Razlika između inačica stranice »Oboa«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Nema promjene veličine ,  prije 14 godina
bez sažetka
'''Oboa''' <!--Skraćeno '''Ob.'''--> je [[drveni puhaći instrumenti|drveni puhaći instrument]] s dvostrukim jezičkom od trske. Na prvi pogled najsličniji [[klarinet]]u, ali se na početnom dijelu cijevi nalazi i kratka metalna cjevčica u koju je udjenut jezičak, dok je ljevkasto proširenje na kraju cijevi vidljivo manje nego na klarinetu. Zvuk koji proizlazi iz dvostrukog jezička pomalo je nazalan i oštar, a srazmjerno i prodoran, zbog čega se oboa katkad naziva i ''[[truba]] drvenih glazbenih instrumemata''. Međutim, ovaj instrument može zvučati i nježno i toplo, idilično i dirljivo, a to je i uloga koja joj se tipično dodeljuje u [[klasična glazba|klasičnoj glazbi]]. Također, tipična je za nju i melodika orijentalnog prizvuka (scena u hramu u [[opera|operi]] ''[[Aida]]'' [[Giuseppe Verdi|Giuseppea Verdija]], zbog asocijalcije s instrumentima slične vrste (zurle i dr.)).
 
Oboa je melodijski instrument i u orkestru često ima vodeće teme, a njen jasan, čujan i intonativno precizаn zvuk uzima se i kao mjerodavna intonacija za štimanje orkestra, kada se prvo čuje oboa prema kojoj se štimaju i ostali instrumenti. Virtuozno-tehničke bravure, koje se često dodjeljuju [[klarinet]]u i [[flauta|flauti]], oboaoboi manje odgovaraju, a i njen tonski obim je kraći.
 
Oboa je nastala od jedne vrste srednjovjekovnih ''[[šalmaj]]a'' koji su se po [[Europa|Europi]] širili pod utjecajem [[Arapi|Arapa]] u [[Španjolska|Španjolskoj]] počevši оd [[8. stoljeće|8. stoljeća]]. Napuštanje nausnika, u koji se kod tih instrumenata, kao u čašicu, smještao trščani jezičak označilo je bitnu promjenu u mogućnosti finijeg nijansiranja zvuka i njegove izražajnosti. Oboa je tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] usavršena dodavanjem mehanizama poluga i poklopaca.
Anonimni suradnik

Navigacijski izbornik