Razgovor:Budizam

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Budizam.
Rad na člancima


Na stranici nigdje nije naznačeno da je sa dozvolom autora preuzet tekst, pa predpostavljam da je isti bespravno uzet sa stranice:http://www.budisticki-centar.hr/tekst.php?id=1 Srdačan pozdrav kolegice sa bs.wiki. Lanche

Provjereno. Ja sam vratio dio starog teksta, a ostatak je dolje. --Ante Perkovic (razgovor) 15:57, 15. prosinac 2008. (CET)

Stara verzija[uredi]

Stara verzija, prije kopiranja sa nevedene stranice:


Postoje dvije grane budizma: Theravada (himayana) i Mahayana. Theravada ili himayana je najstarija grana budizma i njezino se učenje temelji na zbirci doktrina donesenih na važnom skupu koji se održao odmah nakon smrti utemeljitelja, Siddharte Gautame; a spasenje pruža samo redovnicima. Mahayana je druga grana budizma i ima više socijalna obilježja, a poklapa se s početkom kršćanskog razdoblja. Njezino učenje svima otvara put spasenja.


Dakle, četiri su plemenite istine budizma:

  1. Dukkha: Živjeti znači patiti;
  2. Samudaya: Patnja nastaje zbog žudnji i želja;
  3. Nirodha: Sloboda od želja vodi prema svršetku patnje;
  4. Magga: Sloboda se može naći ako se slijedi osmerostruka staza budizma, čiji je začetnik Buddha.


Osim četiri plemenite istine u budizmu postoji i osmerostruka staza:

  1. ispravan pogled
  2. ispravna odluka
  3. ispravan govor
  4. ispravan čin
  5. ispravan život
  6. ispravna težnja
  7. ispravna sabranost
  8. ispravno razmišljanje ili ekstaza

Učenje budizma nalazi se i u zbiru svetih pisama koja se zovu “tri košare” ili Tripitaka: Tripitaka Vinaya Pitaka govori o redovničkoj disciplini; Sutra (Dharma) Pitaka govori o doktrini, npr. o ponovnom rađanju; Abhidarma Pitaka govori o naprednoj doktrini i filozofiji; Dhammapada ili “Staza prirode” sadrži četiri plemenite istine.

Pagoda Shwedagon u Rangoonu jedan je od najstarijih budističkih hramova, pokrivena je zlatom i natkrita “kišobranom” s više o 4000 dijamanata. Zlatna je pagoda poznata jer se u njoj nalazi Buddhina kosa, sandale i obuća, a smještena je u dobro očuvanim podrumima.

Budizam je, dakle, religija vlastitih napora i nema veze s bogovima. Čovjekova je duša sačinjena od pet elemenata ili skhanda: tijelo, osjećaji, opažanje, poriv i svijest. Cilj čovjekove egzistencije je “Nirvana”, stanje blaženstva u koje se stiže kad želje više ne postoje. “Nirvana” nije uništenje niti ništavilo, a ipak je bezoblično i nestvoreno stanje.



BUDISTIČKI BLAGDANI

Ime     Događaj
  • Sakyamuni ili Wesak Rođenje Siddharte Gautame
  • Dan Bodhi Buddhino prosvjetljenje
  • Parinirvana Buddhin ulazak u Nirvanu
  • Phagguna Podrijetlo životnoga kruga


Slažem se sa izmjenama.


Najgrublja podjela budizma je na hinajana, a ne "m" (himayana) i mahajana budizam. (Pišimo hrvatski: u hrvatskom pravopisu nema slova y niti x, pa prema tome)

Puno je rasprostranjeniji Mahajana budizam - pa čak i u Hrvatskoj. U Mahajana budizam spada Zen-Budizam, Tibetanski Budizam (dijamantna kola) i Kineski Budizam.

Hinajana je onaj izvorniji. On ne smatra Budu bogom. "Vjeruje" u povijesnog budu - čovjeka. Dok mahajana budizam povjesnoj osobi - Sidarthi pripisuje božanske osobine. Čak su i njegov lik izmjenili pa ga prikazuju u svojim kao debeljuška - kod njih je to simbol zdravlja,..., pa onda i nekakva božanska crta. Imaju hramove i obrede, imaju čak svečenistvo. Dok budizam hinajana to nema. Hinajana imaju samo monahe, a ne svečenike.

¸¸¸¸

Poštovani, Već više od sedam godina učim Mahayana Budizam i ne slažem se sa vašom tvrdnjom da je Budizam "religija bez boga". Zaključujete kako je Budizam religija bez boga, jer tako "tvrde hinayanisti, koji su izvorni Budisti". To je isto kao da pod termin "Kršćanstvo" stavite samo rimokatoličko vjerovanje, "jer su Rimokatolici izvorni kršćani". Smatram, da bi tvrdnju o bezboštvu mogli možda staviti jedino pod termin "Hinayana Budizam", ali nikako pod Budizam općenito, jer Mahayanisti tako ne vjeruju i smatraju, da je Shakyamuni Buda "Savršeno, Svedobro i Sveznajuće Božanstvo", koji je poučavao "izvorno" i Mahayanu i Hinayanu. Hinayanisti ne priznaju Mahayanu kao Budizam, međutim Mahayanisti priznaju Hinayanska učenja kao Budina učenja. Iako Buda nije "Svemogući Bog" kako je predstavljen u abrahamskim religijama, on ili ona je za mahayana budiste "Božanstvo" na kojega se možemo u potpunosti, to jest krajnje uzdati ili osloniti, jer je spoznao-la krajnju istinu postojanja stvari i jer je dao-la učenja koja su također "krajnja učenja". Zato na sanskrtu Dharma (Budina učenja) znači "istina". "Buda je sveznajuće i svedobro Božanstvo", čiji je zadatak davanje učenja kako postići prosvjetljenje i oslobođenje od samsare, te davanje, bez iznimke, neprestane blagoslove svim bićima koji su uhvaćeni u samsari. On ili ona je neposredno i stvoritelj-ica čovjeka, jer samo kroz blagoslove Bude prilikom smrti možemo postići spokojan um, koji nas iz nižih ponovnih rođenja vodi u viša ponovna rođenja: čovjeka, poluboga i boga (pri tom se termin "bog" odnosi na "svjetovnog boga", obično biće koje proživljava velike užitke i izobilje ali koje također pati u samsari, iako je njegova patnja mnogo suptilnija od ljudske, no kad potroši sve dobre zasluge ili "karmu" za to područje, uglavnom ponovo pada u niža područja). Nemirni umovi koji proizlaze iz zabluda kao što su ljutnja, ponos ili željna vezanost nas kad umiremo odvode u niža područja. Bez Bude i njegovih učenja nema mogućnosti izlaska iz "Samsare", to jest neprekinutog i nekontroliranog rađanja u patnji. Kada postignemo krajnje uzdanje u Budu, njegova učenja i u njegove sljedbenike, naše duhovne prijatelje, postanemo oslobođeni od sljedećeg ponovnog rođenja u nižim područjima: rođenje kao životinja, gladni duh ili biće pakla. To što u Budizmu postoji termin "Svjetovni Bog" ne znači da Budizam nije ne samo teistička religija, već je to također monoteistička religija. U srednjoj školi 80-ih godina su budizam svrstavali među monoteističkim religijama i mislim, da je takvo svrstavanje bilo sasvim ispravno. Budizam također nije politeistička religija jer svi prikazi ili kipovi različitih Buda predstavljaju isključivo put do prosvjetljenja i različite kvalitete uma i tijela jedne prosvijetljene osobe, Bude. Kada budist kaže "bog" misli na obično, svjetovno biće koje uživa mnoge ugode, a kada kaže Božanstvo misli isključivo na Budu, jer je to Biće koje je potpuno savršeno, pa se zato isključivo na njega ili nju i na njegova ili njena učenja može pouzdati. Smatram da je možda ateizam religija bez Boga, no budizam općenito, to svakako nije. Srdačan pozdrav.212.91.110.96 23:10, 10. studenog 2010. (CET)

Wikipedija nije mjesto za religijska razmatranja. Za svoje tvrdnje dajte relevantne izvore i literaturu. --Flopy razgovor 09:46, 11. studenog 2010. (CET)