Primorska Hrvatska

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Primorska Hrvatska. Za srednjovjekovnu hrvatsku kneževinu, pogledajte Primorska Hrvatska (kneževina).

Hrvatskim primorjem nazivamo obalni prostor Hrvatskog Jadrana (između Dragonje i Prevlake), zagorski dio Dalmacije i sve hrvatske otoke.

Klima[uredi VE | uredi]

Na klimu Hrvatske važan utjecaj ima Atlantski ocean i Sredozemno more, dok na klimu primorske Hrvatske važna je blizina Ličke zavale i Panonske nizine. Klima je pretežno sredozemna (vruća ljeta, vlažne zime). Srednja srpanjska temperatura je 22°C. Druga klima u primorskoj Hrvatskoj je submediteranska ili prijelazna sredozemna. To je sredozemna klima pomiješana s kontinentskom. Tu postoji također i tzv. klima maslina (suha ljeta, suhe zime). Najviši dijelovi planina imaju planinsku klimu.

Temperaturne značajke[uredi VE | uredi]

Vrijednosti temperatura rastu od sjeverozapada prema jugoistoku i od obale prema otocima. Tijekom ljeta razlike u temperaturi zraka manje su izrazite nego zimi.

Specifičnosti padalina u Hrvatskom primorju[uredi VE | uredi]

Na jadranskoj pučini vrlo je malo padalina. Količina padalina raste od otoka prema obali i od sjeverozapada prema jugoistoku. Najveće količine padalina izluče se tijekom hladnijeg dijela godine, u jesen i zimi. Zbog male količine padalina ljeti ima sušnih razdoblja. Padaline su uglavnom u obliku kiše.

Vjetrovi u primorskoj Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

  • Bura - puše sa sjeveroistoka,hladan i suh vjetar.Poznat je po svojoj brzini(160km/h). Po jakoj buri su poznati: Senj, Rijeka, Makarska.
  • Jugo - puše s jugoistoka,topao i vlažan vjetar. Donosi padaline, podiže visoke valove.
  • Maestral - ugodan vjetar, puše sa sjeverozapada. Pogodan za jedrenje.

Biljni pokrov[uredi VE | uredi]

Na sastav biljnog pokrova utječu: zemljopisni položaj, reljef, klima, tlo, vode, i sastav stijena. Glavne šumske zajednice:

  • Sredozemlje - alepski bor (Mljet), dalmatinski crni bor (Hvar,Brač,Pelješac), hrast crnika (Rab, Pag, Krk, Cres, Hvar)
  • Submediteran - hrast medunac, jasen (dolina Cetine, Neretve), bukva, bijeli grab (zaleđe,otoci). Makija je teško prohodna zajednica biljnog pokrova.

Tlo primorske Hrvatske[uredi VE | uredi]

Tlo je rastresiti pokrivač zemljine površine koji nastaje raspadanjem stijena, biljnih i životinjskih ostataka. Tla:

  • Crvenica - nastaje taloženjem netopivih minerala (vapnenca i dolomita)
  • Smeđe tlo - u područjima s više padalina, i nižim tepmeraturama,na vapnencu i dolomitu.
  • Aluvijalno tla i močvarna- plavljeni dijelovi riječnih dolina i polja u kršu. Meloracijom nastaje plodno tlo (Čepič polje, dolina Mirne, dolina Neretve)
  • Fliš - naziv za nepropusne naslage koje se sastoje od lapora (taložna stijena sastavljena od gline i kalcita), pješćenjaka i vapnenca

Zaštita prirode[uredi VE | uredi]

  • Nacionalni parkovi - prostrana područja izimnih prirodnih vrijednosti gdje je zabranjeno ugrožavanje prirode na bilo koji načini. To su: NP Krka (poznat po slapovima i vodopadima), NP Paklenica (doline Velike i Male Paklenice), NP Kornati (ima više od 140 otočića), NP Brijuni (14 otoka), NP Mljet (Veliko i Malo jezero)
  • Parkovi prirode - prostrano područje s ekološkim, kulturnim vrijednostima, dopuštene su djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodu. Parkovi prirode su Učka, Telaščica na Dugom otoku, Vransko jezero (Biograd), Biokovo, i djelomično Velebit, strogi rezervat.