Razgovor:Električna otpornost i provodnost

Termin provodnost

Poštovani, provodnost je pogrešan termin za ovu fizikalnu veličinu. U hrvatskoj tehničkoj literaturi ranijeg datuma (1960 - 1990 a vjerojatno i ranije) koristi se termin vodljivost.

Mi smo svi školovani s tim terminom.

Provodnost je klasični srpski termin i u skladu s njim, u srpskom jeziku se za materijal koji vodi struju, koristi termin provodnik. Slijedom toga, silicij te komponente na bazi njega i sličnih materijala, nazivaju se poluprovodnicima odnosno poluprovodničkim komponentama.

U hrvatskoj tehnničkoj terminologiji koristi se termin vodič i poluvodič odnosno poluvodičke komponente.

Vidim da se autor poziva na rječnik Leksikografskog zavoda. Ja sam ih zvao zbog istog razloga i objasnio sam im pogrešku i cijelu priču oko toga. Lijepo su mi zahvalili i 2 tjedna nakon našeg razgovora, u rječniku se pojavila korekcija. Pisalo je i dalje provodnost ali je dodano (pazi sad!) "zastarjeli termin - vodljivost". Po čemu zastarjeli termin? To ću ja s njima još raspraviti ali to je sve potpuno pogrešno.

Naime, inženjeri pri školovanju malo pažnje pridaju učenju materinjeg jezika i govore manje - više onako kako pročitaju u novinama (hrvatski se ne sluša na FERu još od '70-tih godina). A u novinama pišu ljudi koji nisu stručni za elektrotehniku. A kako je na ulici i u običnom govoru nestručnjaka uobičajen srbizam provodnost, to se i među inženjere uvukla ista riječ. Poput cajki, ispada da je provodnost moderan termin i "stručan" a vodljivost je zastarjeli termin poput Mozartove "male noćne muzike". Nikad čuli. I tko to sluša.

U ovom slučaju imamo problem i sa cirkularnim referenciranjem. Na dva tri mjesta piše krivo i kad idemo provjeriti, dobijemo pogrešan podatak. Poput količine željeza u špinatu, pogrešno navedene u Brittanici.

Pozivam vas da korigirate ovu pogrešku i stvorite barem komadić čvrstog tla za lijep i dobar "stari" termin.

Srdačan pozdrav, Josip Luetić, mag.ing.el., nastavnik u tehničkoj školi Tesla. 89.164.233.227 16:23, 24. svibnja 2023. (CEST)

Hm... Struna nam daje iste nazive provodnost i vodljivost.

Po njima, otpor (R) i vodljivost (1/R ili G) svojstva su jednoga otpornika (povećajte mu duljinu, povećava se otpor), a otpornost (ρ) i provodnost (1/ϱ ili σ) svojstva su materijala (zato su se prije zvale "specifičnima", promjena dimenzija materijala ne mijenja te veličine).

Zašto su oni uzeli te nazive ja ne znam, a nije prvi put da griješe (recimo, koriste zastarjelo poimanje magnetskog polja, magnetske indukcije, gustoće magnetskog polja pa im se definicije vrte u krug). Ima li u vašoj struci naziv za 1/R? Ja se ne mogu sjetiti kako smo ga mi zvali, ako uopće jesmo.

Kod nas u fizici ro i sigma jesu otpornost (resistivity) i vodljivost (conductivity), može se vidjeti ovdje na str. 77.

Usput još za kraj: budite odvažni i uređujte naše članke! Tvrdnja - citat, ako se izvori ne slažu piše se da se ne slažu. pon_or (razgovor) 17:10, 24. svibnja 2023. (CEST)

Što se nazivlja tiče, tu imamo ozbiljne probleme jer inženjeri redovito ne obraćaju pažnju na terminologiju. Na faksu se te stvari ne slušaju a poslije nitko nema vremena. Na kraju nam se događa da su novinarski članci referenca za strukovno nazivlje.

Inverzna veličina otpornosti je kod nas vodljivost i izražavamo ju u Siemensima. Ali moram priznati da sam relativno rijetko u praksi naišao na električnu vodljivost kao parametar kojim se nešto opisuje.

Redovito se koristi otpornost ili impedancija (u slučaju izmjeničnih struja). U radio-tehnici se češće koriste termini vodljivosti, admitancije i impedancije. (Ali RF nije moje područje).

Vodljivost kao pojam se često koristi pri toplinskim proračunima ali tada govorimo o toplinskoj vodljivosti (W/K)

Ne mogu se složiti sa Struninim objašnjenjem. Izgleda mi kao proizvoljna konstrukcija. Specifični otpor ili specifična vodljivost je kao i specifična težina. Nema zastarijevanja. Riječ zahod se spominje u petojezičnom Vrančićevom riječniku prije 500 godina. I još nije zastarjela.

A u ovom slučaju, nema potrebe za stranom riječi. Imamo dobru svoju riječ i samo ju trebamo malo pričuvati. Ja razumijem da su ljudi naviknuti na provodnost jer se to stalno vrti po medijima. Moji učenici stalno tako govore pa ih ispravljam. Ali ako i u riječniku piše provodnost, kako nekome objasniti da je to pogrešno? Ovdje imamo ozbiljni problem sa cirkularnim referenciranjem i bez šire akcije, nećemo ga riješiti.

Evo valjane reference: Viktor Pinter, Osnove Elektrotehnike I i II (Tehnička knjiga Zagreb, 1970). Također i Petar Biljanović, Elektronički sklopovi. (Biljanović ima osobito čistu terminologiju. Iz njegovih udžbenika se mogao učiti tehnički jezik) To je bilo prije interneta i cajki.

Pogledat ću pravila uređivanja pa možda uspijem dati kakav koristan doprinos. Puno Vam hvala na razumijevanju. 89.164.232.167 23:28, 28. svibnja 2023. (CEST)