Koordinate: 44°48′26″N 20°28′20″E / 44.807237°N 20.472090°E / 44.807237; 20.472090

Pravni fakultet Sveučilišta u Beogradu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Pravni fakultet Sveučilišta u Beogradu

Pravni Fakultet Sveučilišta u Beogradu i najstarija pravna škola u Srbiji, osnovana 1808. godine u okviru Velike škole. Nalazi se na uglu Bulevara kralja Aleksandra i Beogradske ulice.

Povijest[uredi | uredi kôd]

1808-1863[uredi | uredi kôd]

Može se govoriti o povijesti pravnog školovanja u Srbiji od 1808. godine kada je u Beogradu osnovana Velika škola. U tadašnjem liceju s dva odjela - filozofskim i pravnim nastava je trajala dvije godine (za filozofiju) i dodatne tri godine za pravo. Većina profesora je bila školovana u inozemstvu. Među znamenitim jest Jovan Sterija Popović koji je predavao Uvod u pravo i Sudski postupak. Posebne studije prava započinju 1853. godine. Tadašnja zgrada fakulteta bila je u Konaku kneginje Ljubice. Licej 1863. postaje Velika škola od koje je kasnije nastalo i Sveučilište. Prostorije su se nalazile u zdanju Kapetan Mišino, a studije su trajale četiri godine.

1905-1945[uredi | uredi kôd]

Godine 1905. donosi se Zakon o Sveučilištu i Velika škola službeno mijenja svoj status u Sveučilište. Zbog sve većih potreba, fakultet se seli u zdanja današnjeg Filološkog fakulteta, a biblioteka u zgradu na Obilićevom vencu. U novu zagradu fakultet se useljava 1937. godine. Prije Drugog svjetskog rata na fakultetu je bilo oko 4 000 studenata i mnoštvo profesora od kojih je većina bila školovana u inozemstvu. U to su vrijeme predavali Toma Živanović, Slobodan Jovanović, Đorđe Tasić, Mihailo Ilić i drugi. U vrijeme rata fakultet nije radio, a u zgradi se nalazila njemačka komanda. Više je profesora poslano u zarobljeništvo u koncentracijski logor, a dva, Mihailo Ilić i Đorđe Tasić strijeljali su se 1944. godine.

1945-danas[uredi | uredi kôd]

Poslije rata, u novoj političkoj klimi, rad fakulteta osjetno se mijenja. U nastavni program unosi se mnoštvo predmeta koji su bili po volji tadašnjoj vlasti. I dalje, međutim, na njemu rade vrhunski stručnjaci. Godine 1971. godine s fakulteta je potjerano nekoliko nastavnika koji su, diskutirajući o ustavnim amandmanima 1971. godine, kritizirali razbijanje Jugoslavije, a posebno težak položaj koji se time nameće srpskomu narodu.

Devedesetih, kada je dekan bio Miroslav Petrović, počinju lagane promjene na fakultetu, na kojem se postupno modernizira i nastava i administracija. Krajem devedesetih, međutim, s fakulteta odlazi većina nastavnika nezadovoljnih Zakonom o sveučilištu koja je tadašnja vlast Slobodana Miloševića donijela kako bi povećala kontrolu nad Sveučilištem.

Posljednjih se godina Fakultet uključio u Bolonjski proces [1]Inačica izvorne stranice arhivirana 27. rujna 2007. i temeljito promijenio nastavni plan i program, a surađuje i sa svjetski priznatim profesorom Alanom Watson, počasnim doktorom Univerziteta u Beogradu, u čiju je čast Pravni fakultet osnovao Zakladu Alan Watson. Predsjednik je zaklade profesor Sima Avramović. Za ljubitelje rimskog prava i antike od 1970. godine postoji i fakultetski klub Forum Romanum.

Zgrada fakulteta[uredi | uredi kôd]

Zgrada u kome se danas nalazi fakultet gradila se od 1937. do 1940. godine. Projekt je izradio arhitekt Petar Bajalović. U njoj se nalazi više učionica i amfiteatara od kojih je najveći i napoznatiji amfiteatar V (tzv. petica) koji od 2006. godine nosi ime amfiteatar Radomir Lukić. Biblioteka fakulteta, koja sadrži značajan fond, također je smještena u zgradi. Aneks fakulteta završen je 1995.

Poznati studenti[uredi | uredi kôd]

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Sto pedeset godina Pravnog fakulteta 1841 - 1991, Pravni fakultet u Beogradu, Beograd, 1991.
  • Znanstveno nasleđe Pravnog fakulteta u Beogradu od 1841. do 1941. godine, Pravni fakultet u Beogradu, Beograd 0,1994
  • Kandić, LJ, Povijest Pravnog fakulteta 1905-1941, I-II, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, beograd, 2002.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]