Spoj (strojarstvo)

Izvor: Wikipedija
Vijak spada u rastavljivi spoj.
Vijčani spoj.
Sirova zakovica.
Rastavljivi svornjak i vilica svornjaka osigurani rascjepkom.
Zavar spada u nerastavljive spojeve.
Razne vrste podloški.
Detalj žlijebljenog spoja.

Spoj u strojarstvu može biti rastavljivi spoj ili nerastavljivi spoj. Rastavljivi spoj je takav spoj koji se može rastaviti bez razaranja ili oštećenja, a zatim ponovo sastaviti. Nerastavljiv spoj je takav spoj gdje se sastavljeni dijelovi ne mogu rastaviti bez razaranja ili oštećenja.[1][2]

Za spajanje dijelova pri izradi različitih proizvoda mogu se primijeniti mnogobrojne vrste spojeva od kojih treba izabrati najpogodniji. Konstruktori i tehnolozi odlučuju se za onaj spoj koji će u dovoljnoj mjeri biti pouzdan i trajan, a istodobno jeftin, jednostavan i za izvedbu brz.[3]

Podjela[uredi | uredi kôd]

Velik se broj postupaka i načina spajanja radi preglednosti i razvrstavanja dijeli obično na tri načina:

  • spojevi prema mogućnosti rastavljanja spojenih dijelova,
  • spojevi prema upotrebi dijelova za spajanje,
  • spojevi prema načelu postizanja.

Spojevi prema mogućnosti rastavljanja spojenih dijelova[uredi | uredi kôd]

Spojevi prema mogućnosti rastavljanja spojenih dijelova se dijele na:

  • rastavljivi spojevi,
  • nerastavljivi spojevi,
  • djelomično rastavljivi spojevi.

Rastavljivi spojevi[uredi | uredi kôd]

Rastavljivi su spojevi oni koji se mogu relativno lako rastaviti i ponovno spojiti. U rastavljive spojeve spadaju:

Nerastavljivi spoj[uredi | uredi kôd]

Nerastavljivi su spojevi oni kod kojih pri pokušaju rastavljanja nastupa oštećenje ili uništenje dijelova za spajanje ili spojnih dijelova. U nerastavljive spojeve spadaju:

Djelomično rastavljivi spojevi[uredi | uredi kôd]

Djelomično su rastavljivi spojevi kod kojih je rastavljanje moguće, ali nije sigurno da pri tome ne će nastati oštećenje ili lom dijelova za spajanje i obično je ograničeno na vrlo mali broj uspješnih rastavljanja i ponovnih spajanja.

Spojevi prema upotrebi dijelova za spajanje[uredi | uredi kôd]

Spojevi prema upotrebi dijelova za spajanje mogu biti:

  • posredni spojevi i
  • neposredni spojevi.

Posredni spojevi[uredi | uredi kôd]

Posredni su spojevi oni kod kojih se dijelovi spajaju normiranim ili tipiziranim dijelovima za spajanje, kao što su zakovice, vijci i matice, zatici, klinovi, kopče.

Neposredni spojevi[uredi | uredi kôd]

Neposredni su spojevi postignuti određenim postupkom preoblikovanja spojnih dijelova na mjestu spoja, na primjer spojevi postignuti: uprešavanjem, porubljivanjem, utiskivanjem, pregibanjem, preklapanjem, neposrednim zakivanjem i slično.

Spojevi prema načelu postizanja[uredi | uredi kôd]

Spojevi prema načelu postizanja mogu biti:

  • spojevi postignuti promjenom materijala,
  • spojevi postignuti plastičnom deformacijom,
  • spojevi postignuti elastičnom deformacijom.

Ova podjela spojeva je uobičajena za preciznu mehaniku.

Spojevi postignuti promjenom materijala[uredi | uredi kôd]

Spojevi postignuti promjenom materijala nastaju kada se pri postupku spajanja dogode fizikalne, a katkad i kemijske promjene materijala spojnih dijelova i materijala za spajanje (ako se on upotrebljava). Čvrstoća i sigurnost tih spojeva zasnivaju se na molekularnim silama. Ti su spojevi, redovito, nerastavljivi.

Spojevi postignuti plastičnom deformacijom[uredi | uredi kôd]

Spojevi postignuti plastičnom deformacijom postižu se plastičnom (trajnom) deformacijom spojnih dijelova na mjestu spoja (neposredni spojevi) ili dijelova za spajanje (posredni spojevi). Čvrstoća i sigurnost tih spojeva temelje se na obliku i izmjerama (dimenzijama) dijelova za spajanje ili dijelova koji se plastično deformiraju. Takvi spojevi mogu biti nerastavljivi i djelomično rastavljivi.

Spojevi postignuti elastičnom deformacijom[uredi | uredi kôd]

Spojevi postignuti elastičnom deformacijom temelje se na elastičnoj (privremenoj) deformaciji koja je posljedica razlika izmjera (dimenzija) i elastičnosti materijala dijelova za spajanje. Takvi su spojevi rastavljivi.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. [1]Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. veljače 2017. (Wayback Machine) "Konstrukcijski elementi I", Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.
  2. [2]Arhivirana inačica izvorne stranice od 31. siječnja 2012. (Wayback Machine) "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.
  3. Anđelka Ređep: Finomehanika, udžbenik za srednje strukovne škole, "Školska knjiga", Zagreb, 2009.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Spojevi