mogu dobiti plavi topazi
|-----
| [[Habitus]] || kratkoprizmatski do dugoprizmatski kristali koji obično završavaju terminalnim plohama (bazni pinakoid); agregati su radijalno zrakasti, zrnati ili masivni
|-----
| [[Kristalni sustav]] i klasa || rompski; 2/m 2/m 2/m
|-----
| [[Kristalni sraslaci|Sraslaci]] ||
|-----
⚫
| [[Kalavost]]|| savršena po {001}
|-----
| [[Lom]]|| školjkast
|-----
| [[Mohsova skala tvrdoće|Tvrdoća]] || 8
|-----
| [[Sjaj]]|| staklast
|-----
| [[Indeks loma svjetlosti]]|| 1.61 - 1.64, no promjenjiv obzirom na kemijski sastav
|-----
⚫
| Prozirnost|| proziran do poluproziran
|-----
| [[Ogreb]]|| bijeli
|-----
| [[Specifična gustoća]]|| 3.4 - 3.6
|-----
| Dolazi uz minerale || [[kvarc]], [[turmalin]]i, [[tinjci]], [[brukit]], [[kasiterit]], [[fluorit]]
|}{{tab-predl}}


⚫
Topaz je mineral iz grupe [[nezosilikati|nezosilikata]], s kemijskom formulom '''[[aluminij|Al]]<sub>2</sub>[[Silicij|Si]][[kisik|O]]<sub>4</sub>([[Fluor|F]],[[Kisik|O]][[vodik|H]])<sub>2</sub>'''. Kristalizira u [[rompski kristalni sustav|rompskom]] kristalnom sustavu i kristali su mu većinom prizmatični s piramidalnim završetkom, a često je prisutan i bazalni pinakoid. Što su otopine iz kojih kristaliziraju zasićenije, kristali su izduženiji.


Ima savršenu kalavost po plohi {001} pa se s draguljima od topaza i drugim kristalima treba rukovati oprezno, da bi se izbjegli odlamanje po plohama kalavosti. Također, po plohama prizme može se uočiti [[prutanje]]. Lom je školjkast do neravan. Topaz ima tvrdoću 8 (i nalazi se na [[Mohsova skala tvrdoće|Mohsovoj]] skali tvrdoće) te specifičnu gustoću 3.4-3.6, no ako je više OH-skupine u sastavu, gustoća će biti manja. Sjaj mu je staklast.
Ima savršenu kalavost po plohi {001} pa se s draguljima od topaza i drugim kristalima treba rukovati oprezno, da bi se izbjegli odlamanje po plohama kalavosti. Također, po plohama prizme može se uočiti [[prutanje]]. Lom je školjkast do neravan. Topaz ima tvrdoću 8 (i nalazi se na [[Mohsova skala tvrdoće|Mohsovoj]] skali tvrdoće) te specifičnu gustoću 3.4-3.6, no ako je više OH-skupine u sastavu, gustoća će biti manja. Sjaj mu je staklast.

Inačica od 19. srpnja 2007. u 18:53

Ovo je glavno značenje pojma Topaz. Za druga značenja pogledajte Topaz (razdvojba).
Topaz

Općenito
KategorijaMineral
Kemijska formulaAl2[SiO4](F,OH)2
Identifikacija
Bojabezbojan ili žut, plavkast, zelenkast ili ružičast
Kristalni habituskratkoprizmatičan do dugoprizmatičan
Kristalni sustavrompski, k.r. mmm
Kalavostsavršena po {001}
Lomškoljkast
Mohsova tvrdoća8
Sjajstaklast
Indeks lomaNp = 1, 610 - 1,631 , Nm = 1,610 - 1,631, Ng = 1,617 -1,638
Ultraljubičasta fluorescencijau žutoj ili svijetlozelenoj boji
Ogrebbijel
Gustoća3,49 - 3,6
Prozirnostproziran do poluproziran

Topaz je mineral iz grupe nezosilikata, s kemijskom formulom Al2[SiO4](F,OH)2. Kristalizira u rompskom kristalnom sustavu i kristali su mu većinom prizmatični s piramidalnim završetkom, a često je prisutan i bazalni pinakoid. Što su otopine iz kojih kristaliziraju zasićenije, kristali su izduženiji.

Ima savršenu kalavost po plohi {001} pa se s draguljima od topaza i drugim kristalima treba rukovati oprezno, da bi se izbjegli odlamanje po plohama kalavosti. Također, po plohama prizme može se uočiti prutanje. Lom je školjkast do neravan. Topaz ima tvrdoću 8 (i nalazi se na Mohsovoj skali tvrdoće) te specifičnu gustoću 3.4-3.6, no ako je više OH-skupine u sastavu, gustoća će biti manja. Sjaj mu je staklast.

Čisti topaz je proziran, ali većinom ima u sebi nečistoća; tipični topaz je boje bijelog vina ili slamnatožut. Može biti i bijeli, sivi, zeleni, plavi, ružičast ili crvenkastožut te proziran do poluproziran. Kada se zagrije, žuti topaz obično postaje crvenkasto-ružičast. Može ga se i ozračiti, pa kamen postaje svjetliji te plavkastih nijansi. No, moramo imati na umu da kada ga ozračimo, topaz će i sam neko vrijeme zračiti, pa ga prije upotrebe moramo pustiti da se "ohladi".

Najnoviji trend u draguljarstvu je obrada topaza tako da mu se boje na plohama prelijevaju (iridiscencija), tako što ga se parnom depozicijom (tloženjem iz pare) premaže tankim slojem titan-oksida.

Ležišta i nalazišta

Topaz često nalazimo u zajednici sa silikatnim (kiselim) magmatskim stijenama granita i riolita. Obično kristalizira u granitnim pegmatitima ili u šupljinama ispunjenim zrakom unutar riolitne lave (takve topaze nalazimo na planini Topaz, zapadna Utah, SAD). Moguće ga je naći i uz fluorit, mikroklin i kasiterit. Nalazimo ga na Uralu i Ilmenu, u Češkoj, Njemačkoj, Norveškoj, Italiji, Švedskoj, Japanu, Brazilu, Meksiku te u SAD-u.

Najveći do sada pronađeni topaz - nazvan "El Dorado" - nađen je u Brazilu 1984. godine, teži 6.2 kg i nalazi se u britanskoj Kraljevskoj kolekciji.

Etimologija i upotreba

Ime "topaz" dolazi od grčke riječi topazos, što znači "tražiti", a to se odnosilo na otok Zabargad u Crvenom moru, kojeg je bilo jako teško naći, a na njegovim tajnim lokalitetima je bilo žutog kamena (za kojeg se danas misli da je zapravo bio žuti olivin) koji se kopao u antička vremena. U Srednjem vijeku ime topaz koristilo se za bilo koji žuti dragulj, no danas se koristi samo za ovaj silikat.

Žuti topaz je rođendanski kamen mjeseca studenog, a plavi topaz mjeseca prosinca.

Vanjske poveznice

Bezbojni topaz, Minas Gerais, Brazil
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Topaz
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Topaz&oldid=783376"