Razgovor:Manastir Uspenja Presvete Bogorodice u Dalj planini

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje


Rasprave o člancima pripadaju stranicama za razgovore tih članaka[uredi]

Bok, Ante Vrankoviću,

glede nedavnoga Tvoga obraćanja, koje će vjerojatno biti premješteno na stranicu za razgovor dotičnoga članka trebao bi znati sljedeće:

O godini 1830. kao početku Srbije.

Dovoljno je pogledati kako je teklo teritorijalno opadanje Osmanskoga Carstva od kraja XVI. do kraja XVIII. stoljeća, kao i činjenicu da Osmanlije nisu vladale sjevernom Bosnom i sjevernom Srbijom (en:Kingdom of Serbia (1718–39)) od 1718. do 1739.

Nešto je očito moralo prethoditi 1718. godini, a to ne bi baš nužno morala biti 2. bitka kod Mohača (1687.)).

O služenju Osmanlijama

Navoditi o srpskom narodu neke pučkoškolske ideje o tome da su bili sluge Osmanlijama, zaista je zabrinjavajuće. Austrijska privremena osvajanja u Srbiji i istočnoj Bosni od 1686. do 1691. (en:Habsburg-occupied Serbia (1686–91); en:Serbian Militia), a za vrijeme Velikoga turskog rata, te povlačenje srpskoga naroda iz Srbije u Srijem, Bačku, itd. pod vodstvom Arsenija III. Crnojevića, dakle, očito je to sve prethodilo drugoj bitki kod Mohača 1687. godine. I očito je ta bitka dio tog velikoga rata. Zatim Druga velika seoba Srba pod vodstvom Arsenija IV. Jovanovića Šakabente (Navodi se da je to bila dvanaesta po redu seoba Srba na sjever.).

Bilo bi značajno spomenuti da se s Crnojevićem, mislim da se u hrvatskoj povijesnoj znanosti nalazi spomenut i kao Čarnojević, sastao austrijski vojskovođa general Enea Silvio Piccolomini koji je vodio samostalnu armiju 1689. godine, uz izričitu potporu grofa Đorđa Brankovića i već spomenutoga Arsenija III. Crnojevića (Čarnojevića). Po službenim izvješćima onoga vremena: »General Aeneo Piccolomini advance with some 8000 horse and foot, Germans and Serbs.«, »Colonel Strasser, at the head of 300 dragoons, 400 musketeers and 1500 Serbs.«.

Treba čitati i en:Great Migrations of the Serbs, en:Serbian Revolution, Nova Srbija, en:Slavo-Serbia. Toliko o tome da Srbi nisu propatili u obrani svoje civilizacije od Osmanlija. Ovo treba pročitati svatko tko raspolaže pučkoškolskim informacijama: en:Serbian Militia.

Iz povijesti se ne može uzimati samo Mohačka bitka, te tvrditi da Srbi koji su prešli na Habsburšku stranu nisu doprinijeli pobjedama protiv Osmanskoga Carstva, te zauzvrat dobivali povlastice i statute. »Shodno tome Josip I. je 24. veljače 1706. potpisao u Beču ukaz kojim je partijarhu, kleru i narodu srpskom potvrdio sve privilegije koje je Leopold I. izdao, kao i sve milosti i slobode koje su Srbi do tada uživali.«

O člancima se raspravlja na stranicama za razgovor članaka. U sastavu Srbije pod Habsburškom okupacijom od 1686. do 1691. godine našli su se Peć, Prizren, Tetovo, Veles, Štip, Kriva Palanka, Pernik (ugljenokop, tada jedan od rijetkih u Bugarskoj; nadomak Sofije), Ćiprovac, Belogradčik, a stiglo se i nadomak Bijeloga Polja. Tako da sve priče o tome da bi takva osvajanja bila moguća bez podrške Srba padaju u vodu.

Bilo bi lijepo da sam ručno (cut, copy, paste) premjestiš svoje komentare na szr članka, ali sukladno wp:bon. Hvala na razumijevanju. Lijepi pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 5,10; 8. listopada 2017. (SEV)


Gospodine dragi, ovi podaci koje Vi navodite su naprosto nevjerojatni. A tko su onda bili "Slaveni" koji su se borili za Turke, i koji se izrijekom spominju na turskoj strani 1687. (vidjeti članak na Wikipediji o 2. Mohačkoj bitci 1687.)?? Koje "pučkoškolske ideje"? U koju ste pučku školu vi išli? To se u "pučkim" školama nikada nije poučavalo iako je činjenica. Stotinama godina su se Srbi borili za Turke, imate desetke izvještaja o tome.

Dalje "Eneja Silvije Piccolomini" je papa Pio II. iz 15. st. a ne austrijski general iz 17. st.

Ova argumentacija je fantastična i šokantna: "Nešto je očito moralo prethoditi 1718. godini, a to ne bi baš nužno morala biti 2. bitka kod Mohača (1687.)"

Nijedan od mojih navoda i od inače općepoznatih činjenica niste pobili. bestemeljno (a trebalo bi upotrijebiti mnogo težu kvalifikaciju) dovođenje općepoznatih činjenica u sumnju nije dokaz. Pa ako hoćete po tome ni prije 2017. godine nije morala biti 2016. godina, mogla je biti i neka druga - takva tvrdnja je jednako smislena kao i gornji citat.

Koja srpska vojska 1680-tih? Nije je bilo ni na kojoj strani. Da je bilo Srba na obje strane (kao ako hoćete i u Domovinskom ratu) je vjerojatno, ali članak izrijekom doslovno navodi da je "srpska vojska oslobodila ove prostore od Turaka" (link: https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Manastir_Uspenja_Presvete_Bogorodice_u_Dalj_planini&oldid=4964467 ) . Kakva zvjerska mahnitost!

Koja srpska vojska?! Od koga organizirana i tko ju je držao? Od kojih se jedinica sastojala i gdje su joj bile vojarne?

Kakva mahnitost!

Ovakva mahnitost ne može biti slučajna, može biti samo svjesna i namjerna.

Količina irelevantnih navoda (npr. en:Slavo-Serbia) i krajnjih gluposti u ovom gornjem citatu je šokantna i ako se ovim tvrdnjama da za pravo, mora se mijenjati sve ostalo na Wikipediji (više desetaka, možda i stotina članaka) i uđbenike i dokumente u arhivima i realnost, mora se uzet vremeplov da bi se stvarnost uskladila po ovom članku. Slobodno možete, ja stvarno nemam ništa protiv. - Ante Vranković (razgovor) 05:34, 8. listopada 2017. (CEST)

Osim toga ovaj članak je djelomično napisan na srpskom. Nevjerojatno, sve zajedno. - Ante Vranković (razgovor) 06:24, 8. listopada 2017. (CEST)

Također, mene ne morate poučavati pravilu "bez osobnih napada" (nikada ga nisam ni kršio, proučite detaljnije), dovoljno je iznijeti činjenice o sadržaju, iz njih je doista sve jasno i o onome tko je takve konstrukcije stavljao na Wikipediju, i to hrvatsku. - Ante Vranković (razgovor) 06:29, 8. listopada 2017. (CEST)

Dvije - trije riječi. Srba se nalazilo u osmanskim redovima (praksa odavna, bitka kod Angore [1] na strani Turaka borili i srpski oklopnici pod vodstvom Stefana Lazarevića, sina kneza Lazara koji je poginuo u Bitki na Kosovu, uloga Đurđa Brankovića u bitci kod Varne i Segedinskom miru [2]...), a bez Svete lige svih drugih koji su ovdje živjeli smiješno je tvrditi da su samo postrojbe Srba oslobodile ovaj kraj od Osmanlija. Istini za volju, krajnji istok Hrvatske jest obuhvatila velika seoba Srba, za razliku od ostatka Hrvatske gdje imamo pravoslavne Vlahe kao izravnu posljedicu osmanskih osvajanja te kao neizravnu popravoslavljene hrvatske katolike, pojavu koja je najviše pogodila Hrvate u BiH.
Zanimljivost: Srbi u Samarkandu [3], zarobljeni vojnici odvedeni ondje. Kubura (razgovor) 22:02, 8. listopada 2017. (CEST)

Hvala kolegi Kuburi za ove zanimljive i znakovite podatke. Za neke sam znao no za to da su se braća Srbi čak kod Ankare borili za Turke, to moram priznat da nisam znao! Ipak, nekako me ne čudi, naznam zašto. =) - Ante Vranković (razgovor) 04:01, 10. listopada 2017. (CEST)