Razgovor:Miroslavljevo evanđelje

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Ovaj tekst je neutemeljeno hrvatovanje. Realno, treba reći da je pisan zetsko-humskom redakcijom, te da niz pravopisnih značajki toga evanđelistara (kod nas se zove ili Miroslavov Evanđelistar, ili Miroslavovo Evanđelje- bolje prvo) ima nasljednika u tekstovima hrvatske ćirilske pismenosti,napose krstjana i bosanskih franjevaca. Tek je pak o Povelji Kulina bana čudan- staobosanski jezik ne postoji, i korektnije bi bilo reći da je najstariji dokument pisan jezikom u kojem preteže narodni jezik štokavskoga narječja nad crkvenoslavenskim. Ispravite to..Mir Harven (razgovor) 14:13, 11. veljače 2013. (CET)

Nigdje ne piše da je pisan hrvatskim jezikom. Dodat ću i tu rečenicu, mada će o tome biti više govora u članku Hrvatska ćirilica. Što je s člancima: Povijest jezika u Bosni i Hercegovini i Bosanski jezik? Znam da si to pisao jako daavno, ali jesu li oni dovršeni ili im fali završni dio, tj. neuspješan pokušaj Bošnjaka prije nekih 10ak godina, koji traje i danas, ali svakako bez uspjeha, da stvore zajednički jezik (B/C/S)? Možeš li dodati wikipoveznice na te članke, malo srediti onu čiteraturu č, ć itd. Mislim da će ti ovo dobro doći: http://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-jezik/jezik-lingvistika-i-politika-bosanski-jezikoslovni-karakazan-184.html Lijep pozdrav! --Mostarac (razgovor) 14:34, 11. veljače 2013. (CET)
Nije, tu treba još dosta pisati, no o tom potom, sad pišem o korijenskom, kasnije ću korigirati ove neke stvari. Mir Harven (razgovor) 15:38, 11. veljače 2013. (CET)

Potrebne korekcije[uredi]

Dobro bi bilo staviti i u kategorije- ako ne postoje, kreirati ih: srpska kultura, crnogorska kultura, te bosansko-humska kultura (odnosi se na staro doba), jer nije baš do kraja dokazano, kako je mislila Zelić-Bučanova, da je to tek hrvatsko. Također, pogledati i tekst na bosanskoj wiki o EkM, te eventualno staviti i poveznicu na Rotkovića. Mir Harven (razgovor) 23:54, 15. veljače 2013. (CET)

Krivo srastanje[uredi]

Crpjeti dokaz za tezu da su Hrvati u Duklji bili "vladajući sloj pučanstva" jer o "Mihajlu i Bodinu govore (povijesni izvori) kao o vladarima onih koji se nazivaju Hrvatima" je neozbiljno - njih dvojica su vladali i narodima (dijelovima naroda) Srba, Bugara, Albanaca, pa što onda? Tumačiti ih zbog toga da su oni sami ili Dukljani zapravo Srbi ili Hrvati ili Arbanasi? Neozbiljno. --Markus cg1 (razgovor) 23:46, 12. ožujka 2013. (CET)

Nijednim oni Hrvatom nisu vladali. Hrvatska je država bila daleko od njih. Još je tu između bila Neretvanska kneževina. Dakle, oni su vladali Humljanima, ne Hrvatima! --Mostarac (razgovor) 14:01, 13. ožujka 2013. (CET)
Bitna je teza "moglo bi se", znači to je jedna od mogućih teza navedenih u podnaslovu, koju ne možeš samo tako odbacivati. --Mostarac (razgovor) 14:04, 13. ožujka 2013. (CET)

Tvrdiš da nijesu npr. Mihailo i Bodin vladali ni jednim Hrvatom, ama pišeš da su sami bili Hrvati.

Wikicitati „Moglo bi se dapače, tvrditi da su Hrvati bili vladajući sloj pučanstva,[8][9] jer bizantski pisci 11. i 12. stoljeća o dukljanskim vladarima Mihajlu i Bodinu govore kao o vladarima "onih koji se nazivaju Hrvatima”

Na stranu što to uopšte ne pišu bizantski izvori. Ostaju samo dva tumačenja: ili ja ne znam što čitam u tvojim navodima, ili ti ne znaš što pišeš?--Markus cg1 (razgovor) 16:36, 13. ožujka 2013. (CET)

Ja kad pišem o Hrvatima govorim o Hrvatima iz Primorske Hrvatske! Ti citati su iz knjiga preneseni kako tamo pišu. To je jedna teza starije hrvatske historiografije, koju ne treba odbacivati jer nije uopće dokazano suprotno! Tako da treba navesti i tu tezu! Tebi ona toliko smeta. E pa moram te upozoriti ovo je wikipedija na hrvatskom jeziku, primarno za hrvatsku javnost i ta teza mora ostati, kad su i druge nabrojane! --Mostarac (razgovor) 21:22, 13. ožujka 2013. (CET)

Mislim da nijiesi svjetan koliko svojom copy-paste tehnikom, umetanjem neadekvatnih i netočnih "referenci" unižavaš, ponavljam u-n-i-ž-a-v-a-š hrvatsku istoriografiju. Fino ti pišem da u citiranim knjigama ne piše to što Ti tvrdiš... O tom podrobnije na str. za razgovor članka Crvena Hrvatska - tamo smo utvrdili da si se usudio falsifikovati i Porfirogenita kojem si iste nebuloze stavljao u usta.
Ovdje pišeš: U Stonu, na početku poluotoka Rata, koji se da nas zove Pelješac, u negdašnjem glavnom gradu Zahumlja, i danas stoji crkva Sv. Mihovila, koju je između g. 1074 do 1081 sagradio Mihajlo Dukljanski, "vladar onih, koji se zovu Hrvati". To nam kaže natpis nad vratima te crkve".
Sve gornje je Tvoj citat.
Dobro, da pogledamo. Evo "Tvog" natpisa nad Crkvom u Stonu
"vladar onih, koji se zovu Hrvati"
a evo i originala
Michaelvs fortiter super rego pacifico c(i)vitates omnes Romanos
ili
Ktitorski natpis Mihajla u Stonu.jpg

Lijep pozdrav, --Markus cg1 (razgovor) 22:25, 13. ožujka 2013. (CET)



Suradnik Mostarac, također, falfisificirao i tkz. sekundarne izvore - barem za tri "izvora" koja navodi, a koje sam mu osporio factom. Za tvrdnju:
Wikicitati „Moglo bi se dapače, tvrditi da su (u Duklji - prim Markus cg1) Hrvati bili vladajući sloj pučanstva”
...je naveo: F. Šišić,Letopis popa Dukljanina, izd. SANU, Beograd 1928, s. 170-71, bilj. 222; B. Radojković, Politički položaj kneževine zahumske u vreme vlade raškog velikog župana St.Nemanje, Istorijski zapisi, XIII, knj. 17, Titograd 1960.
Izvršio sam uvid u navedena djela - ništa ni u aluziji o citiranoj tvrdnji u njima ne piše. --Markus cg1 (razgovor) 00:09, 14. ožujka 2013. (CET)

"Crvena Hrvatska (lat. Croatia Rubea), naziv koji se u Ljetopisu popa Dukljanina rabi za područje od Kotora do Valone u današnjoj Albaniji te do porječja Pive, Morače, Zete i Tare u unutrašnjosti. Središte područja istovjetno je području Duklje, čije stanovništvo biz. pisci od X. do XI. st. često smatraju Hrvatima (Konstantin Porfirogenet, Ivan Skilica, Nikefor Brijenij, Ivan Zonara i dr.). Epitet “crvena” (južna) zemljopisna je opozicija “bijeloj” (sjevernoj) Hrvatskoj te se u tom slučaju u Ljetopisu popa Dukljanina odražava stara tradicija označivanja strana svijeta bojama. U starijoj historiografiji naziv se koristio i za cijelo područje j Hrvatske od Omiša prema J. Problem Crvene Hrvatske često je raspravljan u historiografiji (V. Klaić, N. Bjelovučić, V. Košćak, D. Mandić i dr.), nerijetko opterećen polit. prizvukom." Dakle Porfinogeneta nisam "falsificirao" ja!
"Ako se ne može tvrditi da je Duklja bila u ranom srednjem vijeku etnički čisto hrvatska zemlja, ne može se, u njoj, zanijekati snažna hrvatska komponenta. Moglo bi se dapače, tvrditi da su Hrvati bili vladajući sloj pučanstva, jer bizantski pisci XI. i XII. st. o dukljanskim vladarima Mihajlu i Bodinu govore kao o vladarima "onih koji se nazivaju Hrvatima"." nego Benedikta Zelić-Bučan u gore spomenutoj knjizi. To potkrjepljuje izvorima djelima u kojima ti nisi našao ništa. E pa vidiš ta žena je povjesničarka i to hrvatska. Zašto se njezina teza ne bi mogla vidjeti na hrvatskoj wikipediji?
  • Moja copy-paste tehnika uopće ništa ne uništava nego samo spominje pojedine moguće teze jer to razdoblje naše povijesti je dosta nepoznato i nije do kraja istraženo.

--Mostarac (razgovor) 10:29, 14. ožujka 2013. (CET)

I dalje se imaš obraza javljati po ovom pitanju? Što piše gore na crkvi u Stonu, što piše Porfirogenit? Jesi li falsifikovao navode iz F. Šišić,Letopis popa Dukljanina, izd. SANU, Beograd 1928, s. 170-71, bilj. 222; B. Radojković, Politički položaj kneževine zahumske u vreme vlade raškog velikog župana St.Nemanje, Istorijski zapisi, XIII, knj. 17, Titograd 1960. koje "referenciraš"? Tvrdim da jesi. --Markus cg1 (razgovor) 11:30, 14. ožujka 2013. (CET)


(nema odgovora, toj rečenici više nije mjesto u članku!)

Znači, danima maltretiraš, pa onda tek tako? Ni, "izvini na mom neznanju", ne, nastavljaš sa maltretiranjem na drugim člancima sa istom "argumentacijom"!--Markus cg1 (razgovor) 12:51, 14. ožujka 2013. (CET)

Ne trebam se ispričavati jer je takav citat spomenut u dvije hrvatske knjige. Kada si mi pokazao sliku uvidio sam da nešto tu ne štima. Tako da sam uklonio onu tvrdnju jer se nema na čemu temeljiti! --Mostarac (razgovor) 19:34, 14. ožujka 2013. (CET)


Sravni - upredi Tvoje "izvore" sa originalom
tvoj natipis crkve u Stonu
"vladar onih, koji se zovu Hrvati"
original
Michaelvs fortiter super rego pacifico c(i)vitates omnes Romanos
ili
Ktitorski natpis Mihajla u Stonu.jpg



Upozoren si "x" puta da nešto ne štima. Eureka, prijatelju, krivotvoriš i maltretiraš svojim neznanjem!

--Markus cg1 (razgovor) 21:10, 14. ožujka 2013. (CET)

rođeni brat, brat od ujaka/strica/tetke[uredi]

U srpskom jeziku bratom nazivaju sve sinove svojih roditelja (s kojima dijele iste roditelje), sinove braće i sestara svojih roditelja (dakle sinove teta, ujaka i stričeva), to jest ono što se na hrvatskom jeziku naziva bratićima. S obzirom na to da u srpskom jeziku nema razlike između sve te "braće" Srbi su uveli pojam rođeni brat kako bi istaknuli da su to djeca istih roditelja (što je u hrvatskom jeziku nepotrebno pa se ni ne upotrebljava), a za sinove stričeva, ujaka i teta (bratiće) imaju nazive brat od tetke, brat od strica i brat od ujaka (što u hrvatskom ne postoji jer je nepotrebno. Isto se odnosi i na sestre. Zato sam u tekstu napravio ispravak i umjesto brat od ujaka i brat od tetke napisao bratić i naveo da se radi o sinu ujaka ili tete kao što se to govori na hrvatskom jeziku.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 109.60.119.157 (razgovordoprinosi)