Prodaja Dalmacije Mlecima 1409.

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Prodaja Dalmacije Mlecima, ponekad nazvana i sramnom prodajom Dalmacije,[1] označava događaj u kojem su ugarski vladari prodali Dalmaciju Mlečanima, 207 godina nakon što je Hrvatska ušla u personalnu uniju s Mađarskom.

Dogodila se je 9. srpnja 1409. godine, nakon višemjesečnog cjenkanja sa Mlečanima oko prodaje Dalmacije, u kojoj je gubio utjecaj i vlast, Ladislav Napuljski je išao "spasiti što se spasiti dâ" i prodati zemlju, odnosno dignuti novce za posjed za kojeg je bilo izgledno da će ga izgubiti u ratovima.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Poraz pristaša Ladislava Napuljskog u Bosni od strane Žigmunda Luksemburškog je snažno demoralizirao kralja Ladislava. Posljedica je bila da je isti koncem prosinca 1408., preko sudca Panella, ponudio Mlečanima svoj dio Dalmacije za 300.000 dukata.[2]

Dana 12. prosinca 1408. je Ladislav dobio mletački odgovor, kojim mu izjavljuju da je rečeno ozemlje opustilo od rata, da dugo neće davati prihoda, a radi njega će morati u skupo ratovanje, pa iskazuju spremnost ponuditi samo 100.000 dukata, u četiri obroka, od kojih prvi bi dospio na naplatu odmah, a ostali kroz tri godine.

Već slijedeće godine, 30. siječnja 1409. je započelo sramno cjenkanje: Ladislav je tada zatražio 200.000 dukata od Mlečana, da bi 4. veljače iste godine spustio cijenu, ponudivši Dalmaciju za 150.000 dukata.[2]

Mlečani su tada spustili cijenu na 60.000, možebitno 70.000 dukata, i to u tri obroka. Pretpostavka je da je to bilo zbog imenovanja za bana Karla Kurjakovića, što je povećalo nesigurnost posjeda Dalmacije.

Ladislav Napuljski je bio također toga svjestan, pa je preselio tijekom travnja 1409. svoju plovu u sigurniji dio Dalmacije, odnosno u onaj dio koji je bio još pod njegovom vlašću, za ga braniti.

Konačno, 9. srpnja 1409., u Mletcima, u crkvi sv. Silvestra se sklopilo ugovor. Dužd Mihovil Steno i Mletci su za 100.000 dukata[3] od ugarskoga kralja Ladislava kupili sav njegov posjed kojeg je imao u Dalmaciji, točnije grad Zadar s tvrđavom i kotarom, Novigrad, Vranu i otok Pag,[4] sa svim pravima ne samo ovo područje, nego i na čitavu Dalmaciju.

Već 29. srpnja 1409. na zadarskom gradskom zidu je zavihoren mletački barjak. Ironija je u tome što je prije šest godina, u istom gradu, na ustrajanje hrvatske strane, baš u Zadru okrunjen Ladislav Napuljski za hrvatskog kralja, a pritom je još i dao riječ da će "braniti cjelokupnost Dalmacije, Hrvatske i Slavonije".

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Prodaja Dalmacije Mlecima, Metelgrad, library.foi.hr, pristupljeno 17. studenog 2020.
  2. 2,0 2,1 Ladislav Napuljski prodao Dalmaciju za šaku dukata (1409.), povijest.hr, pristupljeno 10. rujna 2020.
  3. Venice and the Dalmatian islands, balcanicaucaso.org, pristupljeno 17. studenog 2020.
  4. Kako je i zašto Ladislav prodao Dalmaciju?, zadarskilist.hr, pristupljeno 4. rujna 2020.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Povezani članci[uredi | uredi kôd]