Razgovor:Čakavsko narječje

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Čakavsko narječje.
Rad na člancima

Koki, na koje padeže si mislio? Ili si mislio na starije padežne oblike? Kubura 08:34, 11. travnja 2006. (CEST)

To. --VKokielov 20:26, 11. travnja 2006. (CEST)

Jeste, u čakavskom narječju hrvatskog jezika, sačuvani su stari padežni oblici. U nekim krajima više, u nekima manje (gdje ima "novijih" oblika). Kubura 10:27, 12. travnja 2006. (CEST)

Premješteno sa stranice[uredi]

Na karti čakavice ima grešaka.Spomenut ću samo ona mjesta za koja sam siguran da su pogrešna.Dio jugo istocnog Hvara nije čakavski i mali istočni dio Brača također.Nije označen Primošten a čakavski je te mislim da otok Prvić nije čakavski a označeno je kao da je. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 83.131.150.202 (razgovordoprinosi)

Istina. Istočni dil otoka Hvara je štokavski-ikavski. Stanovnici nisu toliko autohtoni, doselili su kasnije, kao poslidica ratova sa Turcima. Podritlon su iz Makarskog primorja, Podbiokovlja... Isto vridi i za Brač. Krajnji jugoistočni dil otoka je štokavsko-ikavski. Također, grad Korčula sa okolicom je štokavsko-ikavski. Poljički kraj, pored Dolnjih, i Srednja Poljica imaju čakavske karakteristike (velika izmišanost sa štokavskim). Kubura 08:37, 6. listopada 2006. (CEST)

Ispravka: Govor otoka Korčule, pa tako i grada Korčule, je južnočakavski-ikavski. Postoji utjecaj arhaične štokavštine dubrovačkoj kraja u nekim oblicima i riječima kao npr. sama uporaba upitne zamjenice "što" umjesto ča ili ca, ali je većinom oblika to čakavski govor. Jedino se u mjestu Račišće na sjevero-istočnoj strani otoka govori štokavskom ikavicom pošto su stanovnici toga mjesta doselili pred Turcima skupa sa stanovnicma Sućurja (istočni dio Hvara) iz Makarskog primorja, kraja oko Neretve te zapadne Hercegovine. [ Antun, 11. veljače 2007. ] — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 89.172.105.231 (razgovordoprinosi)


Čakavska Wiki[uredi]

Postoji li mogućnost otvaranja wikipedije na čakavskom??? Kao i na kajkavskom.

Budući da već postoje brojne wikipedije za nestadanrdne talijanske i njemačke jezike?? --Anto 10:50, 14. listopad 2007. (CEST)

Ne triba, možemo otvorit podkartice. Kubura 11:19, 15. listopad 2007. (CEST)

Triba - ali ste podosta zakasnili! Čakavsko-kajkavska Wiki-enciklopedija već postoji od studenoga 2007, na adresi: //chak.volgota.com/ - i dosad ima 334 članaka na (ili o) čakavštini i kajkavštini (od profesionalnih suradnika i izvornih govornika) - a koji su prilično veći, originalni i detaljniji od ovoga na hr.wiki... Uostalom, već za Novu god. 2008, link o tom je ubačen i pod ovaj vaš članak o čakavštini - ali su ga vaši vrli "dušobrižnici" brzo pobrisali kao nepodoban da ne kvari omladinu (yugo-metoda: ne talasaj). - Pozdrav (Wikislav), 17. veljače 2008 — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 90.197.101.206 (razgovordoprinosi) 15:38, 17. veljača 2008.

Cakavica[uredi]

Cakavica da je bila kod Omiša?? Kubura 08:07, 30. siječanj 2008. (CET)

To je ubacila IP adresa: [1] --dnik 09:23, 30. siječanj 2008. (CET)

Zapravo, ova promina: [2]. Kubura 15:08, 31. siječanj 2008. (CET)

Našao sam da je Finka to napisao u Babićevom leksikonu Jezik. Kopam dalje. Pozdrav, --dnik 16:51, 31. siječanj 2008. (CET)

Ne trebate više kopati - već je davno sve drugdje objavljeno: pred čitavo stoljeće Ivanišević (1903-1905) u "Zborniku za narodni život i običaje" (JAZU) citira tadašnje primjere cakavskih govornika iz grada Omiša, a prof. dr. Petar Šimunović (ponajbolji europski čakavist) god. 1966. u dokumentaciji zagrebačkog Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, isto iz Omiša navodi preko 2.000 riječi i navodi posljednjega živog govornika cakavizma u Omišu, starca koji se zvao Krešo Katalinić - ako ni to nije dosta, onda Vam nema (ideološke) pomoći. O tom i inomu za cakavizam, vidi pobliže i na netu: //chak.volgota.com/ - Pozdravi (Wikislav), 17. veljače 2008. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 90.197.101.206 (razgovordoprinosi) 15:38, 17. veljača 2008.

Hvala na informaciji. A možete li nam reć u kojem je to d˝ilu reka Petar Šimunović? Kubura 08:06, 21. veljača 2008. (CET)

Sjeverozapadni ikavski[uredi]

Daj, pogledaj jednu knjigu. Maurizio Levak: "Slaveni vojvode Ivana - Kolonizacija Slavena u Istri u početnom razdoblju franačke uprave", ISBN 978-953-7534-09-7 , imaš jedan zemljovid na kraju (poziva se na Brozovića). Čakavska naričja. Kubura 15:20, 31. siječanj 2008. (CET)

Evo ti još o SZ čakavskoj ikavici. [3], [4], [5], Googleovo traženje. Kubura 15:25, 31. siječanj 2008. (CET)

Vandalizam?[uredi]

"Najopsežnija jezikoslovna djela o čakavštini su: trodijelni Čakavisch-deutsches Lexikon Mate Hraste, Petra Šimunovića i Reinholda Olescha (Köln-Beč, 1979 - 1983) s čakavsko-njemačkim rječnikom, glosarom i izabranim čakavskim tekstovima, te nedavna voluminozna monografija (1. knjiga: 1224 str., 2. knj. u tisku) koju je razradio Mitjel Yoshamya (2005) o govorima Baške, Raba i Vinodola s čakavsko-englesko-štokavsko-kajkavsko-čakavskim rječnikom i arhajskim ranočakavskim tekstovima iz epskog ciklusa "Veyske Povede"."

Što je ovo? Kao prvo nije pisano standardnim hrvatskim jezikom (nema točaka nakon godina i rednih brojeva). Kakav je to čakavsko-engleski-štokavski-kajkavsko-čakavski rječnik? Ime sadržava čakavsko-čakavski u sebi. Tko je taj Mitjel Yoshamya? To ne zvuči nimalo hrvatski. Jedina stvar o njemu je na Metapediji koja širi anti-lijevičarsku propagandu, otvoreno govori protiv rada hrvatske wikipedije, piše članke nekim čudnim čakavskim narječjem, izmišlja o hrvatskoj povijesti (vidi narodne vladare). Link na metapediji, pri učitavanju linka maknite makniovo iz URL-a , block filter neda linkove na Metapediju: [6]. Članak ima i napomenu koja glasi: "Drugi noviji polulažno-izkrivljeni 'životopis' tog pokojnika koji je naknadno objavljen u Hrvatskoj (i englezkoj ) Wikipediji - djelomično je oko 1/3 krivotvorina s izmišljeno-fantaziranim dodatcima, namjenski umetnutim od nekih mlađih srodnika ove osobe (zbog pretenzia na imovinske koristi iz pokojnikovog naslijedja)." Ovo je link google images pretrage lika: [7]. Jedina stvar koja sadrži nejgovu slike je nekakva pseudoznanstvena stranica o NDH. Zabrinjavajuće je što se taj Mitjel Yoshamya pokrao u još nekoliko članaka, za koje također treba provjeriti toćnost: [8]. Za te Veyske Povede našao sam samo Metapediju. Riječ je o nekom fiktivnm djelu o nekakvom epskom ciklusu iz antike čiji su likovi kralj Zvonimir i neki moreplovci koji otkrivaju Ameriku. Od znanstvene literature o Veyskim Povedama nema ničeg. --Croxyz 21:11, 2. studenog 2019. (CET)

Njegov IP: [9] --Croxyz 21:14, 2. studenog 2019. (CET)

Psihički bolesnik? [10] --Croxyz 09:07, 4. studenog 2019. (CET)