Apolonije iz Perge
| Apolonije iz Perge | |
 Stranice arapskog prijevoda Elementi konika iz 9. stoljeća. | |
| Rođenje | oko 262. pr. Kr. ? |
|---|---|
| Smrt | oko 190. pr. Kr. ? |
| Polje | Matematika, geometrija, Astronomija |
| Poznat po | Apolonijev problem, Apolonijeva kružnica, Apolonijeva mreža |
| Portal o životopisima | |
Apolonije iz Perge (grč. Ἀπολλώνıος ὁ Περγαĩος, Apollṓnios ho Pergaĩos; ?, 262. pr. Kr. – ?, 190. pr. Kr.), grčki matematičar, nazvan veliki geometar. Studirao je u Aleksandriji, radio u Efezu i Pergamu. U svojem glavnom djelu Elementi konika u 15 knjiga temeljito je obradio teoriju presjeka stošca (oko 400 poučaka). Sačuvane su prve četiri knjige na grčkome, tri u arapskome prijevodu, dok ih je osam izgubljeno. Prvi je za konike upotrijebio nazive elipsa i hiperbola (naziv parabola dolazi od Arhimeda) i ustanovio da se sve te tri vrste presjeka mogu dobiti presijecanjem stošca ravninom. Po njem je nazvan krater na Mjesecu (Apollonius (krater)).[1]
Apolonijev problem[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Apolonijev problem
Apolonijev problem je konstrukcijski geometrijski zadatak što ga je prvi postavio i riješio Apolonije u djelu Elementi konika, a glasi: konstruiraj sve kružnice u ravnini koje dodiruju tri zadane kružnice; zadatak se može riješiti elementarno, to jest upotrebom ravnala i šestara.
Apolonijeva kružnica[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Apolonijeva kružnicaApolonijeva kružnica je skup točaka u ravnini za koje je omjer udaljenosti od dviju zadanih točaka A i B stalan; ako je taj omjer jednak jedinici, Apolonijeva kružnica svodi se na simetralu dužine AB.
Apolonijeva mreža[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Apolonijeva mrežaApolonijeva mreža je fraktal generiran od kružnica tako da svaka kružnica tangira susjedne kružnice. Njegova je fraktalna dimenzija približno 1,3057.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Apolonije iz Perge. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2016.