Puškinov muzej
| Puškinov državni muzej umjetnosti | |
|---|---|
 Zgrada muzeja 2006. god. | |
| Osnovan | 1898. |
| Smještaj | Ulica Volkhonka 12, Moskva |
| Vrsta | Umjetnički muzej, spomenik kulture |
| Izlošci | 700.000 |
| Broj posjetitelja | 1,3 milijuna (2018.)[1]. |
| Ravnatelj | Marina Lošak |
| Službena stranica | pushkinmuseum.art |
Puškinov državni muzej umjetnosti (rus.: Музей изобразительных искусств имени А. С. Пушкина, skr. ГМИИ) je najveći muzej europske umjetnosti u Moskvi, koji se nalazi u ulici Volkhonka, preko puta Katedrale Krista Spasitelja. Međunarodni glazbeni festival Svjatoslava Richtera „Prosinačke noći” održava se u Puškinovom muzeju od 1981. godine.
Muzej je 1912. godine osnovao profesor Moskovskog sveučilišta, Ivan Tsvetaev. Zgradu muzeja dizajnirao je arhitekt Roman Klein u neoklasičnom stilu u obliku drevnog hrama. Građevinski radovi započeli su 1898. i nastavljeni do 1912. godine kada je muzej otvoren. U početku je muzej zamišljen kao obrazovni muzej, ali nakon revolucije 1917. godine, ustanova je pretvorena u Državni muzej likovnih umjetnosti. Godine 1937. muzej je dobio ime pjesnika Aleksandra Puškina povodom stogodišnjice njegove smrti.[2] God. 1991. Državni muzej likovnih umjetnosti Puškin upisan je u Državni zakonik kao posebno vrijedna kulturna baština naroda Rusije[3]
Muzej ima dva kata koji su prelijepo ukrašeni. Na prvom se nalaze djela antike, kao i gipsane figure iz Egipta. Na drugom katu su slike, grafike, skulpture srednjeg vijeka, stare Grčke i Rima, kao i djela najpoznatijih umjetnika na svijetu. Pored toga, muzej ima i nekoliko dvorana u kojima se održavaju koncerti i izložbe, a postoji i dio koji je namijenjen djeci.
God. 2018. muzej je posjetilo 1,3 milijuna ljudi, tako da je zauzeo 47. mjesto među najposjećenijim muzejima umjetnosti na svijetu.[1]
Kolekcija[uredi | uredi kôd]
Zbirka muzeja se od 2018. godine sastoji od više od 700 tisuća predmeta i uključuje zbirku odljeva drevnih kipova, umjetničkih djela, arheoloških nalaza, kao i zbirku predmeta iz Starog Egipta i Starog Rima. Ponos muzeja je kolekcija impresionističkih i postimpresionističkih majstora, kao i majstora ranog 20. stoljeća: Claude Monet, Auguste Renoir, Alfred Sisley, Camille Pissarro, Edgar Degas, Paul Gauguin, Vincent van Gogh, Andre Derain i Menri Rousseau. U novoj postavci mogu se pronaći radova slikara kao što su: Vasilij Kandinski, Marc Chagall, Giorgio de Chirico, Pablo Picasso, Aquille Funi, Carl Hofer, Felice Casorati, Hans Grundig, Volker Bohringer i Rockwell Kent; ali i kipara kao što su: Antoine-Louis Barye, Auguste Rodin, Aristide Maillol, Emile-Antoine Bourdelle, Ossip Zadkine i Hans Arp.[4]
Popis odabranih djela u kolekciji muzeja:
-
-
Egipatski portreti iz Fajuma, oko 130.-50. pr. Kr. -
Nadgrobna stela dva helenistička vojnika Bosporskog Kraljevstva, 4. stoljeće pr. Kr. -
Botticelli, Navještenje, 1495.-98. -
Lucas Cranach stariji, Gospa s Djetetom, oko 1520. -
Rembrandt van Rijn, Esterina gozba, 1660. -
Edgar Degas, Plave plesačice -
Paul Cézanne, Fastnacht (Mardi Gras), 1888. -
Henri de Toulouse-Lautrec, Yvette Guilbert, 1894. -
Pierre-Auguste Renoir, Portret glumice Jeane Samary, 1877. -
Paul Gauguin, Noć u kafeu u Arlesu, 1888. -
Vincent van Gogh, Crveni vinograd, 1888.
_-_Annunciation_-_Google_Art_Project.jpg)
.jpg)
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b Art's Most Popular: here are 2018's most visited shows and museums, theartnewspaper.com, 27. ožujka 2019. (engl.) Pristupljeno 17. lipnja 2020.
- ↑ A. A. Demskaya i L. M. Smirnova, I. V. Tsvetaev stvara muzej, Galart, Moskva, 1995., str. 448 ISBN 5-269—00718-5 (rus.)
- ↑ Puškin muzej, Moskva: Direktni mediji, 2011., 100 str. (rus.)
- ↑ Povijest kolekcije na službenim stranicama Muzeja (engl.) Pristupljeno 17. lipnja 2020.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Službene stranice Muzeja (engl.)