Rakova obratnica: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
djelomičan prijevod članka http://en.wikipedia.org/wiki/Tropic_of_Cancer s engleske wikipedije
 
m usklađivanje poveznica
Redak 1: Redak 1:
[[Slika:Dijagram Zemljopisne Sirine.PNG|thumb|450px|Pet najvažnijih [[paralele (geografija)|paralela]]]]
[[Slika:Dijagram Zemljopisne Sirine.PNG|thumb|450px|Pet najvažnijih [[paralela (geografija)|paralela]]]]
'''Rakova obratnica''' je jedna od pet najvažnijih [[paralele (geografija)|paralela]] koje označavaju [[zemljopisna širina|zemljopisnu širinu]] na [[zemljopisna karta|kartama]] [[Svijet]]a. Nalazi se na 23°26' 22" (stupnjevi, minute, sekunde) zemljopisne širine [[sjever]]no od [[ekvator]]a. Ona povezuje naj[[sjever]]nije točke na [[Zemlja|Zemlji]] na kojima [[Sunce]] dolazi u [[zenit]], odnosno, gdje Sunčevo svjetlo pada točno pod pravim kutom na [[Zemlja|Zemljinu]] površinu. To se događa samo jednom godišnje, [[21. lipnja]], a naziva se (na [[sjeverna polutka|sjevernoj polutci]]) ljetni [[suncostaj]] ([[solsticij]]). Isto to se događa na [[južna polutka|južnoj polutci]] u zimskom solsticiju (ponovo iz kuta gledanja na sjeverenoj polutci) na jednakoj udaljenosti od ekvatora, gdje se ta paralela naziva [[Jarčeva obratnica|Jarčevom obratnicom]]. Područje između tih dvaju paralela, ima [[tropi|tropsku]] klimu, dok je sjeverno i južno od obratnica, dakle sjevernije i južnije od 23°26' 22" nalazi područje [[umjerena klima|umjerene klime]].
'''Rakova obratnica''' je jedna od pet najvažnijih [[paralela (geografija)|paralela]] koje označavaju [[zemljopisna širina|zemljopisnu širinu]] na [[zemljopisna karta|kartama]] [[Svijet]]a. Nalazi se na 23°26' 22" (stupnjevi, minute, sekunde) zemljopisne širine [[sjever]]no od [[ekvator]]a. Ona povezuje naj[[sjever]]nije točke na [[Zemlja|Zemlji]] na kojima [[Sunce]] dolazi u [[zenit]], odnosno, gdje Sunčevo svjetlo pada točno pod pravim kutom na [[Zemlja|Zemljinu]] površinu. To se događa samo jednom godišnje, [[21. lipnja]], a naziva se (na [[sjeverna polutka|sjevernoj polutci]]) ljetni [[suncostaj]] ([[solsticij]]). Isto to se događa na [[južna polutka|južnoj polutci]] u zimskom solsticiju (ponovo iz kuta gledanja na sjeverenoj polutci) na jednakoj udaljenosti od ekvatora, gdje se ta paralela naziva [[Jarčeva obratnica|Jarčevom obratnicom]]. Područje između tih dvaju paralela, ima [[tropi|tropsku]] klimu, dok je sjeverno i južno od obratnica, dakle sjevernije i južnije od 23°26' 22" nalazi područje [[umjerena klima|umjerene klime]].


Kad dolazi do promjene kuta osi Zemljine vrtnje u odnosu na Sunčevu [[ekliptika|ekliptiku]], što se događa u ciklusima od 41.000 godina, mijenja se i stupanj [[zemljopisna širina|zemljopisne širine]]. Raspon zemljopisne širine unutar kojih se obratnice kreću je između 21,5° i 24,5°. Trenutno, prosječna vrijednost pomicanja Rakove obratnice prema [[jug]]u je oko 15 metara godišnje. Kako se isto tako i Jarčeva obratnica pomiče prema [[sjever]]u, ukupna površina [[tropi|tropa]] smanjuje se prosječno za oko 1.100 km<sup>2</sup>.
Kad dolazi do promjene kuta osi Zemljine vrtnje u odnosu na Sunčevu [[ekliptika|ekliptiku]], što se događa u ciklusima od 41.000 godina, mijenja se i stupanj [[zemljopisna širina|zemljopisne širine]]. Raspon zemljopisne širine unutar kojih se obratnice kreću je između 21,5° i 24,5°. Trenutno, prosječna vrijednost pomicanja Rakove obratnice prema [[jug]]u je oko 15 metara godišnje. Kako se isto tako i Jarčeva obratnica pomiče prema [[sjever]]u, ukupna površina [[tropi|tropa]] smanjuje se prosječno za oko 1.100 km<sup>2</sup>.

Inačica od 27. studenoga 2007. u 00:39

Pet najvažnijih paralela

Rakova obratnica je jedna od pet najvažnijih paralela koje označavaju zemljopisnu širinu na kartama Svijeta. Nalazi se na 23°26' 22" (stupnjevi, minute, sekunde) zemljopisne širine sjeverno od ekvatora. Ona povezuje najsjevernije točke na Zemlji na kojima Sunce dolazi u zenit, odnosno, gdje Sunčevo svjetlo pada točno pod pravim kutom na Zemljinu površinu. To se događa samo jednom godišnje, 21. lipnja, a naziva se (na sjevernoj polutci) ljetni suncostaj (solsticij). Isto to se događa na južnoj polutci u zimskom solsticiju (ponovo iz kuta gledanja na sjeverenoj polutci) na jednakoj udaljenosti od ekvatora, gdje se ta paralela naziva Jarčevom obratnicom. Područje između tih dvaju paralela, ima tropsku klimu, dok je sjeverno i južno od obratnica, dakle sjevernije i južnije od 23°26' 22" nalazi područje umjerene klime.

Kad dolazi do promjene kuta osi Zemljine vrtnje u odnosu na Sunčevu ekliptiku, što se događa u ciklusima od 41.000 godina, mijenja se i stupanj zemljopisne širine. Raspon zemljopisne širine unutar kojih se obratnice kreću je između 21,5° i 24,5°. Trenutno, prosječna vrijednost pomicanja Rakove obratnice prema jugu je oko 15 metara godišnje. Kako se isto tako i Jarčeva obratnica pomiče prema sjeveru, ukupna površina tropa smanjuje se prosječno za oko 1.100 km2.

Porijeklo imena Rakove obratnice je starogrčki, još iz vremena od prije više od 2000 godina. U to vrijeme se Sunce u zenitu nalazilo na mjestu gdje se noću nalazilo zviježđe Raka. Drugi dio imena, obratnica, potiče od činjenice, da se prividno pomicanje Sunca kreće upravo između tih dvaju paralela. Kad "stigne" do zenita u jednoj, "vraća" se ponovo do zenita u drugoj obratnici (obrće se smjer prividnog kretanja).

Rakova obratnica prolazi, gledano od zapada prema istoku, kroz slijedeće zemlje: Zapadna Sahara, Mauritanija, Mali, Alžir, Niger, Libija, Čad, Egipat, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Oman, Indija, Bangladeš, Mijanmar, Kina, Tajvan, Havaji (SAD), Meksiko i Bahami.

Vidjeti i: