Razdoblje zaraćenih država

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Povijest Kine
Povijest Kine
Prapovijest Kine
3 Suverena i 5 Careva
Dinastija Xia
2100. pr. Kr. - 1600. pr. Kr.
Dinastija Shang
1600. pr. Kr. - 1046. pr. Kr.
Dinastija Zhou
1045. pr. Kr. - 256. pr. Kr.
Proljeće i jesen Istočni Zhou
Zaraćene države
Dinastija Qin
221. pr. Kr. - 206. pr. Kr.
Zapadni Han Dinastija Han
206. pr. Kr. - 220.
Dinastija Xin
9. - 23.
Tri kraljevstva
220. - 280.
Dinastija Jin
265. - 420.
Dinastija Sui
581. - 618.
Dinastija Tang
618. - 907.
(prekinuta od Drugog Zhoua)
690. - 705.
Liao
907. - 1125.
Song
907. - 1279.
Dinastija Yuan
1271. - 1368.
Dinastija Ming
1368. - 1644.
Dinastija Qing
1644. - 1911.
Republika Kina (Tajvan)

Razdoblje zaraćenih država (kineski: 戰國時代, pinyin: Zhànguó Shídài), također poznato i kao Era zaraćenih država, je dio povijesti Kine od 5. stoljeća pr. Kr. do ujedinjenja Kine pod dinastijom Qin godine 221. pr. Kr. Nominalno se smatra drugim dijelom vladavine Istočnog Zhoua, koje je slijedilo Razdoblje proljeća i jeseni, iako je dinastija Zhou prestala postojati 256. pr. Kr., 35 godina prije završetka Razdoblja zaraćenih država. Kao i u ranijem razdoblju, kralj Zhoua je bio tek simbolična figura.

Kineske države u Razdoblju zaraćenih država u 4. stoljeću pr. Kr.

Naziv Razdoblje zaraćenih država potječe od Zapisa zaraćenih država, povijesne zbirke koja datira iz rane dinastije Han. Datum početka Razdoblja zaraćenih država je predmet rasprave; dok neki autori navode 475. pr. Kr., što je formalni kraj Razdoblja proljeća i jeseni, također se spominje i 403. pr. Kr. kada je došlo do trojne podjele kraljevstva Jin.

Kineske države pri kraju Razdoblja zaraćenih država oko 260. pr. Kr.

Razdoblje zaraćenih država je bilo vrijeme kada su, za razliku od Razdoblja proljeća i jeseni, regionalni gospodari rata i velmože anektirali manje susjedne države. Iako je proces zapravo počeo u Razdoblju proljeća i jeseni, on se tada intenzivirao, te se do 3. stoljeća pr. Kr., nametnulo sedam velikih država. Tih Sedam zaraćenih država (戰國七雄/战国七雄 Zhànguó Qīxióng, doslovno „Sedam hegemonija među zaraćenim državama”), su bile:

Pored njih, u ovom razdoblju je postojala i snažna država Yue, ali je suvremenici, kao i kasniji povijesničari, nisu smatrali dovoljno „kineskom”.

Još jedan znak promjene ravnoteže vlasti su bile titule: gospodari rata su ranije za sebe koristili titulu „vojvode” (公 gōng), priznajući tako vrhovništvo kralja dinastije Zhou, no u ovom razdoblju su se, pak, počeli zvati „kraljevima” (王 wáng), što znači da su sebe smatrali jednakim kralju Zhoua.

Međusobni sukobi sedam država su se „riješili” kada je nakon postupnog jačanja krajem 4. i tijekom 3. stoljeća pr. Kr. najmoćnijom od svih postala država Qin. Njen vladar, Qin Shi Huangdi je između 230. i 221. pr. Kr. pokrenuo niz pohoda kojima je ostalih šest država uništio, a njihove teritorije anektirao državi Qin. Nakon toga se Qin Shi Huangdi proglasio suverenom cijele Kine, odnosno carem, osnovavši tako prvu carsku dinastiju, Qin. Od njezinog naziva se kasnije razvio suvremeni naziv za Kinu.

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Razdoblje zaraćenih država