Razgovor:Burek

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Burek.
Rad na člancima


Je li to stvarno recept za burek? Tako se pravi pita??? --82.117.194.34 02:46, 10. rujna 2006. (CEST)

Zaštita članka[uredi]

predlažem zaštitu članka za ip adrese zbog opetovanoga vandaliziranja i/ili grafitiranja. --West Brom 4ever ® 17:07, 10. prosinac 2006. (CET)

predlazem osnovati meo meo meo na wikimeo — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 83.131.100.150 (razgovordoprinosi)

burek[uredi]

vidim da si ti zakljucao clanak burek. Vjerojatno sa razlogom, vidim da se to desilo 2006 i to je bilo tada ali danas je 2007 studeni i kraj mogu reci 29. studenoga 2007 . Idemo dalje svijet postoji sa burekom i bez bureka i bosnjacke kulture. tako je . i ja idem i bez tocke i zareza i bas me briga. Nego slusaj sad Hrvati imaju svoj naziv za burek sa mesom i sirom kao osnovu tijesto koje potjece iz Bosnjackih pdrijekla ,tako to Bosnjaci tvrde,ali hrvatska je generacijame usvojila vlastiti naziv za proizvod koji Bosnjaci smatraju svojom tvorevinom, greskom naravno sto cu i dokazati ovim primjerom. Zaostavština turcizma da i što onda. Mi Hrvati priznajemo da koristimo slicnosti sa vasim Bosnjackim Burekom i sirnicom ali isto tako smo bili pod AustroUgarskom Monarhijom koja istu vrstu tijesta koristi za štrukle recimo za štrukle sa sirom i orasima koja je i danas specijalitet Austrije Hrvatske i Mađarske. A AustroUgarska Monarhija (dio) je bila pod vlasništvom Turaka koje pripada i podrucije Hrvatske tocnije Slavonije i sa toga mogu zakljuciti da mi Hrvati smo poprimili dio kulture ishrane Turskog podrijekla koje smo generacijama usvojili kao tradiciju ugnjetavanja AustroUgarske Monarhije koja je trenutacno bila pod Turcima i skupa i mi Slavonci sadasnji koji smo pripadali tada ugnjetavackom narodu AustroUgarske. Jeli me itko razumio????? Ako nije ponovit cu. Ugnjetavacki narodu Turaka su :Austrijanci, Mađari, Hrvati ,Srbi , Slovenci, Njemci, Mkedonci , Grci, Bugari i tako dalje prema istoku. Iz ovoga proizlazi da nije niti cudo da mi Hrvati smo prihvatili dio turske kuhinje koja i nije tako losa recimo, Burek sa mesom ili sirom kako smo mi to nazvali generacijama i ostavstinom Turaka na nasima prostorima. A kakve vi Bosnjaci imate veze sa burekom sa mesom ili sa sirom iz Hrvatske. I vi ste isto tako bili ugnjetavani od Turske vladavine sto ce dokazati da burek je dosao sa istoka od Turaka i nije vasa vlastita proizvodnja nego ste ju isto tako preuzeli od vladavine mocnijega tadasnjeg vladaoca Turaka i nije vasa vlastita tvorevina niti vase vlastito jelo. A ako cemo dalje u povijest zalaziti i Turci(Otomansko carstvo) su preuzeli tradiciju ishrane domaceg stanovnistva okupirajuci Grcku u svom naletu i moci preuzeli i sirili tradicionalnost kuhinje kao svoju tvorevinu. Otud i zabluda i svađa Turaka i Grka oko nacionalnih jela danas, kao recimo sarma, burek, baklava. Inemojte vi sada Bosnjaci samo reci da je burek vasa tvorevina , sarma ili baklava. Bosnjaci su samo kopijati ugnjetavanja turske vladavine koji su generacijama preuzeli njihovu kulturu kuhinje. Zakljucak: sarma, baklava, burek je podrijeklom iz Grcke koje su osvajanjima Turci preuzeli kao svoje( nije niti cudo informacije su bile slabe, bez interneta)i osvajanjima novih podrucja . I molim te otvori ovu stranicu opet jer nema razloga za nesuglasice.--Made in creative 22:35, 29. studeni 2007. (CET)


Štrukle i burek[uredi]

Štrukle i burek ne bi trebalo miješati nikako. A ono što u Bosni i Hercegovini npr. nazivaju pitom je zapravo grčkog porijeka (npr. poznata je grčka tiropitta - pita od ovčjeg sira), a rade se od vučenog ili lisnatog tijesta s nadjevom od sira, mesa ili povrća i uglavnom je slano, nema ni približno veze s onim što se u Hrvatskoj podrazumijeva pod pitu što je uvijek prhko tijesto s nekim nadjevom i u pravilu slatki kolač. Sarma je zapravo Bugarsko nacionalno jelo, ali ne s kiselim kupusom, kako je uobičajeno u Hrvatskoj, već sa svježim bijelim kupusom, dok su grčke sarmice od lišća vinove loze. Baklave se uglavnom povezuju s Grčkom. Oko ražnjića otimaju se Grci (suvlakja) i Turci (kebab). A stranicu je zaštitio Andrej Šalov i to samo za neprijavljene suradnike, prijavljeni mogu bez problema uređivati. --Roberta F. 23:16, 29. studeni 2007. (CET)

zasto je bila ova stranica zatvorena godinu dana???????[uredi]

i jos uvijek je???? Zasto???? Radi cega. Kakva je to kontrola administratora zatvoriti stranicu radi Bureka i jednoga priloga protesta nebitnoga za toliki period zatvaranja.--Made in creative 23:16, 29. studeni 2007. (CET)

U čemu je problem? Prijavljeni suradnici mogu uređivati. --Roberta F. 23:21, 29. studeni 2007. (CET)

Zašto u članku piše da je burek samo od mesa, a sirnica od sira? To je bosanska terminologija, u Hrvatskoj i svim ostalim zemljama bivše Jugoslavije je burek u prvom redu od sira.

Anonimni doprinos[uredi]

Čemu služi ovaj tekst koji je netočni "prepjev" originalnog teksta na engleskom. Jedino je dobro to što su navedene specifičnosti bosanskog i makedonskog jezika u kojima se burek zove samo ono s mesom,pa bila to savijača ili pita od lisnatog tijesta, što u Hrvatskoj i na hrvatskom jeziku nije slučaj, nego je to kod nas sve burek ako je slagano kao pita (kao i kod Turaka), a savijača ili štrudl ako se mota. U originalnom tekstu piše:

Börek (također burek, boereg, i druge inačice tog imena) je vrsta pite popularno širom bivšeg Otomanskog Carstva. Rade se od tankog,slojevitog (lisnatog) tijesta poznatog kao phyllo or yufka, a pune se slanim sirom (često fetom), mljevenim mesom, krumpirima ili drugim povrćem. Börek se može pripremati u velikoj tavi (plehu za pečenje) i rezati na porcije nakon pečenja, ili kao pojedinačni kolači. Gornja strana bureka se često posipa sezamovim sjemenom.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 88.207.74.177 (razgovordoprinosi)

Burek (kao i börek (tur), boereg, i druge inačice tog imena), je vrsta pite popularna na cijelom području bivšeng Otomanskog Carstva. On se priprema od tankog slojevitog (lisnatog) tijesta poznatog kao phyllo ili yufka, a puni se slanim sirom (često je to feta), mljevenim mesom, krumpirom ili drugim povrćem. Burek se može priređivati u velikom okruglom limu za pečenje i rezati na porcije nakon pečenja, ili se mogu napraviti pojedinačni kolači. Gornja strana bureka se u Turskoj često posipa sjemenom sezama. U Hrvatskoj, kao i u postojbini bureka Turskoj, ali i u Srbiji, burekom se to jelo naziva bez obzira na to čime je punjeno, važno je da je slagano kao pita, a ne motano, a motani kolač sa istim punjenjima se na hrvatskom naziva savijača ili štrudl, za razliku od situacije u bosanskom i makedonskom jeziku u kojima je burek samo ono što je punjeno mesom, pa bilo to slagano kao pita ili u obliku savijače (ravne ili spiralne), a ako je punjen bilo čime drugim, a ne mesom nazivaju to tamo pitom bez obzira na oblik. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 88.207.74.177 (razgovordoprinosi)

U mnogim pekarama (također i u Kauflandu) diljem Hrvatske može se kupiti i savijeni burek. --Roberta F. 03:32, 8. srpanj 2008. (CEST)

savijeni burek u Kauflandu[uredi]

Istina, Roberta, ima savijenog bureka u Hrvatskoj, međutim ima i piterija u kojima prodaju bosanske pite. Ističem ovo bosanske, zato jer kolač takvog oblika može se nazvati pitom samo u Bosni, a u hrvatskoj samo uz pridjevak bosanska, zato jer se to prodaje kao bosanski specijalitet, a inače u hrvatskoj (i na zapadu)je pita samo ono što se radi s ravnim tijestom, bez motanja, a ovaj savijeni burek je savijača (štrudl) ako se ne želi istaknuti da se misli na bosanski specijalitet.

To bi bilo slično kao i s kebabom (ćevapom) koji je u svojoj postojbini nešto sasvim drugo (često zapravo ono što mi ovdje nazivamo ražnjićima, ali može biti i drukčiji), a ćevapi su na našim područjija nešto sasvim drugo.