Raj duše

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Raj duše
Naziv izvornika Hortulus Animae
Autor Nikola Dešić
Jezik hrvatski
Vrsta djela molitvenik
Izdavač padovska tiskara
Datum (godina)
izdanja
1560.

Raj duše marijanski je molitvenik Nikole Dešića, prvo tiskano latinično djelo hrvatske pučke bogoslovije (teologije). Tiskan je u Padovi 1560. godine, a danas se čuva u samostanskoj knjižnici svetišta Majke Božje Trsatske kod Rijeke, gdje je i otkriven 1967.[1] i u Bavarskoj Državnoj Knjižnici u Münchenu.[2]

Nikola Dešić je, kao ispovjednik i kapelnik Katarine Zrinske, pripravio molitvenik svojoj ispovjednici. To se daje zaključiti iz mnogo molitava u kojima se spominje žena u prvom licu jednine kao »meni grišnici« ili još konkretnije »nedostojnu službenicu Kat(arinu)«.[3]

Molitvenik je nastao u vrijeme nakon Tridentskog koncila te je djelom nadahnut i razmišljanjima s tog Koncila. On je prvi dokument hrvatske potridentske bogoslovije. Otisnuo ga je Antun Senjanin, isti tiskar koji je 1555. tiskao protenstantsko djelo »Razgovaranje meju papistu i jednim luteran« Matije Vlačića Ilirika.[3]

Proučavanjem molitvenika najviše se bavio dr. otac Emanuel Hoško čijom su zaslugom Milan Moguš i dr. Josip Vončina napisali književno-povijesnu studiju »Raj duše s motrišta našeg vremena« uz ponovljeno izdanje molitvenika 1995. u Rijeci.[4]

Sadržaj[uredi VE | uredi]

Molitvenik je sadržajem zbornik više raznorodnih tekstova: časoslova, dijelova evanđelja, kalendara, psalama, molitava i litanija. Autor Nikola Dešić je neke od njih preveo s latinskog jezika, a neke i sam napisao. Ipak, teško je utvrditi što je prevedeno, a što izvorno njegovo djelo.[3]

Sadržajem najbogatiji i najopširniji je marijanski časoslov, gdje je Dešić kao sastavljač uvrstio dodatke i izmjene koje nameću različita liturgijska razdoblja crkvene godine. Tako on Gospine litanije naziva »Zazivanje slavne i preblažene Dive Marije va vrime kuge i nagle smrti«, koje ima 119 zaziva, ali se zaziv »Sveta Mati milosti« navodi dvaput. Po podrijetlu i sadržaju te litanije pripadaju venecijanskim litanijama i prethode tzv. lauretanskim. Postoje i trsatske litanije posvećena na štovanje Majke Božje Trsatske.

U trsatskim litanijama Dešić koristi bogatstvo naziva i epiteta kojima ukrašava Marijino ime dok je vjernici zazivaju. Tako se uz zaziv »Sveta Mati...« dodaje »...djedovine, složnosti, zadržavanja mira, pravednih, sirota« i sl. Ti zazivi, koji se razlikuju od franjevačkih, podsjećaju na one koji se mole u Loretu, a nadahnuti su povijesnom legendom o boravku Marijine nazaretske kuće na Trsatu.[3]

Jezik[uredi VE | uredi]

Raj duše je važan jesikoslovni priručnik iz kojeg se ogleda oblik hrvatskog jezika s polovice 16. stoljeća. Mnogi Dešićevi suvremenici prepisivali su dijelove »Raja duše« pri sastavljanju vlastitih molitvenika na području kontinentalne Hrvatske u 17. i 18. stoljeću. Tako je »Raj duše« imao važno značenje u razvoju hrvatskog književnog jezika i procesu integracije i prihvaćanja na području zapadne Hrvatske.

Nastao je na području Pokuplja, a po mnogočemu svojim sadržajem i filološkim izgledom pripada ozaljskom krugu, kulturnom žarištu svih triju hrvatskih narječja. Veliki utjecaj u pisanju molitvenika imao je i stari crkvenoslavenski jezik, iz kojeg dolaze neke riječi i jezične sastavnice djela.[3]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Svetište Majke Božje Trsatske, nepotpisano, »Zavjetni darovi u riznici samostana«, pristupljeno 31. kolovoza 2016.
  2. https://opacplus.bsb-muenchen.de/search?oclcno=166116805&db=100
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 Tomislav Vuković, »Tragom marijanskog molitvenika Raj duše iz 1560.«, tiskovno izdanje Glasa Koncila, br. 33-34 (2199-2200), str. 22, objavljeno 15. kolovoza 2016.
  4. Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, FFZG, »Rezultati pretraživanja kataloga: Raj duše s motrišta našeg vremena«, pristupljeno 31. kolovoza 2016.

Weblinks[uredi VE | uredi]

Digitalizirani Ekzemplar u Bayerische Staatsbibliothek