Razgovor:Miroslav Krleža

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Miroslav Krleža.
Rad na člancima

Uvodno[uredi]

Treba napisati nešto o Beli Krleži, o Kamilu Horvatinu, ostalim Krležinim prijateljima. Bolje razraditi dio nakon II. svjetskog rata. Srediti bibliografiju (puno je opširnija!). Dodati dio o ostavštini, nakon 50 godina otpečaćenoj. (Ovo su dijelom bilješke samom sebi) nf

Mir Harven, mudrijašu, stavi onda čovjeku barem datum rođenja i smrti kako treba (o greškama u "Krešinoj" kronologiji da i ne govorimo). pozdrav, srednjoškolac te tračer

Još jedan otpisani. Mir Harven 15:48, 19 Feb 2005 (CET)

medu moj i cenzoru, bi li mogao biti malo opsirniji u svojim napomenama? Mozda bih te onda razumio, pa mozda i svoj nepodoban stav izmijenio. Ili wikipedia nema pedagoskih namjena? pozdrav, jos-jedan-otpisani, nevenTOCKAjovanovicATffzgTOCKAhr (?)

Zašto se o Krleži vrlo hrvatski šuti.Njegova djela,posebice"Zastave",temelj su stvaranju neovisne Hrvatske.Njegova sklonost komunizmu,sa iskustvom življenja u brutalnom režimu kraljevine Jugoslavije,sasvim su opravdana.Pitam se zašto ljudi tako pažljivo slušaju Nahoma Chomskog? Ako svijet nastavi u ovom brutalno-kapitalističkom smjeru,bojim se za mnoge "zimske dvorce". Ana Borongay,11.sep.2005.

Sređivanje[uredi]

Razbio sam pojedine duge odlomke na manje, uklonio neke meta-dijelove tipa "O Krležinom djelu treba reći...", malo sam smanjio broj "auktora" (ostavio sam ih tamo gdje se prije njih ili u susjednom odlomku pojavljuje "autor"), premjestio neke duge rečenice izvan zagrada, razmjestio neke odlomke i tako... --Elephantus (razgovor) 19:32, 11. listopada 2005. (CEST)


"slaboga zdravstvenoga stanja" a ne "laboga zdravstvenoga sranja" Uređeno. J. Jumić

Nemam vremena[uredi]

No, bit će potrebno vratiti na staro neke preinake koje je suradnik Inoslav Bešker promijenio u duhu maretićevske norme i novosadizma. Mir Harven 14:09, 25. srpnja 2006. (CEST)

Preinake[uredi]

Zašto je sledeći deo

“...pod utjecajem jugoslavenske integralističke ideologije bježi u Srbiju. Godine 1913. prekida vojni studij u peštanskoj Ludovicejskoj akademiji. Preko Pariza i Soluna dolazi u Srbiju s namjerom da bude dobrovoljac u srpskoj vojsci. Pošto nije imao isprave, sumnjiče ga da je špijun i protjeruju. Vraća se u Austro-Ugarsku, i u Zemunu biva uhapšen na osnovu potjernice Ludoviceuma. Godine 1915. mobiliziran je kao domobran i poslan na bojišnicu u istočnoj Europi (Galicija) gde doživljuje Brusilovljevu ofanzivu. Na fronti je kratko, a ostatak rata provodi u pozadini, po bolnicama i u redakcijama, zbog slaboga zdravstvenoga stanja…”

Vraćen na prethodni

„...zadojen jugoslavenskom integralističkom ideologijom bježi u Srbiju. No, srbijanske vlasti nisu bile sentimentalne spram iluzija ovoga mladca, pa je kadet Krleža deportiran u Habsburšku monarhiju i degradiran. Godine 1915. mobiliziran je kao domobran i poslan na bojišnicu u istočnoj Europi (Galicija) gde doživljuje Brusilovljevu ofanzivu. Veći je dio vremena, zbog slaboga zdravstvenoga stanja, proveo po bolnicama i toplicama...“


Da li su unete pogrešne informacije? Da li stil nije enciklopedijski? Svako dobro. --Sasha 09:35, 27. srpnja 2006. (CEST)

Službeni jezik hrvatske wikipedije je hrvatski, a i stil nije baš odmjeren. SpeedyGonsales 10:49, 27. srpnja 2006. (CEST)

"...srbijanske vlasti nisu bile sentimentalne spram iluzija ovoga mladca...," tebi je ovo enciklopedijska konstrukcija? Ako nešto u ovom kratko delu nije na hrvatskom molim te prevedi. pozdrav. --Sasha 12:16, 27. srpnja 2006. (CEST)


Austro-Ugarska[uredi]

Koliko shvaćam M.K se vraća u Austro-Ugarsku, a ne u Austrougarsku. --Sasha 00:34, 29. srpnja 2006. (CEST)

SANU[uredi]

Danas sam, listajući sr.wiki, slučajno naišao na stavku da je Miroslav Krleža bio redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti od 1950. pa, verovatno, do smrti. Potom sam pogledao ovde, tražeći isto, ali ga nisam uspeo naći. Čisto da naglasim, na sr.wiki niko ne spori da je Krleža bio najveći hrvatski pisac, uz dodatak "jugoslovenski", ali me zanima da li je Krleža zaista bio redovni član SANU, i ako jeste, zašto se to ne pominje ni na jednom mestu u ovom članku. Pozdrav svima.--PrimEviL | pismonoša 18:00, 25. lipanj 2008. (CEST)

Kao prilog, dodajem konkretnu stranicu na kojoj se to navodi - http://sr.wikipedia.org/wiki/Списак_преминулих_чланова_САНУ#1981-1990
Wikipedija wikipediji ne može biti izvor, dajte kvalitetan izvor i bit će dodano u članak. SpeedyGonsales 12:09, 16. ožujka 2012. (CET)

Na stranicama SANU piše da je bio redoviti član SANU od 14.11.1950.

Bio je i član JAZU. God. 1946. K. postaje članom JAZU, a ubrzo i njezinim potpredsjednikomRovoobo oboovoR 15:41, 16. ožujka 2012. (CET)

Zanimljiv citat[uredi]

Zanimljiv citat (jedan, samo je oblikovan u dva odlomka):
Sva ova Krležina djela jačala su HSS, Mačeka, jer za komuniste nije imalo ništa privlačnoga, s obzirom da je bilo nabito hrvatstvom. Ali to da su Srbi opančari, a Hrvati gospoda u cipelama nije dovoljno da budeš superioran politički i samostalan. A to je zapravo smisao Krležina nastupa! Prisvajao je samostalnost na temelju civilizacijske superiornosti.

Poslije rata Krleža je trebao dobiti Nobelovu nagradu. Tito je odlučio da je ne dobije on, već Andrić. Iako je Tito favorizirao i forsirao Krležu (učinio ga je kulturnim diktatorom u Hrvatskoj, šefom kulture u Jugoslaviji, prvim komunističkim predstavnikom kulture u Jugoslaviji), nije mu htio dati previše. To bi previše ogorčilo Srbe.

Izvor: Tihomir Dujmović: Razgovori s dr. Antom Ciligom, Prvo izdanje, Biblioteka »Središta«, Zagreb, Nova Ves : »Azur Journal«, 1991., str. 40.

  • Recenzenti: dr. Vitomir Unković i Drago Kastratović
  • Glavni i odgovorni urednik: Marijan M. Grakalić
  • Pomoćnik glavnoga i odgovornoga urednika: Damir Polzer
  • Urednik biblioteke »Središta«: Andrej Rački

Ima i Drugo izdanje, 2009., ISBN 978-953-7701-20-8 -- Krotkopis (razgovor) 02:07, 13. listopada 2012. (CEST)

Odgovor na vse idiotske theme.[uredi]

Nigdar ni tak bilo
da ni nekak bilo,
pak ni vezda nebu
da nam nekak nebu.

Kajti: kak bi bilo da nebi nekak bilo,
nebi bilo nikak, ni tak kak je bilo.

Ar je navek bilo da je nekak bilo,
kaj je bilo, a je ne, kaj neje nikak bilo.

Tak i vezda bude da nekak vre bude
kak biti bude bilo da bi biti bilo.

Ar nigdar ni bilo da ni nišče bilo,
pak nigdar ni nebu da niščega nebu.

Kak je tak je, tak je navek bilo,
kak bu tak bu, a bu vre nekak kak bu!

Kajti nemre biti i nemre se zgoditi,
da kmet nebi trebal na tlaku hoditi.

Nigdar još ni bilo pak nigdar nemre biti,
da kmet neje moral na vojščinu iti.

Kajgod kakgod bilo, opet je tak bilo,
kak je bilo, tak je i tak bude bilo.

Kak je navek bilo, navek tak mora biti,
da muž mora iti festunge graditi,

bedeme kopati i morta nositi,
z repom podvinutim kakti kusa biti.

Kmet nezna zakaj tak baš mora biti,
da su kmeti gladni, a tabornjiki siti.

Ar nigdar ni tak bilo da ni nam tak bilo,
pak nigdar ni nebu da kmet gladen nebu,

kajti nigdar nebu na zemlji ni na nebu,
pri koncu pak Turčin potukel nas se bu.

A kmetu je sejeno jel krepa totu, tam
il v katedrale v Zagrebu,

gda drugog spomenka na grebu mu nebu
neg pesji brabonjek na bogečkem grebu.

Tovaruš (razgovor) 22:40, 23. veljače 2013. (CET)

Tko to tvrdi da je Krleza "jedan od najvećih europskih i zapadnih pisaca 20. stoljeća?"[uredi]

"Po više kriterija, Krleža je zasigurno jedan od najvećih europskih i zapadnih pisaca 20. stoljeća, poglavito u žanrovima poezije ("Balade Petrice Kerempuha"), romana ("Na rubu pameti"), eseja ("Eseji") i dnevničko-memoarske proze ("Davni dani"). Do toga zaključka nije teško doći usporedi li se umjetnički doseg njegova spisateljstva s onim daleko priznatijih suvremenika, Thomasa Manna, Virginije Woolf, Alberta Camusa, Williama Faulknera ili Aleksandra Solženjicina."

Tko to tvrdi? Gdje su izvori? Gdje su izvori za mnogo toga u ovom clanku prepunom kuriozuma i svakakvih zakljucaka do kojih nije tesko doci, samo treba procitati citavu knjizevnost 20. stoljeca, jer to su stvari za koje se ljudi tako lako sloze. I zasto ste se bas Camusa uhvatili za usporedbu u vise navrata? Ne moze biti veci kontrast. I to je clanak sa zvjezdicom... bas na rubu pameti.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 170.200.144.7 (razgovordoprinosi) 22:13, 5. srpnja 2018.