Praputnjak

Koordinate: 45°17′56″N 14°34′26″E / 45.299°N 14.574°E / 45.299; 14.574
Izvor: Wikipedija
Praputnjak
Država Hrvatska
ŽupanijaPrimorsko-goranska županija
Općina/gradBakar

Površina[1]14,2 km2
Koordinate45°17′56″N 14°34′26″E / 45.299°N 14.574°E / 45.299; 14.574

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno532
– gustoća37 st./km2

Poštanski broj51226 Hreljin - Praputnjak
Pozivni broj+385 (0)51
AutooznakaRI

Zemljovid

Praputnjak na zemljovidu Hrvatske
Praputnjak
Praputnjak

Praputnjak na zemljovidu Hrvatske

Praputnjak je naselje u Hrvatskoj u zaleđu Bakarskog zaljeva, a administrativno pripada gradu Bakru, koji je dio Primorsko-goranske županije.

Praputnjak se nalazi uz cestu Karolinu, građenu od 1725. do 1732. godine, između Hreljina i Krasice.

Zaštitnik mjesta je Sveti Josip. Dan mjesta Jožehova je 19. ožujka.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Cijelom dužinom kroz Praputnjak prolazi županijska cesta D5061. Naselje prati cestu i konfiguraciju terena, te se nepravilno širi od glavne prometnice samo u dijelu oko crkve koja se nalazi u centru mjesta. Oko crkve je i najveća koncentracija kuća. To područje predstavlja zaštićenu etno cjelinu.

Naselje nema imenovane ulice, ali stanovništvo prepoznaje dijelove naselja (zaseoke): Selo (centar mjesta), Pod Selo, Meja, Košćica, Raskrižje, Femberovo, Gosponovo, Solina, Ogradica, Gajina, Studenac, Trnovica, Lunga, Bajta.

U centralnom dijelu naselja nalazi se crkva Sv. Josipa iz 18.st., Dom kulture i područna osnovna škola (od 1. do 4. razreda).

Južno od naselja nalazi se krški dolac Dolčina. Od ruba Dolčine do ruba Bakarskog zaljeva, na vrlo strmim padinama uređeni su prezidi koji nose naziv takala, izvorni naziv je i Praputnjarske prezidi,, no često ćemo u novije vrijeme čuti naziv bakarski Prezidi. Ovaj UNESCOM zaštićen spomenik najispravnije je zvati toponimom takala ili prostornom pripadnošću Praputnjarske prezidi.

Praputnjak je, uz grad Bakar, jedino mjesto bakarskog kraja koji ima svoju plažu tj. katastarski izlaz na more.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Na praputnjarskoj Gradini nalaze se prapovijesna nalazišta i nalazišta iz rimskog doba.

Kasnije tijekom 15. i 16. st. su se formirala novija naselja na rubu Dolčine: Bujansko, Fitnićevo, Demelićevo i Tadejsko

1657. u jednoj latinskoj ispravi spominju se imena Prapotnik i Prapotnjak

Prvi pisani spomen kapele sv. Josipa u bakarskim spisima je iz 1716. g.

Tijekom gradnje Karolinske ceste (današnja županijska cesta) od l725. do 1732. godine, stanovništvo je nagrađivano parcelama za gradnju kuća ako se preseli uz cestu i tada nastaje današnji linijski oblik naselja.

Prezidi su nekadašnje poljoprivredno područje na obroncima Bakarskog zaljeva između Bakra i Bakarca. Uređenje je počelo u vrijeme vladavine kraljice Marije Terezije koja je dozvolila da lokalno stanovništvo iskrči šumu koja je rasla na obroncima prema moru i zasadi vinograd. Iskrčeno zemljište je postalo njihovo vlasništvo i bili su 5 godina oslobođeni svih davanja. Radili su se kameni suhozidi(gromače), a u prostor koji je nastao žene (težakinje) su na leđima u kofama(brentama) donosile zemlju u koju se sadila vinova loza. Isključivo od loze dobivene na praputnjarskim prezidima nekada se u podrumima na Praputnjaku radilo pjenušavo vino "Bakarska vodica".

1789. godine Praputnjak postaje samostalna župa Sv. Josipa prema istoimenoj crkvici koja se nalazila na mjestu današnje župne crkve. Na mjestu stare crkvice krajem 19. stoljeća dovršena je crkva koja i danas dominira panoramom mjesta.

1806. župnik Tomo Miloš otvara groblje na Praputnjaku (do tada su se Praputnjarci pokapali na groblju u Bakru)

1864. godine župnik Štiglić osniva u mjestu školu koja djeluje u župnikovoj kući. Škola je 1872. dobila i vlastitu zgradu u kojoj je i danas smještena Područna škola Praputnjak

1818. Praputnjak na Meji presjeca odvojak Lujzinke ceste od Gornjeg Jelenja za [Bakar], kada je na Meji postavljena Harmica, na kojoj se naplaćivala cestarina po svakom vozu. Kameni stol "kamik" koji je služio za naplatu "kaldrmine" se i danas nalazi uzidan na Meji.

Do 2012. u zgradi škole je radio poštanski ured s poštanskim brojem 51225.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Naselje Praputnjak: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1234
1057
1121
1108
1014
811
836
763
588
541
634
682
620
581
575
593
532
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Sadrži podatke za bivša naselja Donji Praputnik i Gornji Praputnik u 1857. i 1869. te za bivše naselje Meja koje je od 1880. do 1948. iskazivano kao naselje. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Kultura[uredi | uredi kôd]

Centar kulturnog djelovanja u Praputnjaku je Dom kulture koji se nalazi iznad centra naselja, iza crkve Sv. Josipa. Sagrađen je 1978. godine. U domu djeluje čitaonica....

Panorama mjesta

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Sestrinski projekti[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Praputnjak

Mrežna sjedišta[uredi | uredi kôd]