Uffizi

Koordinate: 43°46′6.38″N 11°15′21.24″E / 43.7684389°N 11.2559000°E / 43.7684389; 11.2559000
Izvor: Wikipedija
Galleria degli Uffizi

Usko dvorište između dva krila muzeja Uffizi prema rijeci Arno
Osnovan 1581.
Smještaj Piazzale degli Uffizi, 6, Firenca, Italija
Vrsta Umjetnički muzej, spomenik kulture
Broj posjetitelja 2.230.914 (2018.)[1]
Ravnatelj Eike Schmidt
Službena stranica uffizi.it

Galerija Uffizi (Talijanski: Galleria degli Uffizi), smještena u Palazzo degli Uffizi (tal. za „Palača ureda”) u Firenci, je jedna od najstarijih i najslavnijih muzeja umjetnosti u svijetu. Podijeljena u nekoliko prostorija prema školama i stilovima u kronološkom slijedu, njena kolekcija prikazuje djela od 12. do 18. stoljeća, s najboljom svjetskom kolekcijom radova iz renesanse. Izložena su neka od najvećih remek-djela čovječanstva, djela umjetnika kao što su: Cimabuea, Giotto, Andrea Mantegna, Sandro Botticelli, Leonardo da Vinci, Michelangelo, Rafael, Tizian, Parmigianino, Caravaggio, Rubens, Canaletto, Rembrandt i dr.

Pogled od lože kod rijeke Arno stvara iluziju idealizirane ulice koja izgleda mnogo dulja no što je.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Na detalju slike Johanna Zoffanya La Tribuna degli Uffizi iz 18. st. mogu se prepoznati mnoga vrijedna djela koja su i danas dio kolekcije muzeja.
Pogled na jedan od hodnika koji su nekad bili ukrašeni tapiserijama.
Pogled na ložu galerije Uffizi s juga.

Palaču je započeo graditi Giorgio Vasari 1560. g. za Cosima Medicija kao ured firentinskih upravitelja, odatle joj i ime uffizi („uredi”). Gradnju su po Vasarijevim nacrtima nastavili Alfonso Parigi i Bernardo Buontalenti, te su je završili 1581. g. Dvorište cortile je dugo i usko, te se svojom dorskom kolonadom otvara prema rijeci Arno čime se uokviruje prostor a da se ne zatvara. Povjesničari umjetnosti smatraju da je to najraniji primjer organizirane ulične panorame u Europi.[2] Vasari, koji je bio i slikar i arhitekt, naglasio je perspektivnu dužinu usklađujući krovne istake pročelja s neprekinutim istakama između katova, kao i tri neprekinute stube na kojima počiva prednja fasada palače.


Palača Uffizi je pod jednim krovom ujedinila administrativne urede, sud i državni arhiv (Archivio di Stato). Cosimo I., nadvojvoda Toskane, uredio je da najbolja djela u kolekciji obitelji Medici dospiju u tzv. piano nobile („Plemeniti kat”). Danas ova izvanredna remekdjela, ujedinjena s djelima iz kolekcije još jednog nadvojvode, Francesca I., čine glavnu atrakciju u muzejskom arhivu.

S vremenom, susjedni dijelovi palače su uključeni u izložbeni prostor za ostale slike i skulpture koje su naručili Medici. Nakon što je obitelj Medici nestala, djela koja su bila u njihovom vlasništvu, prema uvjetima slavnog Patto di famiglia koji je objavila Anna Maria Lodovica, posljednja baštinica obitelji Medici, jedan od prvih modernih muzeja je ustanovljen. Galerija je povremeno otvarana posjetiteljima od 16. st., a 1765. g. je službeno otvorena javnosti

Zbog veličine kolekcije neka od djela su proslijeđena u druge Firentinske muzeje. Npr. Neke slavne skulpture se danas nalaze u muzeju Bargello. U tijeku je projekt proširenja muzejskog izložbenog prostora sa 6,000 metara² na skoro 13,000 metara², čime će se omogućiti da se vide neka djela koja su bila u skladištu.

Godine 1993. auto-bomba je eksplodirala u Via dei Georgofili i oštetila dijelove palače ubivši petoro ljudi. Najveću štetu pretrpjela je soba Niobe; te njene klasične skulpture i neoklasični interijer koji je kasnije obnovljen, ali njene freske su bile nepopravljive. Identitet bombaša nije nikad utvrđen iako se sumnjalo na Mafiju.

Danas je Uffizi jedna od najpopularnijih turističkih atrakcija Firence. Na vrhuncu sezone (osobito u srpnju), čekanje u redu na ulazak može trajati i do pet sati. Posjetitelji koji su unaprijed rezervirali karte čekaju mnogo manje.

Kolekcija[uredi | uredi kôd]

Popis odabranih djela u kolekciji muzeja:


Ostala znamenita djela su:

Ulaznica za galeriju s fotografijom helenističke skulpture Hrvača.

U kolekciji se nalaze i slavne antičke skulpture kao što su Arrotino i Dva hrvača.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Art's Most Popular: here are 2019's most visited shows and museums. The Art Newspaper. 31. ožujka 2020. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. svibnja 2020. Pristupljeno 28. lipnja 2020.
  2. Siegfried Giedion, Space, Time and Architecture (1941) 1962 fig.17.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Uffizi (palača)
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Uffizi (galerija)