Razgovor:Hercegovina/Pismohrana 1

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ova je stranica arhiv.
Molimo Vas, ne mijenjajte je!


Stranicu sam malo izmjenio (gradove) a Livno sam stavio u zagradu, jer se oko njega vode najveće rasprave. A karta uopće nije točna, budući da položaj, gdje se nalazi Posušje, uopće nije označeno kao Hercegovina. Ono treba hitno brisat, ali ja neću. Sad zasad. Ako neko ima nešto protiv ovih malih promjena, molio bih da pročitate argumente u raspravi ili da mi se javite na stranicu za razgovor. --Marko Stanić (razgovor) 22:17, 27. lipanj 2008. (CEST)

A evo i karta sa engleske wikipedije: Herzegovina.JPG

Susjedi BiH su Hrvatska,Srbija i Crna Gora,a ne Hrvatska i Srbija i Crna Gora.--Jolo

  • Pozdrav s bosanske Wikipedije! Napomenuo bih da se Livno i Tomislavgrad ne nalaze u Hercegovini nego u Bosni (regiji). --Nidurhaf



Tomislavgrad[uredi]

Budući da sam ja rođen i dugo živio u Tomislavgradu, znam da je Tomislavgrad, rekao bih 90% Hercegovina, 9% Bosna i čak 1% Dalmacija. Kako se običaji, dijalekt i mnogo toga bitno razlikuje od Bosne a sliči Hercegovini, mislim da nema uopće potrebe raspravljati. Jasno je, a tako se i Tomislavgrađani osjećaju, da je TG u Hercegovini. Svjesan sam da je to teška tema ali mislim da je malo glupo spominjati TG vezano sa Bosnom. U Bosni ne postoji npr. ganga ili gusle, što je kroz vrijeme postalo, možemo reći, himna Tomislavgrada. Ne pišem samo ono što JA osjećam, nego ono što su činjenice. Siguran sam da će se svi Tomislavgrađani, ali i Livnjaci složiti sa mnom. Tako da mislim da je ona karta na stranici previše netočna. Zamolio bih uredništo wikipedie da popravi ovu grešku. Ovo nije samo moje mišljenje nego mišljenje većine. Osim toga, imam jedan hrvatski povijesni atlas koji se koristi u školama i u njemu je također povučena granica između Bosne i Hercegovine. Na njemu se jasno vidi da je TG, Livno, Kupres u Hercegovini. Nekako ću pokušati tu kartu dostaviti uredništu. Pozdrav!

U tablici hercegovačkih planina stoji i planina Ljubuša. Ta se planina nalazi u Tomislavgradu, Kupresu i Rami. Eto još jedan dokaz da je TG u Hercegovini!

I[uredi]

Kupres, Livno i Tomislavgrad ni reljefno ni klimatološki ni vegetacijski ni administrativno niti episkopalno ne pripadaju Hercegovini. To je dio koji se stoljećima prije zvao Tropolje, Završje, a u šali netko je rekao za taj kraj da nije ni Bosna, ni Hercegovina nego ono "i", te je možda i bio najbliži istini. --Pavone 15:23, 8. srpnja 2006. (CEST)


Pozdrav! Što se tiče rasprave mislim da navodi za Tomislavgrad nisu točni, administrativno-Mostar, crkveno-Mostarsko-duvanjska biskupija, klimatski-primorski dio(bura, jugo, itd. što je za Bosnu nemoguće, ima još primjera samo bi bilo preopširno..), povijeno je točno za Završje, al ni Hum nije bio u današnjim granicama Hercegovine jer je to naknadno uveden pojam ili ime za vrijeme hercega Kosače za njegove posjede koji su kasnije dobili to ime(među njima i Tg) prema tome ovo gore su netočni navodi pogotovo prvi.

Pozdrav,

ADMINISRTATIVNO 1[uredi]

Administrativno Tomislavgrad pripada Hercegbosanskoj županiji iliti po najnovijim Livanjskom kantonu, nigdje veze sa Mostarom, ali da, crkveno pripada Mostarsko-duvanjskoj biskupiji dok Livno pripada Banjalučkoj biskupiji, a Kupres Vrhbosanskoj nadbiskupiji.Klimatološki u Duvnu je planinsko-kontinentalna klima, opet npr. u Posušju i Širokom Brijegu odavna se uzgajaju mediteranske kulture (grožđe, smokve, breskve itd) i duhan, dok već Duvanjsko polje je poznato po svojoj oštroj klimi i skoro 900 metara nadmorske visine gdje je jedino moguće uzgajanje krompira i nekih žitarica. A osim toga kada pitate Hercegovce, svi će reći da je Hercegovina do Studenih Vrila (granica Posuške i Duvanjske općine) i za njih su Duvnjaci, Livnjaci i ostali Bosanci. --Pavone 09:30, 10. srpnja 2006. (CES

1. Ne postoji Livanjski Kanton! 2. stanovništvo tomislavgrada ima iste običaje kao i hercegovina(ganga, gusle, diple, bećarac, narodna nošnja), što bi značilo da narod nije regionalno odvojen.... pola stanovništva priča na -a, doša, poša, otiša itd. geološko-geografski krško polje. i izraziti krš, a ovi navodi do studenih vrila, to su naklapanja, ovo što ja govorim, potkrepljuju činjenice

ADMINISTRATIVNO 1/1[uredi]

Poštovanje! Administrativno je Hercegbosanska samo onda neznam šta znači ovo Herceg ispred??? Budući su uvjek neka osporavanja vezana za Tomislavgrad iz kojeg nisam ali sam dobro upoznat sa krajem i ljudima a i poviješću mislim da tvrdnje nekih analitičara i ponekih Hercegovaca nisu točne, po tome iz Hercegovine treba izvaditi i Konjic i Ramu i park Blidinje(1100m/n, ne raste grožđe,smokve i breskve.., i isto dijelom općine Tomislavgrad, a za to govore to je Hercegovina ?!!). Znajući dosta ljudi iz tog kraja a i iz drugih krajeva čuo sam dosta razmišljanja ali nikad da su oni Bosanci, meni više izgleda ko Zagora čak i imaju puno sličnosti sa Imotskom krajinom pogotovo onaj kraj uz granicu i s Hercegovinom naravno, tu je i ganga za koju nisam čuo da je ima u Bosni i koja je autohtona za podneblje o kojem razgovaramo, koja je razlika onog iz Crvenica i onog iz Rakitnog recimo, ali isti ti recimo sa Bugojnom, Uskopljem ili sličnim gradićem u Bosni nikako, ni po običaju, ni pričanju, ni mentalitetu. Gledano malo povijesno: za Rimljana Delminij(Delmati) po čemu je Dalmacija dobila ime(nije izmišljeno, postoje pisani dokumenti i za sve ostalo što navodim), za Turaka Tg je u Hercegovačkom sandžaku, za Austro-ugarske također Hercegovina, za Mlečana isto, nekad se je malo mijenjalo ovisno o okolnostima ali se vidi kontinuitet, čak i u Jugoslaviji pripada kotaru Mostar, također je i u Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji koja se teritorijalno odijelila od Bosanske već 120 godina, isto tako taj kraj je i prije spadao pod Primorsku banovinu, jer primorje se zemljopisno smatra do 100km od obale, dakle puno je tu karakteristika i potvrda koje govore u prilog da Duvnjaci nemaju veze sa Bosnom ali ni nemaju ništa protiv nje nego se jednostavno tako ne osjećaju niti će reći da su Bosanci, više su tu ulogu imale politička događanja i povijesna previranja nego stvarni fakti. Evo ja sam prijatelj kamenjaraca iz Duvna(a i ostlih kompića Posušje, Šb, Zagora itd), pa se nebih opet složio sa izrečenim tvrdnjama suradnika Pavonea do Studenih Vrila jer je to rekla kazala zemljopis. Poštovanje Pavone i bez uvrede naravno!!


Pozdrav još jednom, Ne možete me uvrijediti jer ja ovdje na ovim prostorima živim i radim, dakle potez Mostar - Široki Brijeg - Duvno - Livno - Glamoč tako da vrlo dobro znam o čemu pišem i kad pročitate moj prvi komentar morate se složiti s onim I. :))


Zemljovid[uredi]

Što se tiče rekla kazala zemljopisa pogledajte u članku zemljovid BiH i tamnije osjenčenu Hercegovinu, tako da ne mogu se složiti da Kupres, Livno i Duvno pripadaju Hercegovini. Ja sam za ono I, mada moj djed koji je rođen i živio u Livnu kada sam i ja dvojio o ovome i kada sam ga pitao je li Livno Bosna ili Hercegovina i osjeća li se on kao Bosanac ili Hercegovac on je rekao Bosanac.


Herceg-Bosna[uredi]

Što se tiče pojma Herceg-bosna, Herceg-bosna je složenica koja je nastala početkom prošlog stoljeća u određenim hrvatskim intelektualnim krugovima koja je zamjenjivala sam pojam Bosna i Hercegovina a koju je prihvatila opet početkom 90-ih godina prošlog stoljeća politika HDZ-a BiH koja je također pod tim pojmom smatrala kompletno ozemlje BiH. Poslije 93. godine taj se pojam vezao za HR HB sa sjedištem u Grudama, a nakon Washingtona i Daytona te kantonizacije BiH nesuglasje lokalnih političara oko nazivlja ove županije (Dinarska, Tropoljska, Livanjska itd.) usvojen je kompromisan naziv Hercegbosanska županija (kao i relikt prošle HR HB) koji je kao takav pred Ustavnim sudom BiH proglašen neustavnim.

Herceg Bosna je naziv koji označuje područja u BiH na kojim ažive hrvati iako ta područja nisu svrstana u jednu cjelovitu jedinicu.

ONAJ KOJI ZNA

Povezanost Tomislavgrada[uredi]

Što se tiče samog Tomislavgrada najviše je povezan sa Livnom pa i Kupresom a ne sa Posušjem. Do posljednjeg rata imali su LI registarske oznake, pripadali su pošti i telekomunikacijama Livno, pozivni telefonski broj livanjski nekad 080, danas 034. Poštanski broj livnajski pripada 80000. Postojala je nekad Livanjsko Tomislavgradska komercijalna banka, a danas Livanjsko-Tomislavgradska gospodarska banka, pripadali su i pripadaju Livanjskom županijskom poreznom uredu. Područna bolnica za Tomislavgrad uvijek se nalazila u Livnu itd itd. Pitajte Vaše Duvnjake gdje su se rodili (Livno). ;)))

Konjic i Jablanica su dio Hercegovine i imaju blagu klimu zbog utjecaja Neretve, ali opet za njih znaju reći da su Bosanci tako da je to dosta subjektivno, ali administrativno i zemljopisno i episkopalno i klimatološki pripadaju Hercegovini. --Pavone 10:20, 11. srpnja 2006. (CEST)


GRANICE HERCEGOVINE NISU DEFINIRANE!![uredi]

Povezanost Tomislavgrada 1[uredi]

Pozdrav, evo me opet!:)Kad se već rasprava vodi moram reći da je navod opet dosta subjektivan a ne objektivan kao što ste i naveli za primjer Konjica i Jablanice, makar se za Jablanicu slažem da nema veze sa Bosnom, jer zemljovid koji navodite nije definiran kao administrativna granica(granice Hercegovine nisu definirane), a i sam sam dosta boravio na potezu koji ste već ranije opisali pa znam da što se tiče klime niste posve precizni a i što se tiče geografskog položaja također, jer ako ste ikad putovali Bosnom pa dođete na relacije Kupres ili Livno točno se vidi prijelaz iz Bosne u različito podneblje( pr. Kupreška vrata), a niste mi ni objasnili kako bura i jugo mogu puhati u Bosni( za mene je to ipak klimatsko obilježje Primorja, kao što sam već i naveo 100km od obale, to je sveučilišni podatak od eminentnih profesora geografije, dakle ne moje mišljenje), a što se tiče poreznih, telef. i dr. podataka to je točno jer je Li sjedište( najbliže je TG-u, a moglo je biti i Posušje daljina je ista, dakle opet se vraćamo na političko-povijesne kombinacije) ali pogledajte druge podatke od prije pa će te vidjeti da je sve išlo u Mostar, naveo sam već primjere od prije, za YU vam je i Livno administrativno bilo u kotaru (danas županija)Mostar, a i danas kad se nešto važnije odlučuje opet se ide u Mostar, jer po meni a i po velikom razmišljanju drugih regija Hercegovina je relacija Trebinje-Mostar-do Livna, jer slažem se da je već poslije Livna ostalo Bosna što sam se mogao i sam uvjeriti, isto tako i od Kupreških vrata, al za Tomislavgrad se nažalost opet ne mogu složiti:)), jer puno je indikacija koje govore suprotno, isto sam ih već naveo, a i sami zasigurno znate Duvnjake a i njihove običaje( ganga( u Bosni ne postoji), gusle, diple, djelomično trusa( ipak je to narodna baština koja baš ne ukazuje na Bosnu, za što mislim da ćemo se složit!). Dakle suština mog obrazlaganja je u tome da je to ipak drugačije geografsko i kulturno-običajno podneblje ili područje od Bosne naravno ne misleći ništa loše o Bosni, pa sad zavlo se ili ne zvalo Hercegovina, najbolje možda Primorski di o županije. Poštovanje Pavone!

Poštovanje nepotpisani,

Inače nije u duhu wikipedije previše polemizirati s neprijavljenim osobama ali što je tu je...


A dobro, malo bolje čitajte što se piše u komentaru iznad pa ćete vidjeti da sam Vam svaki put napisao da to područje nije ni Bosna ni Hercegovina, a Vi opet polemizirate. No da ne duljimo subjektivno objektivno, trla baba la...


ADMINISTRATIVNO 2[uredi]

Za vrijeme Osmanlijskog perioda Livno i Duvno pripadaju Kliškom sandžaku. 1910. godine Austrougarski period, kotari (općine) Livno, Županjac (Duvno) i Kupres pripadaju Travničkom okružju. 1922. godine period Kraljevine SHS ista podjela, gdje isti kotari (općine) Livno, Duvno i Kupres ponovno pripadaju Travničkom okružju. Nakon uvođenja šestosječanjske diktature 1929. godine isti ti kotari (općine) pripadaju Primorskoj banovini sa sjedištem u Splitu. U komunističkom periodu podjela SFRJ-a ide na republike i općine.


Klimatološki-zemljopisno[uredi]

Klimatološki i zemljopisno gledano prema najnovijim tumačenjima područje koje ide od Bihaća preko Glamoča, Kupresa, Livna i Duvna pa sve do sjevernih krajeva Crne Gore spada u tzv. klimatološki pojas Visokog krša, a Posušje Široki Brijeg, Mostar, Ljubuški etc. su submerditeranski klimatološki pojas.

A što se tiče Vaših navoda "jer ako ste ikad putovali Bosnom pa dođete na relacije Kupres ili Livno točno se vidi prijelaz iz Bosne u različito podneblje( pr. Kupreška vrata)," već sam Vam rekao da sam rodom iz Livna i na ovim prostorima živim i radim i vjerujte mi svaki dan pređem gotovo 100 kilometara po ovoj županiji tako da vrlo dobro primjetim razlike, a razlika je ta da su Hercegovci bacili oko na veliki šumski fond ove županije koji Hercegovina ne posjeduje, a Bosna i ovaj kraj obiluje.


Zbogom

--Pavone 09:45, 12. srpnja 2006. (CEST)


Poštovanje Livnjak!(Pavone)

KLIMATOLOŠKI-ZEMLJOPISNO 1[uredi]

Vidim da bi mi mogli polemizirat još al nema smisla, jer reći ću samo ovaj primjer da se vezano za klimatološki pojas tzv. Visokog krša taj pojas mješa ili lomi(sa submediteranskim) malo iznad Rame(znači više od Tomislavgrada), znači ta točka je prjelomnica između podneblja i dobivamo kombinaciju ili mješanje kontinentalnog i mediteranskog strujanja zraka( dakle bura i jugo o kojem sam govorio u tom kraju), a prema tome već govorimo o različitom geografskom položaju Tomislavgrada, Livno je tu točno ono famozno I o kojem smo diskutirali. Nakon svega drago mi je da smo ja i vi malo polemizirali i da znam da si Livnjak, znam ja i Livnjaka i moram reći da ste legende žive i pravi zajebanti i prava je ružiona u Livnu, tamo sam se znao tako dobro provesti sa ekipom, a cure su da ne pričam:)) Budući sam dobio dojam da se malo opireš da je to Hercegovina(al regionalno priznali ili ne jest) neka bude Primorska županija samo moraju otpasti onda Grahovo, Glamoč i Drvar jer to je Bosna u pravom smislu. Pozdrav!

Livnjak Jole /Žabjlak
Livno i Tomislavgrad su oduvjek pripadali više Hercegovini po mentalitetu — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 193.198.138.28 (razgovordoprinosi)
Pozdrav, evo me opet!:)Kad se već rasprava vodi moram reći da je navod opet dosta subjektivan a ne objektivan kao što ste i naveli za primjer Konjica i Jablanice, makar se za Jablanicu slažem da nema veze sa Bosnom, je — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 62.47.179.216 (razgovordoprinosi)


Pozdrav! Tomislavgrad kao grad i kao općina oduvijek je bio u regiji Hercegovina ili Hercegovini, to se jasno vidi po svim karakteristikama-geografski, kulturno, administrativno-politički, religijski, klimatski itd. Dobar primjer mogu vidjeti svi u časopisu Most, broj 191(102-nova serija), Listopad 2005. u izlaganju Mr.Adnana Velagića o administrativnom uređenju Hercegovine koje je u pravom smislu točno po svim karakteristikama koje sam naveo, samo se je to ovisno o pojedinim političko-povijesnim prilikama znalo malo promijenit, ali ne voljom ljudi nego pojedinih stranih vladara koji nisu baš bili upućeni a niti su se htijeli zamarat, pa su zato i ispadale svakakve gluposti koje se mogu čuti i danas, a posebno o Tomislavgradu.( ovo je i za znalce sa bosanske wikipedije, da malo pročitaju izlaganje bosanskog intelektualca). Isto je dobar i primjer o podijeli BiH na regije od EU, koja je obavila temeljitu analizu po svim aspektima ili karakteristikama područja koje sam naveo, a i znam da to baš nisu radili neuki lokalno-ineresno-zatupljeni(ne školovani) pojedinci kakvih ima kod nas, prema tome diskusija je suvišna ako se ne poznaju bar osnovne stvari.Pozdrav!


Granica=Studena Vrila??[uredi]

Poštovanje! Ovdje sam pročitao glupost o granici između Bosne i Hercegovine na području Studenih Vrila što je totalna glupost koja se podvaljuje iz vremena bivše Juge, a odredila ju je ekipa iz Beograda i onda su to trpali narodu u glavu daljnjih 50 godina, pa je kao ta "granica" sad opće-prihvatljiva, a nigdje argumenta za takvu granicu, jer ga naravno nema, nego se je jednostavno političkom odlukom htjelo razbit i rascijepkat politička i teritorijalna povezanost naroda u Hercegovini( a i opet je Tg bio u kotaru Mostar), pa je tako Tomislavgrad kao postao "Bosna" a Konjic i Prozor "Hercegovina", a svi znaju da Tomislavgrad nema veze sa Bosnom a niti ovo drugo sa Hercegovinom, ali izgleda da kod određenih još uvijek ima utjecaj, što je nevjerojatan dokaz nepismenosti i poznavanja geografije. Samim time što Tomislavgrad pripada Jadranskom slivu nemože ni po jednom geografskom značenju pripadati Bosni kao regiji, pa bih molio određene "intelektualce" sa Wikipedije da ne trabunjaju gluposti nego da nešto provjere ako već diskutiraju, za bosance se ne čudim al me Pavone zabrinjava kao koliko vidim Livnjak, da ne zna da i Livno pripada Jadranskom slivu i da poslije Livna više nema grada koji pripada primorskom slivu, slabo poznavanje koliko mogu pročitat!! Pozdrav!

Jadranski sliv = Hercegovina?[uredi]

Kad netko pročita glupost, treba se malo bolje informirati ili kao što više nepotpisani tvrdi "provjeriti". Kada spominjete Jadranski sliv i izjednačavanje istoga s regijom Hercegovina; Definiranje regionalne ili klimatološke ili zemljopisne ili neke druge pripadnosti na temelju Jadranskog sliva osim hidrološke nema smisla.

Ali kad već toliko spominjete Livno i moju malenkost, moram Vam reći da Livno nije posljednji grad koji pripada Jadranskom slivu, jer tom slivu pripadaju i Glamoč i Kupres i Grahovo i dijelom Drvar. Tako da vaše nebuloze o Jadranskom slivu i pripadnosti Hercegovini automatski padaju u vodu ili

hoćete reći da pola Drvara, Glamoč i Grahovo također pripadaju Hercegovini ?

Eh, to je već nepismenost kojoj se od srca možete nasmijati.

Pozdrav

--Pavone 14:05, 23. kolovoza 2006. (CEST)

E kad pročitam ovakvu glupost onda se stvarno moram načudit, otkad to Glamoč, Grahovo, Drvar, imaju ponornice prema Jadranu, a niti su krajevi koji su smješteni između rijeka Cetine i Neretve na što sam ja i mislio( ova tri gore pripadaju dijelom crnomorskom(drvar) a grahovo i glamoč jadranskom(zrmanja by the way)) dakle niste shvatili poantu, a regionalne, zemljopisne i klimatološke karakteristike se određuju upravo prema tome ili gosp. Pavone je pametniji od svih koliko vidim?, a ako ste to naučili u školi u Livnu onda sam vrlo razočaran osnovnim nepoznavanjem geografije i stvarno se trebam od srca nasmijati!! A imam i pitanje za gosp.Pavonea, po čemu se definira regionalna, klimatološka, geografska i dr. pripadnost??( ili želite reći da je Livno isto kao Glamoč, Grahovo, Drvar, pa nismo valjda do toga došli?:-)) Usput rečeno rijeke u Bosni(Una,Vrbas,Bosna,..) pripadaju većinom crnomorskom slivu osim ova dva grada koji imaju nešto malo od Jadranskog sliva, a Livno i Kupres pripadaju slivu Cetine, a hidrološki uvjeti itekako određuju posebnost određenih područja( vrijeme, vegetacija,bla bla..)tako da se razlika očito vidi ili nekim ljudima trebaju naočale, posebno na području općine Livno za razliku od Glamoča, Grahova i Drvara što se jasno može vidjeti i iz satelitskih snimaka na Livno.online od kuda počinje pravi kamenjar( za neznalice točno od Livna).

Pozdrav još jednom,

Vezano za to što ste Vi MISLILI na područje između Cetine i Neretve, nisam to mogao znati jer nemam moć čitanja misli na daljinu, ali opet možemo nastaviti. Malo je bespredmetno raspravljati s Vama jer ne poznajete elementarne stvari o ovom kraju i niste registrirani korisnik ove wikipedije. Ali evo, zadaća nas korisnika wikipedije je i da prosvjećujemo ljude.


Hidrologija[uredi]

Livno i Livanjsko polje se nalaze na najnižoj nadmorskoj visini (710 - 720 m n/v) u odnosu na okolna polja (Duvanjsko (860 - 900 m n/v), Glamočko (920 m n/v), Kupreško (1100 - 1200 m n/v) i Grahovo. Gotovo sve rijeke, potoci i ponornice koje postoje na navedenim poljima se slijevaju, odnosno poniru prema Livanjskom polju, pošto je najniže, te se sve te vode prikupljaju u Buškom jezeru, odnosno retenciji Lipa, a odatle tunelom kroz Kamešnicu idu do hidrocentrale Orlovac u Sinjskom kraju. Kakav Glamoč i Zrmanja, Glamočke riječice poniru u južnom dijelu Glamočkog polja i izviru, pogotovo za kišnih mjeseci se mogu primjetiti jaki izvori ispod sela Kablići, na rubu Livanjskog polja. Znači, GLAMOČ PRIPADA SLIVU CETINE. Vode Grahovskog polja teku i poniru dijelom prema prema nižem Livanjskom polju, dijelom prema susjednoj Republici Hrvatskoj, nikako dakle Crnomorski sliv.

Dalje, Vi tvrdite "hidrološki uvjeti itekako određuju posebnost određenih područja( vrijeme, vegetacija,bla bla..)"; Ako ste mislili na Jadranski sliv, kakva je sličnost u vegetaciji i vremenskim uvjetima Kupresa i Kupreškog polja sa Hercegovinom (Ljubuški, Čapljina ili Mostar); a ako ste mislili na sliv Cetine, opet postavljam usporedbu Kupresa i Livna, da ne spominjem Sinj etc. Probajte na Kupresu uzgajati breskve,duhan i vinovu lozu. Provjerite koliko snježnih dana ima Tomislavgrad ili Kupres, a koliko susjedno Posušje ili Stolac.


Vegetacija[uredi]

Što se tiče vegetacijskog pokrova, najveća karakteristika ovoga kraja su njegova kraška polja i prostranstva pašnjaka što je karakteristika svih općina ove županije. Više šumskog bogatstva nalazi se u općinama Kupres, Glamoč, Grahovo i Drvar. Vezano za kamenjar, kamenjar nas prati cijelim područjem ove županije i ne počinje u Livnu, je planinski masiv Dinare koji je kamenit počinje u Grahovu. Dalje kada prolazite kroz Grahovsko polje možete vidjeti da je izuzetno kamenito i kudikamo kamenitije nego Livanjsko, Glamočko ili Duvansko polje etc.


Gospodarstvo[uredi]

Ako spominjemo poljoprivredu, prilično slične poljoprivredne kulture nas prate cijelom županijom, a to su ječam, krumpir, zob, i slično. Slično je i sa stočarstvom, krupnija stoka krave i ovce. Što se tiče industrije drvna i drvnoprerađivačka industrija uvijek je imala primat, zatim proizvodnja tvrdog i plutvrdog sira i mlijeka.


Povijest[uredi]

Inače, povijesno ovaj kraj je uvijek bio usko povezan i često je nazivan nekad Završje, nekad Tropolje i uvijek je bila čvrsta veza koja i danas postoji između Livna, Duvna i KUPRESA a ne Glamoč (Tropolje). Da se ne bih ponavljao, molim Vas pročitajte moje gornje navode o povijesnoj, odnosno administrativnoj pripadnosti ovog kraja. Kao što sam gore naveo prvi puta, držim da nije dobar termin da područje ove županije spada niti pod Hercegovinu niti pod Bosnu, već najbolje je ono "I". A o teritorijalnoj granici na studenim vrilima malo bolje svi pročitajte povijesne knjige pa će te vidjeti da to nije samo komunisticka škola već stvarna činjenica i da je tu uvijek bila granica izuzev za vremena vladavine Stjepana Kosače tada je i samo Livno spadalo pod hercegovinu. Ovo nije niti kritika a niti izljev neke pameti već samo mala nadopuna nekih stvari koje niste napomenuli. Zbogom! --Pavone 12:10, 24. kolovoza 2006. (CEST)

Hidrologija 1, Vegetacija 1, Gospodarstvo 1, Povijest 1[uredi]

Pozdrav! Budući sam sad prosvjetljen od strane člana wikipedije, moram još malo replicirat.:) Mislim da nisam bio posve jasan, makar je obrazlaganje vaše donekle točno. Dakle ja sam pod Jadranski sliv ukazivao na općine koje su između rijeka Neretve i Cetine i njihovu geografsku poziciju, a Grahovo, Glamoč i Drvar to nisu i spadaju pod drugu regionalnu i geografsku poziciju, samim time što pripadaju slivu Cetine nemaju pravi mediteranski utjecaj za razliku od općina o kojima govorimo, koje imaju veći i širi mediteranski utjecaj odnosno južni krajevi kao takvi( vezano za kamenjar: krš i kamen, borovina, makija i ostalo nisko raslinje karakteristično za južne krajeve, vegetacija: vrijesak, kadulja, etc., bajami kojih ima dosta na području općine Tomislavgrad a već poslije Livna ih je nemoguće vidit jer ih ni nema etc.) Dotaknuo bih se i malo usporedbi navedenih u vašem izlaganju, Posušje(680mnv), Blidinje(1100mnv), etc. kakva sličnost sa ostatkom Hercegovine( Mostar, Čapljina, Neum), ili Rama i Konjic - Stolac koji ste naveli koji by the way i nije za usporedbu sa Posušjem i Tomislavgradom, želim reći da je taj dio Jadranskog sliva pod utjecajem mediteranske i planinsko mediteranske klime koja je očitija i više se manifestira na tom dijelu geografske pozicije. Vezano za povijest to je točno samo korištenje naziva iz povijesti kao oblika administrativne pripadnosti je besmisleno jer oni su kao termini i kao oblik nestali( osim usmene predaje), odavno izašli iz upotrebe čak i tokom povijesti i ne predstavljaju više administrativno-politička obilježja određene regije. Inače koliko sam pratio informacije vezano za bivši kanton 10, jednoglasno su svi govorili a i govore da je taj kanton totalna deformacija što se tiče gospodarskog i administrativnog uređenja( gospodarstvenici, profesori svih nacionalnosti, religijski poglavari, političari, etc.)i da je kao takav hibridan tj. ne funkcionalan, u što se svi mogu uvjeriti. Nadam se da sam sad pod utjecajem prosvjetiteljstva malo jasniji. Adio!


  • Pozdrav, još jednom i nadam se posljednji put. Sličnost Posušja i ostatka Hercegovine svakako postoji, a to je uzgoj mediteranskih kultura. Tomislavgrad, zbog klimatoloških uvjeta uopće nema tradiciju ni mogućnost uzgoja mediteranskih kultura, kao ni Livno, Kupres, Glamoč, Grahovo ili Drvar. Inače, Tomislavgrad daleko je bliži i klimatološki, povjesno, administrativno, geografski, vegetacijski, hidrološki i kulturno Livnu, Glamoču i Kupresu, nego Posušju ili Širokom Brijegu. To što dio Duvnjaka uporno želi u Hercegovinu to je već za jedno sociološko proučavanje. A da se ne ponavljam više pošto sam ovdje napisao dosta toga i lijepo obrazložio, samo pročitajte ovo prije što je napisano i sada raščlanjeno. Još jednom pozdrav i HERCEGOVINA DO SAVE!!! ; )

--Pavone 10:23, 26. kolovoza 2006. (CEST)



Pozdrav! Evo vi opet o mediteranskim kulturama, al nema veze, zaključak je Vaš da su voće i povrće mjerilo određene regije(makar se to nemože reći za cijelu Hercegovinu po tom mjerilu), al zanimljiva mi je nova znanstvena spoznaja!:). Vezano za sociološko proučavanje mislim da nije potrebno jer se Duvnjaci nigdje ne guraju, sve se može vidjeti na stranici Tomislavgrada gdje lijepo pišu kulturna, zemljopisna, etc. svojstva i položaj( citiram:" Po svom smještaju, sastavu tla, duševnim i tjelesnim svojstvima svog stanovništva više je dio Dalmacije ili Hercegovine nego Bosne.."), kao znakovita usporedba može se vidjeti i na samom grbu grada Tomislavgrada gdje je kruna u grbu ista kruni iz grba grada Splita, dakle poznata je zemljopisna, kulturološka, vegetacijska, hidrološka, povijesna znamenitost tog kraja iz javno i intelektualno prezentiranih izvora tj. njihova mišljenja, ali izgleda da ste vi glavni znanstveni stručnjak za područje Tomislavgrada:)I ne Hercegovina do Save, nego po Vašem Bosna do Tokia!!!:).E pa to ne bilo u redu, to je deja vu.:)

Grb k'o grb. Nastao poslije rata i kruna je vjerojatno precrtana. To ništa ne govori. Isto tako u Livnu postoji spomenik kralju Tomislavu preko 80 godina, a u Varaždinu npr. uopće ne postoji, a Duvno ga dobilo tek prije par godina. Što bi tek značila ta "znakovita usporedba". Što se tiče moje stručnosti, ona se ogleda kroz moj rad i pisanje. Dalje, sve sam Vam razlučio kroz prethodne komentare, pa ih malo pročitajte, gdje se ne govori samo o mediteranskim kulturama, nego o ponavljam: zemljopisno, klimatološki, hidrološki, administrativno, gospodarski, itd... Samo čitajte!!!--Pavone 10:00, 28. kolovoza 2006. (CEST)


POVIJEST 2[uredi]

Pozdrav! Mislim da je ovo već nedostatak pravih argumenata jer sam već prije i ja vama naveo a i drugi koliko vidim na ovoj raspravi, mali podsjetnik: Rimljani-Delminij(Delmati-Dalmacija), u ranoj Hrvatskoj-stara Hrvatska župa pod upravom hrvatskih banova, 13-14st. pripojena prevratima zemljici Bosni koja se širila na Primorje, Osmanlije-Tomislavgrad( Hercegovački sandžak),za Mlečana također- do 1878. godine, Austro-Ugarska i SHS: kratak period u Travničkom okružju, poslije pod Primorskom banovinom-Split, Jugoslavija-kotar(županija)Mostar, crkveno-religijski: povijesno tko je pokrivao to područje je Splitsko-Makarska nadbiskupija, zadnjih 150-200 godina Mostarsko-duvanjska biskupija i Hercegovačka franjevačka provincija, narodni običaji-ganga, gusle, diple,.., dakle sve piše poštovani Pavone samo treba malo dublje analizirati a ne površno izlagati mišljenja temeljena na nekoj osobnoj percepciji, ali ako ćemo se hvatati za niti iz ovako šarolike povijesti onda smo na Vašem znanstvenom radu i pisanju, makar povijest što se vidi i što je napisano za područje Tomislavgrada potvrđuje njihova mišljenja o: geografskom, kulturnom, klimatološkom, hidrološkom, administrativnom, gospodarskom, etc. okružju i smještaju. Dakle ponovit povijest i zemljopis!:)

Mogu potvrditi Pavoneovo pisanje jer sam i sam porijeklom iz Bosne, a Duvno i Livno (poznato u povijesti kao Hlivno) su dio Bosne, kako u mentalnom tako i u zemljopisnom smislu. Pokusaj da se Duvno ili Livno smjeste u Hercegovinu, je isto kao kada bi netko pokusao Split smjestiti u Istru. Nazalost ratna zbivanja i pogresne politike su pokusale promijeniti i zemljopis i povijest, a jedan od nacina da se to postigne je bilo anahrono tumacenje pojma nacije, "povijesti", "povijesnih prava", povezivanje citata iz raznoraznih dokumenata s danasnjom zbiljom i danasnjim shvacanjem nacije. Bosanac.


E pa poštovani Bosanac ja bih kad se gleda izlaganje bio za ovo drugo razmišljanje, jer sam i sam porijeklom iz Bosne. Međutim malo sam ostao zatečen otkud odjedanput uporaba tipično političkih pojmova koje nitko od sudionika rasprave nije spomenuo. Dakle neosnovano je imputirati pojmove sa političkim predznakom u jednoj raspravi koja teži biti koliko toliko znanstveno argumentirana. No kad ste to već spomenuli uputno je da objasnite kako to da je anahrono podvesti spomenute gradove pod Hercegovinu a u isto vrijeme to nije slučaj sa Bosnom, koja je u prvim zapisanim izvorima jasno spomenuta kao zemljica oko istoimene rijeke. Nemojte krivo shvatit ovaj moj skromni osvrt jer Bosna je kao zemlja ponosna al ju ne treba stavljati tamo gdje nije bila. Vaše porijeklo nije dovoljan argument za raspravu ovakvog tipa, to znači da taj kraj ima sasvim drukčiji mentalitet od Bosne( od govora, običaja, osjećaja ljudi, etc.) što vi kao Bosanac znate jako dobro( sigurno niste ni iz Livna ni Duvna), al imputirate termine kao "nacija", "povijesna prava" itd., koji nisu prilični ovakvom tipu rasprave i još k tome ih vežete za nedavna zbivanja, prozirno! Dakle fakti koji su navedeni u ovom drugom razmišljanju definitivno postoje kao jedna povijesna stvarnost pa je tim više zanimljivo promatrati kako se to danas uzima kao nešto novo dosada nepoznato i kontroverzno, a što je potrebno kritički proanalizirati. Osim toga, smatram neukusnim, ljudima koji prebivaju na području koje je predmet rasprave nametati manjinsko mišljenje o tome tko su oni i kako se osjećaju, te kamo pripadaju. Poštovanje!

Ako već idete u povijesnu analizu, onda trebate znati da je pojam Hercegovina u uporabi od 1454. a zemljica Bosna pet stoljeća ranije. Čak i područje Hercegovine oko kojeg nije bilo spora (bez ovih dnevno političkih pokušaja mijenjanja zemljopisa) se nazivalo Hum i bilo je dijelom Bosne. Naravno da je u pitanju politika, kao i uvijek, to je moj znanstveni argument. Moje podrijetlo je itekako bitan elemet, a vi niste Gospod da znate odakle su moji korijeni. Budite pozdravljeni. Bosanac.


Ponovno administrativno[uredi]

Za vrijeme Osmanlijskog perioda Livno i Duvno pripadaju Kliškom sandžaku. 1910. godine Austrougarski period, kotari (općine) Livno, Županjac (Duvno) i Kupres pripadaju Travničkom okružju. 1922. godine period Kraljevine SHS ista podjela, gdje isti kotari (općine) Livno, Duvno i Kupres ponovno pripadaju Travničkom okružju. Nakon uvođenja šestosječanjske diktature 1929. godine isti ti kotari (općine) pripadaju Primorskoj banovini sa sjedištem u Splitu. U komunističkom periodu podjela SFRJ-a ide na republike i općine.

Što se tiče srednjovjekovnih hrvatskih župa Livno i Duvno, u potpunosti se slažem s Vama, jer na tom području su udareni temelji hrvatske državnosti. Vezano za Osmanlijski period, u Livnu se nalazi sjedište Kliškog sandžaka, nikakav Mostarski sandžak. Pogotovo nikad nisam čuo niti pročitao da su Mlečani bili u tim krajevima.

Episkopalno gledano djelimično ste u pravu, za vrijeme Osmanlija u BiH nije bilo redovite crkvene hijerarhije, tako da su ovisno o snazi susjednih zemalja svoje pravo na dijelove BiH polagale Splitska, odnosno Đakovačka biskupija. Takva je situacija bila sve do uspostave redovite crkvene hijerarhije 1881. odnosno 1882. godine kada su utemeljene tri biskupije (tako da nije 150 - 200 godina).

Vezano za Franjevce, sve do prije 100-tinjak godina prostor cijele BiH i šire bio je pod upravom Provincije Bosne Srebrne, pa i poslije toga nakon odvajanja Hercegovačke provincije, dio duvanjskih fratara je ostao vjeran Provinciji Bosni Srebrnoj (npr. fra Anđeo Ćurić, gorički gvardijan). Dalje vezano za to Kupres pripada Vrhbosanskoj nadbiskupiji i Bosanskoj franjevačkoj provinciji, kao i Livno koje pripada Banjalučkoj biskupiji.

Područje kotara Livno i Duvno odgovara granicama današnjih općina(ne izjednačavati županiju i kotar), uz izmjenu što su sela oko istočne strane Buškog blata pripala početkom XX. stoljeća Duvanjskom kotaru. Ti kotari su pripadali Travničkom okružju, kako za vrijeme Austro-Ugarske, tako i za vijeme Kraljevine Jugoslavije, sve do dolaska pod Primorsku Banovinu i Banovinu Hrvatsku.

U komunističkom periodu podjela SFRJ-a ide na republike i općine.


Trenutno cijelo područje se nalazi u Hercegbosanskoj županiji (a ne u livanjskom kantonu kako muslimani vole reći zbog animoziteta prema riječi hercegbosanski) i da podsjetim da je Hercegbosanska županija službeni naziv koji se ne upotrebljava na BHT ili FTV a koju nazivaju televizijom svih građana) DUVNJAK

Moje zaključenje rasprave[uredi]

Dragi nepotpisani prijatelju, možemo se vrtiti u krug i raspravljati nanovo o istome, ali mislim da je ovo najbolje zaključiti, jer svi smo previše vremena potrošilina ovo. Inače, te Vaše opetovane tvrdnje da ja pišem i trabunjam gluposti, površno pišem, moje nepoznavanje zemljopisa i povijesti iz pojedinih škola, nepoznavanje hidrologije itd. moram Vam na koncu reći da su u najmanju ruku na granici dobrog ukusa i odgoja. Cijelo vrijeme Vam argumentirano odgovaram (primjerice na vaše hidrološke tvrdnje o Glamoču i Zrmanji:cit.E kad pročitam ovakvu glupost onda se stvarno moram načudit, otkad to Glamoč, Grahovo, Drvar, imaju ponornice prema Jadranu, a niti su krajevi koji su smješteni između rijeka Cetine i Neretve na što sam ja i mislio( ova tri gore pripadaju dijelom crnomorskom(drvar) a grahovo i glamoč jadranskom(zrmanja by the way))) i Vašim tvrdnjama odgovaram samo argumentima, koje ako želite bibliografski ću potkrijepiti. Dalje, ni jednom rječju ja nisam ustvrdio da ovo spada pod pojam Bosna. Ja od početka rasprave zagovaram tezu da ovo povjesno područje Završja, Tropolja je specifično i zasebno, te da ga ne treba gurati ni pod jedan zemljopisni pojam (Bosna ili Hercegovina) i da je to ono "I" ili bolje rečeno tromeđa kako već stoji u više citiranim web stranicama općine TG, a koje Vi ste "ispustili" citirati (po svom smještaju i sastavu tla kao i po tjelesnim, duhovnim i duševnim svojstvima svoga stanovništva više je dio Dalmacije ili Hercegovine nego Bosne, ili još bolje: tromeđa je što ih dijeli i povezuje; nije ni čudo da mu i pučanstvo potječe iz sva tri područja.). Dakle, TROMEĐA.

Zbogom --Pavone 12:30, 29. kolovoza 2006. (CEST)


PONOVO ADMINISTRATIVNO 1[uredi]

-Za Osmanlija: Livno točno, nisam ni tvrdio suprotno( Kliški sandžak), Tomislavgrad(Hercegovački sandžak)- nemoram valjda argumentirati. - Austro-Ugarska i SHS: točno al se vidi trenutna zabluda, dakle Primorska banovina-Split( što je realno, kakav Travnik), za Austro-Ugarske vam je Livno stavljeno kao utvrđeni grad u Hercegovini( argumentirano) - SFRJ: BiH se dijelila na gradove i općine, gradovi su bili nositelji administrativnih središta tj. kotara, općine Livno i Tomislavgrad su bile pod administrativnim središtem Mostar( Hercegovina) - Danas Hercegbosanski iliti Livanjski, ovo prvo smeta Sarajevu pa su malo opet izmjenili, naravno to je to anahrono tumačenje o kojem je govorio poštovani suradnik Bosanac.

ZAKLJUČAK[uredi]

Poštovani prijatelju Pavone! Drago mi je da smo se malo vrtili u krug, a to je tako jer su nam argumenti podjednaki, što sam želio reći, budući sam ja više polemizirao za područje Tomislavgrada, da određeni "povijesničari" kao poštovani prijatelj Bosanac i gospoda sa bosanske wikipedije anahrono tumače povijest i zemljopis, jer burna povijest koja se odvijala na tom području općine( Tomislavgrad) a i Livna dovela je do određenih zabluda i anahronizama vezanih za to podneblje pa to i danas proturaju kao nešto normalno a povijesni i zemljopisni slijed tog kraja kao i Livna dokazuje im suprotno, pa se kritički i neutemeljeno bez argumenata( upravo političkim metodama) pokušava to svrstati tamo gdje nije mjesto tom podneblju. Ja nisam osobno iz tog kraja al sam dovoljno blizu njega čak i gotovo preblizu pa me niko nemože uvjeriti da taj kraj pripada regionalno Bosni, ni po čemu, a prolazio sam puno puta po Bosni i razlika je više nego očita, usudio bih se reći nebo i zemlja. Ispričavam se malo zbog mojih provokacija inače sam takav tip osobe, al sve je bilo u prijateljskoj namjeri, malo zaoštravanja rasprave, da vidim koliko ste upućeni u zbivanja. Eto malo smo prodiskutirali al vjerojatno je da će se BiH sigurno podijelit na regije što je i normalno pa ćemo se opet naći da i to raspravimo, što će potvrdit moju raspravu!!:-) Pozdrav Pavone i sve najbolje!!


MIŠLJENJE HERCEGOVINE prof. geografije - Mostar[uredi]

Gospodin Pavone je sa bosanske wikipedije i širi neku ideologiju koja je nespojiva i nije postojala u nekoj jačoj mjeri u regiji Hercegovini, za Tomislavgrad je više nego jasno da je uvijek bio u Hercegovini a i tzv. osporavatelji bi u malo jačoj raspravi rekli da je to neupitno samo su prije uvijek imali neke zadatke da to malo zamute iz razloga koji su bili više nego poznati intelektualnoj bazi ljudi iz Hercegovine( politika, neznanje, neki lokalpatritizam itd...), pa se tako javio i gosp.Pavone koji se predstavio da je iz Livna, što je onda malo žalosno ako tako razmišlj za jednog Livnjaka, gosp. Pavone '''ni samo Livno nema veze sa Bosnom kao regijom tj. svi znanstveni parametri pokazuju drugačije, prema tome rasprava koju je vodio dotični gospodin je više nego subjektivna i dijametralno suprotna znanstvenim pokazateljima.''' Dakle Tomislavgrad je Hercegovina uvijek bio i mi Hercegovci smo ga uvijek tako i smatrali. Pozdrav od Hercegovca iz Mostara.

Pa kad si tako pametan i obrazovan, daj lijepo napiši to u članak i obrazloži. Od ovog gore teksta nemamo nikakve koristi. --Tycho Brahe 10:45, 12. ožujak 2007. (CET)

Livnjak-Josip[uredi]

Ovde moram da javno kažem da se većina Livnjaka smatra Hercegovcima i da je Livno još kroz povijest bilo i ostalo dio Hercegovine bez obzira što bilo ovakvih ljudi kao što je Pavone navodno iz Livna!


Hercegovina je na potezu Livno Mostar Trebinje i mislim da je tu kraj raspravi!!

Bilo bi vrijeme da se i na uvu stranicu Hercegovine uvrsti Livno i Tomislavgrad!

Dajte, ljudi, pa nije moguće da svi vi skupa iz BiH niste u stanju složiti jedna tekst o tome koje su granice Hercegovine na osnovu jednog, drugog, trećeg i 47. kriterija (naravno, ne daju svi isti rezultat!). Ovdje se već mjesecima prepucavate, a nikako da netko od vas napiše smisleni i racionalni tekst i složi ga u članak!!! --Tycho Brahe 10:44, 12. ožujak 2007. (CET)



Josipe, ti si posljedica pervertiranja povjesti i ne uzimam ti kao zlo kada tvrdiš da je Livno na nekome suludome potezu Hercegovina, no tvrditi i zagovarati tako i preko toga protiv Livna, tako da se Livno ponižava i mora negdje svrstati, je zločin protiv Livna a najviše protiv svih Livnjaka. Da si Livnjak ne bi mogao tvrditi takvo nešto slično jer tvrdiš nešto protiv Livna i iz tvoga izlaganja se vidi samo prezirno ravnanje ili bolje rečeno nabijanje Livna pod neki potez pri kojeme se Livno prezirno ignorira i obezvrjeđuje i siluje. Prezireš otvoreno Hrvate Livna, siguran sam da mrziš muslimane a i druge ljude nevoliš. To nije dobro i zato ostavi svoje đavolske tvrdnje da je Livno dio Hercegovine jer mržnja svoga Livna i Livnjaka i drugi ljudi uništava čovjeka.


Livno je oduvijek bilo Hercegovina ili Dalmatinska zagora, nikad Bosna, tako je bilo i biti ce. Odkud nesloga Hrvata Hercegovine ne znam, ali odvajanje Livna od te regije pokusavaju protivnici hrvatskoga naroda!!!



HERCEGOVINA-OPIS[uredi]

Index · Novi broj · Arhiva · Traži · Info · Linkovi Redakcija · Pretplata · Kontakt

Broj 191 (102 - nova serija)

Godina XXX oktobar/listopad 2005.

Latinica · Ћирилица · Transliteration

Prethodna · Sadržaj · Naredna

Mr. Adnan Velagić Administrativno uređenje Hercegovine


Na krajnjem jugu, zahvatajući šire područje jugoistočnog i jugozapadnog dijela Bosne i Hercegovine, nalazi se oblast Hercegovina1. Njen povoljan geografski položaj upućuje na komplementarnu povezanost primorja sa kontinentalnim trupom. Ovaj momenat je, tokom historije uvijek bio prisutan, ali je, u zavisnosti od političkih prilika manje ili više dolazio do izražaja. Prevoj Ivan-sedla (967 m) i Makljena (1.123 m), te južnih obronaka Bjelašnice, Visočice, Treskavice, Zelengore i Volujka na sjeveru i uskog primorskog dijela u zoni Neum-Klek (oko 25 km), na jugu, povezuje najznačajnija hercegovačka rijeka Neretva. Sa istočne strane Hercegovinu od Nikšićkog polja i Komarničko-pivske udoline, koji se nalaze u Crnoj Gori, odvaja planinski sistem Orijena, Oputnih rudina, i zapadni pojas Volujka i Golije. Na zapadnoj i sjeverozapadnoj strani Hercegovine izdižu se planinski vijenci Zavelima, Čvrsnice, Vran-planine, Ljubuše, Raduše i Kamešnice. Površina ove regije je 11.419. km2, što u odnosu na površinu Bosne i Hercegovine iznosi 22,3 %. Geotektonski i geomorfološki sklop ovog prostora znatno se razlikuje od onog u Bosni. Iako za strukturu hercegovačkog prostora možemo reći da je u osnovi monoreljefnog karaktera u kojem preovladava tip kraškog tla, ipak se ovdje izdvajaju dvije cjeline:

Donja ili niska Hercegovina (do 500 m) submediteranskog karaktera, koja obuhvata prostor oko donjeg toka rijeke Neretve i njenih pritoka Trebižata, Bregave i Bune. Gornja ili visoka Hercegovina (iznad 500 m) planinskog karaktera, koja pripada središnjem dijelu planinskog prostora Bosne i Hercegovine. Uzimajući u obzir prirodno-geografske karakteristike Hercegovine utvrđivane su, kroz historiju, i njene administrativne granice. Tako je u periodu osmanske vladavine najveći dio Hercegovine ulazio u sastav Hercegovačkog sandžaka. Preko njega je vodio i vrlo važan trgovački put iz oblasti Jeleča prema Dubrovniku i obrnuto2. Godine 1833. Hercegovački sandžak je bio izdvojen u poseban ejalet pod upravom Ali-paše Rizvanbegovića, da bi ga 1851. godine Omer-paša Latas ponovo vratio u sastav Bosanskog ejaleta3. Tokom austro-ugarske vladavine zadržano je teritorijalno uređenje Bosne i Hercegovine iz osmanskog perioda. Cijeli prostor Hercegovine tada je pripadao Mostarskoj oblasti4. U razdoblju Kraljevine SHS postojao je Mostarski okrug, koji je donošenjem Zakona o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna područja (1929.) ukinut, a Hercegovina ušla u sastav Primorske banovine. U njenom sastavu je bila sve do sporazuma Cvetković-Maček (1939.), kada je njenih 13 kotara zajedno sa Savskom i Primorskom banovinom sačinilo Banovinu Hrvatsku5.

Nakon Drugog svjetskog rata 1945. godine i nastanka Federativne Narodne Republike Jugoslavije, sudbina Bosne i Hercegovine (pa prema tome i Hercegovine) rješavana je u okvirima ove državne zajednice.


Hilmija Tikveša: Šipci, akvarel, 1998.

Prvi put je njena administrativno teritorijalna podjela, u okvirima ove države, izvršena 16. augusta 1945. godine, kada je Predsjedništvo Narodne skupštine Bosne i Hercegovine, u Sarajevu, donijelo Zakon o teritorijalnoj podjeli Federalne Bosne i Hercegovine na okruge, srezove i područja mjesnih narodnih odbora. Prema ovom Zakonu Bosna i Hercegovina je bila podjeljena na 7 okruga (Sarajevski, Hercegovački, Travnički, Banjalučki, Bihaćki, Dobojski i Tuzlanski), 77 srezova i 1.280 područja mjesnih narodnih odbora6.

Hercegovački okrug je imao 12 srezova: Bilećki, Gatački, Trebinjski, Stolački, Konjički, Mostarski, Čapljinski, Posuški, Nevesinjski, Ljubuški, Ljubinjski i Širokobriješki.

Sljedeće godine donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj podjeli Federalne Bosne i Hercegovine na okruge, srezove i područje mjesnih narodnih odbora, prema kojem je osnovan još jedan srez unutar Hercegovačkog okruga. Prema tom Zakonu, u članu 3. u stavu četvrtom pod nazivom ”Hercegovački okrug na srezove”, dodaje se tačka 13. koja glasi ”Ostrožački srez sa sjedištem u Ostrošcu”7.

Izmjena granica između srezova izvršena je 1948. godine, kada je donesena Odluka o ispravkama granica srezova.

Novim Zakonom o administrativno-teritorijalnoj podjeli, iz 1949. godine, Narodna Republika Bosna i Hercegovina je podjeljena na četiri oblasti: Sarajevska, Mostarska, Banjalučka i Tuzlanska. Mostarska oblast obuhvatala je 13 srezova: Bilećki, Čapljinski, Duvanjski, Gatački, Konjički, Livanjski, Ljubuški, Mostarski, Nevesinjski, Prozorski, Stolački, Širokobriješki i Trebinjski; te dva grada: Mostar i Trebinje, izdvojena u posebne administrativno-teritorijalne jedinice8.

Godine 1950. Prezidijum Narodne Republike Bosne i Hercegovine je proglasio novi Zakon o administrativno-teritorijalnoj podjeli Bosne i Hercegovine9. U članu 1. ovog Zakona stoji: ”Teritorija Narodne Republike Bosne i Hercegovine dijeli se na administrativno-teritorijalne jedinice: oblasti, srezove, gradove, reone, gradska naselja i područja mjesnih narodnih odbora”10. Promjene koje su izvršene u odnosu na predhodni Zakon bile su neznatne. Tako je stanje u pogledu oblasti ostalo isto. Što se tiče srezova promjene su izvršene u Mostarskoj oblasti gdje je uveden Posuški srez i u sarajevskoj oblasti gdje je bio ukinut Fojnički, a uveden Kiseljački srez. Takođe, u Mostarskoj oblasti je, pored Mostara i Trebinja, kao novo gradsko područje uvedeno Livno.

Srezovi sa mjesnim narodnim odborima, u Mostarskoj oblasti, bili su:

Bilećki srez, sa mjesnim narodnim odborima: Bileća, Divin, Krstače, Meka Gruda, Plana, Podosje, Vranjska i Zarječje; Čapljinski srez: a) Čapljina (grad u sastavu sreza); b) područja mjesnih narodnih odbora: Brštanica, Domanovići, Dračevo, Gabela, Gornje Hutovo, Hutovo, Klepci, Međugorje, Neum, Počitelj, Šurmanci i Trebižat; Duvanjski srez, sa mjesnim narodnim odborima: Donji Brišnik, Duvno, Eminovo Selo, Grabovica, Jošenica, Kazaginac, Kongora, Letka, Mandino Selo, Mesihovina, Prisoje, Raško Polje, Vinica i Zaljut; Gatački srez, sa mjesnim narodnim odborima: Avtovac, Borač, Fojnica, Gacko, Kula, Nadinići, Stepen i Vrba; Konjički srez: a) Konjic (grad u sastavu sreza) b) područja mjesnih narodnih odbora: Bijela, Borci, Bradina, Donja Rama, Donje Selo, Džanići, Džepi, Glavatičevo, Gorani, Jablanica, Kruščica, Lisičići, Orahovica, Ostrožac, Seonica i Spiljani; Livanjski srez, sa mjesnim narodnim odborima: Dobro, Guber, Gubin, Lištani, Lusnići, Orguz, Podhum, Priluka, Radanovci, Šujica, Vidoši i Zabrišće; Ljubuški srez, sa mjesnim narodnim odborima: Bijača, Cerno, Crveni Grm, Drinovci, Grab, Grljevići, Klobuk, Ljubuški, Radišići, Ružići, Studenac, Teskera, Tiholjina, Veljaci i Vitina; Mostarski srez, sa mjesnim narodnim odborima: Blagaj, Blatnica, Buna, Čerin, Čitluk, Donja Drežnica, Donje Zijemlje, Goranica, Kruševo, Ljuti Dolac, Polog, Potoci, Raška Gora, Svinarina, Tepčići, Vionica i Žitomislići; Nevesinjski srez, sa mjesnim narodnim odborima: Bijenja, Biograd, Grabovica, Gornji Drežanj, Kifino Selo, Luka, Lukavac, Miljevac, Nevesinje, Odžak, Pridvorci, Rabina, Rilja i Zovi Do; Posuški srez, sa mjesnim narodnim odborima: Broćanac, Grude, Posušje, Podklečani, Rastovača, Sovići, Sutina, Vir i Zavelim; Prozorski srez, sa mjesnim narodnim odborima: Doljani, Gruići, Gračanica, Prozor, Rumboci, Šćit i Uzdol; Stolački srez, sa mjesnim narodnim odborima: Stolac, Bančići, Berkovići, Borojevići, Burmazi, Crnići, Hodovo, Ljubinje, Poplat i Vlahovići; Širokobriješki srez, sa mjesnim narodnim odborima: Donji Crnač, Donji Mamići, Jare, Knežpolje, Kočerin, Mokro, Rasno i Široki Brijeg; Trebinjski srez, sa mjesnim narodnim odborima: Bihovo, Duži, Gornje Vrbno, Grab, Hum, Lastva, Ljubomir, Parojska Njiva, Poljice, Ravno, Strujići, Veličani, Zagora i Zavala. Prema ovom Zakonu Mostarska oblast je u svom sastavu imala i tri grada – Mostar, Livno i Trebinje – koji su činili posebne administrativno-teritorijalne jedinice, kao područja gradskih narodnih odbora izvan sastava sreza.

Godine 1952. Narodna skupština Bosne i Hercegovine je donijela i proglasila novi Zakon o podjeli teritorije NR Bosne i Hercegovine11. Njime su ukinute dotadašnje oblasti, a uvedena upravno-teritorijalna podjela na: 66 srezova, 5 gradova i 418 općina, od kojih su 53 gradske općine. Ovom podjelom na prostoru Hercegovine su se nalazili slijedeći srezovi: Bilećki (Bileća – gradska općina, Divin, Plana, Sitnica); Čapljinski (Čapljina – gradska općina, Čapljina – sela, Domanovići, Hutovo, Međugorje, Neum, Višići); Duvanjski (Brišnik, Duvno, Kazaginac, Oplećani, Prisoje, Raško Polje); Gatački (Avtovac, Fojnica, Borač, Gacko); Konjički (Konjic – gradska općina, Donje Selo, Glavatičevo, Jablanica, Orahovica, Ostrožac, Podhum); Lištički (Dužice, Knežpolje, Kočerin, Lištica); Livanjski (Livno – gradska općina, Čelebić, Guber, Podhum, Priluka, Rujani, Šujica, Vidoši); Ljubuški (Ljubuški – gradska općina, Drinovci, Ružići, Studenci, Tihaljina, Vašarovići, Vitina); Mostarski (Blagaj, Čerin, Čitluk, Drežnica, Kruševo, Mostar sela, Podveležje, Potoci i Žitomislići); Nevesinjski (Nevesinje – gradska općina, Kifino Selo, Odžak, Pridvorci, Zovi Do); Posuški (Grude, Posušje, Rakitno, Sovići, Vir); Prozorski (Gračac, Prozor, Šćit, Uzdol); Stolački (Stolac – gradska općina, Berkovići, Burmazi, Crnići, Hodovo, Ljubinje); Trebinjski (Trebinje – gradska općina, Dživar, Hum, Lastva, Ljubomir, Popovo Polje, Zubci). Prema istom Zakonu gradovi su bili: Sarajevo, Banjaluka, Mostar, Tuzla i Zenica.

____________________

1 Ime potiče od njemačke titule hercog (vojvoda, knez), koju je od 1448. godine nosio bosanski feudalac Stjepan Vukčić Kosača. Opširnije vidi – u: Sima Ćirković, Istorija srednjovjekovne bosanske države, Beograd 1964. 2 Opširnije vidi – u: Hazim Šabanović, Bosanski pašaluk – Postanak i upravna podjela, Sarajevo 1982. 3 Opširnije vidi – u: Ahmed S. Aličić, Uređenje bosanskog ejaleta od 1789-1878, Sarajevo 1983.; Galib Šljivo, Bosna i Hercegovina 1849 -1853, Banjaluka 1990. 4 Opširnije vidi – u: Mustafa Imamović, Pravni i unutrašnjopolitički razvitak Bosne i Hercegovine 1978-1914, Sarajevo 1997. 5 Opširnije vidi – u: Ružica Guzina, Državopravni razvitak Kraljevine SHS, odnosno Jugoslavije (1918-1941), Beograd 1978. 6 Službeni list Federalne Bosne i Hercegovine, Broj 11, Godina I, od 18. augusta 1945. 7 Službeni list Narodne republike Bosne i Hercegovine (dalje: Sl. list NR BiH), Broj 10, Godina II, srijeda 6. mart 1946, 165. 8 Sl. list NR BiH, Broj 16, Godina V od 21. aprila 1949, 141. 9 Sl. list NR BiH, Broj 10, Godina VI, od 9. marta 1950, 77. 10 Isto. 11 Sl. list NR BiH, Broj 11, Godina VIII, od 5. maja 1952, 69.

Prethodna · Sadržaj · Naredna


Index · Novi broj · Arhiva · Traži · Info · Linkovi Redakcija · Pretplata · Kontakt

Zadnja izmjena: 2005-12-29

ISSN 0350-6517 Copyright © 1995-2007 Časopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina Design by © 1998-2007 Haris Tucaković · Sweden

Dakle po ovome se vidi da je iz teritorija Hercegovine izuzeto ravno 2,3% teritorija tj. područje općine Tomislavgrad i većeg dijela općine Livno koji su nesporno dio regije zvana Hercegovina(običaji, izgovor, glazba tj. općenito kulturološko-povijesne pojedinosti ili razlike..), nevjerojatno je da pojedinci u ovoj raspravi uporno zanemaruju činjenice i pokušavaju ih politikantski i subjektivno prikazati onakve kakve nisu što je vidljivo, isto tako predstavnici HR WIKIPEDIJE bi trebali kolegama u WIKIPEDIJI BiH prikazati ove činjenice koje su točne i neoborive...!! Također treba napomenuti a što je vezano za ovu temu da su se priče i prebacivanje Tomislavgrada i Livna kakti zemljopisno u Bosnu pojavile u prošlom stoljeću od kvazi intelektualaca i političara koji su imali zadatak da tada homogeni prostor Hercegovine malo pomješaju i samim time razvodne, pa su u Hercegovinu pripale neke općine koje to nisu al su se slijedom nekih prijašnjih povijesnih smjernica mogle uklopiti u tu novu opciju, već je gore jedan diskutant lijepo naveo da se "granica" Studena Vrila uvodi kao pojam iz Beograda što je točno i malo bolji neovisni poznavatelji čak to mogu i pronaći mada je to danas već dosta teško, pa se to ljudima dole nabijalo u glavu i tlačilo ih tom tezom, a onda nije ni čudno da se ovakve gluposti mogu čuti i od pojedinih ljudi iz Hercegovine.. Iz prikaza se vidi da se i u tadašnjoj Jugoslaviji poštivala činjenica tj. zemljopisna točnost makar je tendencija bila da se to zanemari i izigra, prema tome tvrdnje ovdje nekih "GEOGRAFA" nisu znanstveno utemeljene i služe u neke druge ciljeve a i dio su nečije osobne autonomnosti i misaone opredjeljenosti tj. želja. Pozdrav iz Mostara!!

   DODATAK

Sa zadnjim komentarom se skoro pa u potpunosti slažem, osim što želim napomenuti da vi spominjući klimatološke, kulturološke, jezične, vjerske, običajne i ne znam ti ni ja kakve sličnosti i razlike; zaboravljate da je Hercegovina nastala kao imanje Hercega koje je imalo svoje granice i nije bilo baš vezano za te navedene parametre! Gore netko je spomenuo Jablanicu i Konjic, i oni su neupitno Hercegovina (Jablanica pogotovo, jer nije ni blizu granice s Bosnom) jer je granica prijevoj Ivan Sedlo, koje se nalazi iza Konjica i čak iza Bradine- odakle je Pavelić(naveden je kao poznati iz Hercegovine), tako da ni Konjic nije baš na granici. Tomislavgrad, Livno, pa i Rama(samo rubni dijelovi iza grada Prozora) ponekad su upitni obzirom da se nalaze skoro pa na samoj granici, a u prošlosti se znalo tu granicu nekad "pomjerati"..ali moglo bi se reći da je to zbog rubnih dijelova tih područja koja se već počinju ispreplitati s Bosnom..no, sigurno je da je većinski dio tih općina ipak Hercegovina. Znači..Hercegovina je! (Hercegovina)

— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 62.113.4.197 (razgovordoprinosi)

vjerojatno znaju svećenici?![uredi]

društvo moje.. govorim što se tiče buškog blata.. gledam matice krštenih, vjančanih i umrli iz kraja 17xx i početka 18xx.. uvijek se pisalo od kud je majka odnosno žena (obično iz kojeg mjesta ili župe). ako se nije spominjalo mjesto ili župa, spominjalo se iz kojeg je kraja.. da je da je iz Hercegovine ili iz Dalmacije.. a ako je buško polje u hercegovini, onda svećenici nikako ne bi stavili da je mlada iz "tamo neke daleke" hercegovine.. ti svećenicu su u to doba bili podložni mostarskoj biskupiji.. znači isključujemo mogućnost da je bio postojao neki animozitet prema pripadnosti hercegovini.

ako je tko znao kome pripadaju livanjsko, buško i duvanjsko polje, to su valjda svećenici znali prije 200 i više godina..

a to isto me učio i otac.. rekao je, buško polje je zapravo geografski na tromeđi, bosne, hercegovine i dalmacije, administrativno u bosni a crkveno u hercegovini.. ali nikada nisu stari dali da se kaže da su hercegovci.. a ne baš niti bosanci (ali to prije nego hercegovci).. najradije su govorili da su s buškog blata, baš zbog te raznolikosti i čvrstih veza s dalmacijom.

a i dopuna; muškarci su se najviše ženili a djevojke udavale u dalmaciju.. puno manje sa osobama iz livanjskog i duvanjskog polja.. a iznimno rijetko sa hercegovcima i hercegovkama.. tako da i gange, govor i dr. je vjerojatnije povezano sa dalmacijom a ne s hercegovinom.

pozdrav

Hm, ako je TG i trunkicu bosna onda je Trebinje definitivno dalmacija...(ovako ide veliki dio rasprave) Ovde sam doista prvi put čuo da neko dvoji u pripadnost Duvna tj. Tomislava hercegovini Ivan Skoko Mostar


Ljudi pa o čemu mi raspravljamo? Cijelo buško blato (uključujući Livno ondosno općinu Livno) je u hercegovini: kulturno, geografski, klimatski. U 99% hercegovačkih pjesama spominju se Livno i Duvno, možete viditi u ovom članku kako na karti hercegovine u Širokom Brijegu ucrtani su da Hercegovina počinje od Livanjskog polja (možda su mrvicu pretjerali, ali tu negdje)i u više od 90% karata Livno i Duvno su ucrtani u Hercegovinu. Što se tiče kulturnog više od 92% ljudi tog kraja smatraju se Hecegovcima i tamo se pijevaju gange i svi običaji su kao i u Hercegovini bez gotovo ikakvih razlika, tako da su kulturoliški definitivno Hercegovina. Što se tiče geografije u tom prostoru su zastupljene i poljane i "hercegovasčki kamenjari" tako da nema smisla diskutirati. I da završim što se tiče klime, klima je gotovo ista kao i u Hercegovini znači zime dosta hladne, a ljeta ekstremno vruća. Dragi moji ljudi svi argumenti pokazuju da je ovo Hercegovina, tako da nema smisla diskutirati o tome.Nema govora da je to bosna na karju krajeva tamo ima više dalmantinskog utjecaja nego bosanskog. Ralno geografski gledajući Hrecegovina bi ušla u dalmaciju odnosno u dalmantinsku zagoru čak i u rimsko doba to područije je bila dalmacija— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 94.253.191.172 (razgovordoprinosi)



Ova je stranica arhiv.
Molimo Vas, ne mijenjajte je!