Razgovor:Srbija/Pismohrana 1

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Srbija/Pismohrana 1.
Rad na člancima
Pismohrane:

zapanjen sam.

1) prvi put cujem da je drugi srpski ustanak pokrenut u topoli,

2) prvi put cujem da je 28. lipnja "Dan Srba palih za domovinu",

3) prvi put cujem da je 27. siječnja Dan duhovnosti,

4) prvi put cujem da se srem zove srijem,

5) prvi put cujem da su Srbija, Crna Gora, Bugarska i Grcka u prvom balkanskom ratu konacno oslobođene od turske vlasti

________________________________________________________


1) drugi srpski ustanak je proglasen u takvu, kolijevci eurokrema ;) , od strane Milosa Obrenovica ('evo mene, eto vama rata sa turcima"), koji je tek deceniju ipo kasnije postao knez;

2) vidovdan (28. srpanj - praznuje se radno) nije nikakav "Dan Srba palih za domovinu", radi se o danu kosovske bitke, tj. propasti srednjovjekovne srpske drzave i zato se obilježava bez slavlja (nema slobodnih dana i ne spada u centralne praznike tj. samo se obilježava).

3) 27. sjecanj nije nikakav dan duhovnosti i nikako nije drzavni praznik, vec je dan skolskog praznovanja koji se uredjuje aktima ministarstva obrazovanja.

A. Prema saveznom Zakonu o državnim praznicima SCG neradni dani su:

a) 1, 2 i 3. januar - Nova godina b) 1, 2. i 3. svibanj - Praznik rada

B. Zakon o državnim i drugim praznicima Republike Srbije


1. Državni praznici

a) 16. februar - Dan državnosti R. Srbije

2. Verski praznici

a) 7. januar - prvi dan Božića

b) Veliki petak i drugi dan Uskrsa prema pravoslavnom kalendaru ( 9 - 12. aprila 2004.)

c) Zaposleni imaju pravo da ne rade: - pravoslavni na dan krsne slave, - katolici i pripadnici drugih hrišćanskih verskih zajednica na prvi dan Božića i uskršnjih praznika (Veliki petak i drugi dan Uskrsa) prema svom kalendaru, - pripadnici Islamske verske zajednice - na prvi dan Ramazana i prvi dan Kurban-bajrama, - pripadnici Jevrejske verske zajednice - na prvi dan Jom kipura.

4) kao sto ni zagreb nije zagrijeb, tako ni srem nije srijem, znaci - srijem ne postoji, kao sto ne postoji ni osek ili reka.

5) nakon berlinskog kongresa (1878) gde su sve spomenute drzave dobile apsolutno priznanje samostalnosti ne moze se govoriti niokakvom "konacnom" oslobadjanju od turske. prvi balkanski rat je vodjen za ostvarivanje teritorijalnih aspiracija balkanskih drzava a ne da bi zadobile ili povratile samostalnost i/ili suverenitet.

Srbija nije više u zajednici Srbije i Crne Gore,pa nemojte stalno vraćati da je bila kad ja uredim da više nije.Tako i sa Crnom Gorom.--Jolo. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 83.131.148.68 (razgovordoprinosi)

Srbija je još uvijek dio SICG, referendum i proglašenje neovisnosti nije ista stvar. --Ante Perkovic 11:39, 27. svibnja 2006. (CEST)

Pošteno bi bilo nazvati Srijem onako kako su ga njegovi stanovnici zvali od davnina, dakle - Srijem.


Himna: Ako se ne varam himna će umjesto "Hej Sloveni" biti "Bože Pravde" Evo što bi trebalo biti oko Ustava Glavni grad:Beograd Službeni jezik:srpski(varijanta hrvatskog)


Drugi srpski ustanak nije podignut u Topoli, već u Takovu. 28. lipnja jeste Dan svih Srba palih za domovinu u svima ratovima, a 27. siječnja jeste Dan duhovnosti. Srem i Zagreb nemaju isti naglasak, te se jat ne zamjenjuje jednako u njima. Međutim, stanovnici Srijema ga nisu tako zvali od davnina, nemojte pričati bajke za koje i sami znate da su izmišljene, ali pokušavate sebe uvjeriti u to. U Srijemu su od davnina govorili Srijem? Daj, čovječe, tko je to govorio? Ah, da, pa hrvatska plemena, koja su naseljavala čitavu Zemljinu kuglu, ali su na veliku žalost bivana protjerivana i etnički čišćena. Kako da ne... A do prije sto godina cijeli Zagreb je govorio ekavski. Da, ali Hrvati od davnina govore Srijem! Molim lijepo... Himna Srbije umjesto "Hej, Slaveni" neće *biti* "Bože pravde", ona je već odavna "Bože pravde", još i dok je Srbija bila dijelom SiCG, a tako je i dulje. Time što naznačavate da je srpski jezik varijanta hrvatskog samo srožavate ugled hrvatske Wikipedije, jer samo djelujete smiješni, glupi i neozbiljni. Da je netko napisao na srpskoj Wikipediji da je hrvatski varijanta srpskog, gonili biste ga do Haškog suda. A pored toga što izmišljate neke lažne povijesti i jezikoslovlja i otvoreno napadate srpski jezik i narod koji tim jezikom govori, vi u svojoj Wikipediji držite netočne podatke. Ovaj korisnik koji je započeo raspravu lijepo vam je rekao da je ustanak podignut u Takovu, a u članku i dulje stoji da je podignut u Topoli. Sem toga, Srbija nema geslo. Prosto ne vjerujem koliko pravite glupake od sebe. I vi sebe nazivate enciklopedijom? U svakom slučaju, radite što vam je volja, to se mene ne dotiče, želim vam sreću u pravljenju ove "enciklopedije" na zapadnoj varijanti srpskog jezika, koja je u početku bila ekavska, ali su ekavicu zamijenili ijekavicom, koju su čuli od Srba, a jadnu ikavicu nitko i ne pominje. I kad čovjek doživi da mu u sred Zagreba prodavačica kaže da ne ona zna što je to mleko kad joj se potraži! Nečuveno! A njena rođena baba je cijeli život govorila ekavski i oni se sad rugaju i prihvaćaju *srpsku* ijekavicu. Time samo potvrđujete da govorite varijantu srpskog. :) I potvrđujete svoju neizmjernu glupost. Što vodi do samo jednog zaključka - Nikola Tesla nikako nije mogao biti Hrvat, čovjek je bio pametan na Srbe. Da... I tu se opet radi o desetotisućljetnoj povijesti hrvatskoga naroda. Nikola Tesla, kome je otac bio srpski pravoslavni svećenik, a djed po majci također srpski pravoslavni svećenik - a on sam je ipak bio Hrvat... Kako zanimljivo. Ovo još nema koliko ste vi glupi i koliko čitavu svoju povijest samo tražite nešto tuđe, samo grabite, samo prisvajate - zato što vi sami imate jedno veliko NIŠTA i nikad ništa niste ni imali... --Juraj 02:58, 16. srpnja 2006. (CEST) (A nikad ništa, hvala Bogu, nećete ni imati. Ima Boga, svak će dobiti što je zaslužio! A osobito lopovi, otimači, krivokletnici, lažovi i drugi vama podobni otpad ljudske civilizacije)

Malo kasnim na ovu diskusiju ali neka. Velikosrbin Juraj pokazao je svoje pravo balkansko srpsko lice. Srijem je do 1918. pripadao Hrvatskoj koja se tada protezala sve do Zemuna. U Kraljevini Jugoslaviji to je područje podijelom na banovine 1921. oteto Hrvatskoj, jednako kao i Boka Kotorska. Do tada su ta područja većinom naseljavali Hrvati i sigurno su govorili Srijem, a ne "Srem". Nitko ozbiljan ne spori da je Tesla srpskoga podrijetla, ali on se hvalio svojim srpskim rodom i svojom hrvatskom domovinom. Hrvatski i srpski dva su vrlo slična, ali ipak dva različita jezika, jer postoje dva različita naroda. A ne kako ste vi Srbi još od Načertanija proglasili Hrvate Srbima katoličke vjere i slično. Kad je riječ o otimačini u povijesti vi Srbi ste svjetski majstor broj 1 u tome. Vuk Karadžić je naprimjer u svojem izdanju narodnih pjesama uvrstio i mnoge hrvatske narodne pjesme i proglasio ih srpskima, vi Ivu Andrića smatrate Srbinom. On je veliki dio života proveo u Beogradu i pisao ćirilicom, ali on je bosanski Hrvat, velikosrpska ideologija još je jaka u Srbiji (granice Virovitica-Karlovac-Karlobag, sve istočno od toga su "historijske srpske zemlje", kako vi velite) itd. Bunjevce u Vojvodini proglašavate posebnom nacijom, a oni su Hrvati. To radite samo da razdvojite hrvatski narod u Vojvodini kojega ste veliki dio protjerali. Flopy, 12:54, 3. kolovoza 2006.

Možeš mislit, Srijem ili Srem. Na ekavici je Srem, na ijekavici Srijem - nema spora. Kao što Mađari za Suboticu kažu Szabadka, ili kao što mi kažemo za Beč - Beč, a ne Wien. Ali za Teslu se potpuno slažem sa Jurajom. On je definitivno Srbin (iz Hrvatske) i tu nema spora. Mada, da je živeo devedesetih, verovatno biste i njega isterali iz vaše zemlje. Ivo Andrić je poreklom Hrvat, to je tačno, ali se on izjasnio kao Srbin i tu takođe nema spora. Pisao je na srpskom jeziku ćirilicom. Kao što se poreklom Srbin Dado Pršo izjašnjava da je Hrvat (i to niko ne spori), tako je i Andrić Srbin. Aj pozdrav i iskulirajte. Lanmi

Drugi svjetski rat - djelovanje partizana Josipa Broza Tita[uredi kôd]

Kroz ovu se enciklopediju u člancima vezanim za Drugi svjetski rat provlači spominjanje partizana u Srbiji. Volio bih da to razjasnimo ; da se napravi poseban članak posvećen NOP-u, gdje je nastao i tko je u njemu sudjelovao. Naravno, pri tome bi također valjalo spomenuti tko nije.

Geslo je Samo sloga Srbina spašava,ako je bilo u SCG zašto nije sad?--Jolo,31. srpnja 2006.,8:43

Grb i zastava s malim grbom[uredi kôd]

Svi to dobro znaju, ali šute. Nisu se mogli dogovoriti oko grba (obrenovićev - službeno, karađorđevićev su neki htjeli). Izdali su preporuku. Službeno je još uvijek na snazi grb SR Srbije, a zastava s tri boje, bez grba. Goran 00:48, 25. veljača 2007. (CET)

Toliko o preciznosti i super točnosti Wikipedije. Goran 00:48, 25. veljača 2007. (CET)

Pogledajte malo RTS najnovijeg naziva Javni medijski servis Srbije (nepotvrđena službenost tog naziva, ali koristi se kadkad), njihovi sudovi, osobito tužiteljstva su precizna i ne nasjedaju na preporuku, ma grozno. Tamo na Engleskoj Wiki pišu kako je preporuka "ozvaničila" grb i to dinastije koju su doslovce zatukli. Zatim navode da su i donijeli svoju inačicu Zakona o grbu, zastavi i himni RS te lenti predsjednika RS. Nisu ga donijeli lažu i uvijek će, sramota. Ma ljut sam zbog Dore. Uglavnom grb RS je i dalje grb SRSr. Zastava RS je Zastava SRSr bez zvijezde petokrake. I onda što tamo na Engleskoj Wiki još vidim a vezano uz njihov grb, da je grb cara Dušana u sebi imao pri dnu raskoljenog štita i grb Hrvatske, grb Dalmacije, grb Bosne, sramotno kad je 135x Dušan vladao. Ne vjerujem im više ni riječi. Goran 06:20, 4. ožujak 2007. (CET)


Da znate da mi vas je .... Neznam da li je srpski jezik varijanta hrvatsko. Čisto sumnjam, pošto sam proveravao mnoge dokumente po kojima je hrvatski jezik potekao iz srpskog. Posavetovaću vas da ostavite po strani mržnji prema Srbiji i njenim narodima, i nezaboravite da ste i vi bili deo države u kojoj je Srbija imala vodeću ulogu. Ovoj je ljudi ipak enciklopedija!!!! Tako da ostale nezadovoljstva pišite na nekakvim vašim forumima. Manite se napucavanja. Trebalo bi da pišete tekstove, gledane iz neutralne tačke gledišta. Takoće te dati najtačnije informacije o određenom članku. Uzgled pogledaj i ovo ^ http://hrw.org/english/docs/2006/09/01/croati14114.htm -Grb Srbije nije grb Obrenovica vec modifikovana verzija grba Nemanjica




Srijem/Srem/Srim[uredi kôd]

Vidim da je ovdje se zahuktala rasprava glede naziva područja gdje sam ja rođen i gdje sam odrastao. Dakle, Srijem/Srem... Ajmo krenuti ab initio - područje između Save i Dunava ime je dobilo po rimskom gardu Sirmiju - Sirmium (Sirmivm). Moguće da je etimološki išlo u smjeru - Sirmium -> Sirm -> Srim -> Srijem/Srem Original je ipak Srim. To je moja teorija. E sad, ono "i" u nazivu Srim se vremenom pretvorilo u Srijem tj. Srim jer je to u slavenskom jeziku bilo - jat! Kao što je mlijeko/mleko/mliko tako možemo mijenjati Srijem/Srem/Srim. OK, ajmo se sada pitati koji izričaj bi trebao biti službeni i vaćžeći za sve. Stara hrvatsko-ugarska Srijemska županija/Varmegye je obuhvaćala područje od Vinkovaca, Vukovara i Županje sve do Zemuna. To područje je u zapadnom dijelu naseljeno uglavnom Hrvatima i pripada Hrvatskoj - to je sada Vukovarsko-srijemska županija. Taj zapadni Srijem jest službano Srijem. No, istočni Srijem jest uglavnom naseljen Srbima, službano je Sremski ogrug u Republici Srbiji i to područje službano moramo nazivati Srem. No, Srijem/Srem jest TRANSGRANIČNA regija koja zapadnim dijelom pripada Hrvatskoj, a istočnim dijelom Srbiji. Stoga možemo reći i Srijem i Srem to MORA biti ekvivalentno i jednakovrijedno. U Europi ima mali miljun primjera transgraničnih područja. Bačka/Bacska transgranična je regija. Banat je transgranična regija, Makedonija je transgranična regija, Istra/Istria je transgranična regija, Sandžak je sada transgranična regija, Tirol je transgranična regija.... Ja sam nekoć bio ekevac, sad sam ijekavac, pa ću pisati Srijem. Što se tiče kulturološko-civilizacijskog odredišta Srijem je oduvijek bio jedan kulturno civilizacijski prostor - arhitektura, tonalitet govora, gastronomija, običaji, narodna nošnja, muzika - sve je to isto na području od Vinkovaca do Zemuna. Dominacija jedne nacije se mijenja idući od zapada prema istoku, ali... Srijem/Srem je isti... Do polovice 80-tih godina u Sremskoj Mitrovici se nikada nije govorilo "bre". To je bilo karakteristično za Beograd i užu Srbiju. Bilo je više sličnosti između Vinkovaca i Rume nego između Rume i Valjeva. No u proteklih 20 godina Istočni dio Srijema je znatno srbiziran pa se u svakodnevnom govoru na ulicama Sremske Mitrovice bez problema može čuti "bre". To je samo detalj kako je područje istočnog Srijema znatno balkanizirano i na neki način izašlo iz panonskog kulturno civilizacijskog prostora. Zanimljivo je da su stanovnici Mačve sve stanovnike Sriejam zvali - Šokci. I to posprdno. A Srijemci su Mačvane zvali "Geaci". Kada sam bio u srednoj školi tamo, jednom je stanovita Anita nazvala stanovitog Stojadina iz Mačve "geakom". A on je nju - šokicom! Zanimljivo zar ne? Hrvata u istočnom srijemu je bilo puno - Vašica, Gibarac, Šid, Morović, Kukujevci, Erdevik, Irig, Mitrovica, Ruma, Golubinci, Hrtkovci, Nikinci, Platičevo, Beška, Karlovci, Beočin, Slankamen, Banovci, Surčin, Zemun... da još nabrajam? Hrvati su iz istočnog Srijema sustavno iseljavani, a pogotovo iza drugog svjetskog rata kada je više pobijeno nego iseljeno. Samo u Sremskoj Mitrovici je pobijeno oko 3000 Hrvata kao odmazda za zločin počinjen prema Srbima tijekom Drugog sv. rata. Znate li toko je od poznatih iz Sremske Mitrovice? Zlatko Tomčić, nekadašnji predsjednik HSS-a i Hrvatskog Sabora. Poznata pijanistica Pavica Gvozdić je isto Mitrovčanka, kći mitrovačkog odvjetnika Petra Gvozdića, ubijenog 1944-te godine. Srbi moraju znati, pogotovo sada kada im odlazi Kosovo - onoliko koliko je Kosovo srpsko toliko je cijeli Srijem do Zemuna hrvatski. Onoliko koliko je Kosovo albansko toliko je Srijem srpski. --Pavlemocilac 01:38, 30. ožujak 2007. (CEST)


Tekst naslova[uredi kôd]

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srbije

Umjesto Tomislava Nikolića treba staviti Olivera Dulića

Stanovništvo[uredi kôd]

"Vrlo" je "zanimljiva" tablica kod podnaslova Stanovništvo, pa bi me zanimalo odakle su se uzimali podaci za nju, jer mi broj Mađara u Vojvodini baš nešto ne štima!?????--Aqua byte 13:26, 5. rujan 2007. (CEST)

odavdje A i koliko bi ti? Milijun?  Soljanac  13:32, 5. rujan 2007. (CEST)
prvo kolega smanjite ton, jer ja nikoga nisam napadao i naucite se kontrolirati a druga stvra ne ja ne bi milijun, vec mi nekako podaci bas i ne stimaju i to ne samo kod Mađara vec i kod ostalih manjina, naime cini mi se kako se broj Srba u Vojvodini ili malo Napumpao ili je to rezultat poslijeratnog i ratnog naseljavanja Vojvodine, kako bi se umanjio utjecaj manjinskih zajednica. A toga je bilo i to mi nitko nemože reći da nije!! E pa sad kolega ja nisam tražio da mi pokazete na drugu wikipediju vec da mi pokazete sluzbeni izvor, tj. nekakvu sluzbenu stranicu s koje su ti podaci skidani, jer to nitko nije mogao raditi "iz glave" a ukoliko jest onda su ti podaci nevjerodostojni i kao takvima nije mjesto na wikpediji, dakle pokazite sluzbeni stranicu na kojoj se ti podaci nalaze!! No, i da mi ju pokazete to bi mi samo dokazalo da sam u pravu sto se tice ratnog i poslijeratnog naseljavanja. Naposljetku kolega nemojte se postavljati obrambeno jer ja vas osobno ne napadam vec preispitujem ovaj clanak!!?? LIjep pozdrav!!--Aqua byte 13:42, 5. rujan 2007. (CEST)

koliko samo smajli znaci na kraju!! nisam se postavio obrambeno. skinio sam to s deWiki i tamo treba naci izvor. neznam ja jel su oni naseljavali, raseljavali ili iseljavali. tak stoji. izvinjavam se ak sam zvuco grubo. obrisi ak mislis da su podatci netocni. ovo je slobodna e'pedija. pozdrav. soljanAc

Kosovo i karta Srbije[uredi kôd]

Ova karta "sadašnje srbije" je netačna i molio bih da se ispravi.Kosovo nije nezavisno dokle ne dobije stolicu u UN i pristupe nekim međubnarodnim fondovima itd.Takođe po povelji UN bez pristanka Srbije ne mogu se prekrajati njene granice.To što možda većina na ovoj vikipedijij želi da kosovo ne bude srbija je druga stvar,ali bih molio da ukoliko želite da budete ozbiljna enciklopedija izmenite ovu mapu jer je jednosavno netačna.To što su neke države priznalle Kosovo ne znači da je ono nezavisno,i Turska priznaje severnu republiku kipar pa on nema predstavnika u UN.I još nešto molio bih da me zbog ovoga komentara ne blokirate kao što imate običaj za svaku sitnicu ukoliko se ne slažete sa njom.--Vule91 12:09, 19. veljača 2008. (CET)

Nažalost ova slika (karta) o kojoj govoriš je na Commonsu i nismo mi ništa prekrajali već ekipa na Commonsu. Trebali bi se tamo založiti za to da se slika ne prekraja. Andrej Šalov 12:33, 19. veljača 2008. (CET)
Predstavništvo u UN nije jedino mjerilo nečije nezavisnosti. UN ima puno pogrješaka u svom radu tako će i Kosovo dok Rusija bude inzistirala biti jedna od pogrješaka UN-a. Tajvan (Kineski Tajpeh ili kako god) je nezavisna država koja vuče tradiciju dulju od NR Kine. Danzig je isto pogrješka UN-a. Pogrješka je bila i ulazak SR Jugoslavije 2000. godine zbog problema s imenom. -- Goran 01:40, 20. veljača 2008. (CET)

Kakvi su ti to argumenti? — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 79.101.33.4 (razgovordoprinosi)

Nesuvisli. Rosier 08:37, 21. veljača 2008. (CET)

Dodajte u prvoj rečenici da Srbija smatra Kosovo i Metohiju svojom drugom pokrajinom. --79.101.33.4 10:58, 22. veljača 2008. (CET)

To se može stavit, to je službeni stav vlastiju Republike Srbije.
Koliko to ima veze sa zbiljom, to je druga stvar. Srbija sebe smatra jedinom sljednicom SFRJ, smatra razdruženje drugih republika i pokrajina nezakonitim (svi su blesasti, samo su oni jedini pametni), govorili su o poništenju hrv. i slo. neovisnosti (čak su svojevremeno nešto tupili i o nepriznavanju višestranačkih izbora u HR i SLO, a pola godine posli su sproveli višestranačke izbore u Srbiji i nitkom ništa). A mnogi su zaboravili kako su se još do jučer namečili na Prevlaku ka da je njihova... Kubura 11:06, 22. veljača 2008. (CET)

Nema smisla da stoji u članku da Srbija u sastavu ima jednu AP (Vojvodinu), dok se status Kosmeta ne riješi. Zasad je Kosmet priznalo tek petnaestak država. Hrvatska još nije, te je za HR Kosmet još uvijek srpski. Naša uiki ne treba brzat.  goggs1212  11:18, 22. veljača 2008. (CET)

Slažem se sa Goggsom - bar dok HR vlada ne donese odluku o priznavanju nezavisnog Kosova, ono bi moralo da se navodi kao deo Srbije. Posle (eventualnog) priznavanja Kosova od strane Zagreba, moj savet je konsultacija en.wiki pre donosenja daljih odluka. (delimični) odgovor na Kuburin komentar - koliko god to nekima bilo sporno, Srbija je jedina od 6(evo sada, možda i 7) republika SFRJ koja nije napustila zajedničku državu... Razlog toga je druga stvar, ali i o tome se može razgovarati. pozdrav. --PrimEviL | pismonoša 00:33, 24. veljača 2008. (CET)

Nema to veze koja je država priznala ili nije. Bitno je da ne postoji konsenzus, da će Srbija uvek osporavati nezavisnost (recimo u današnjim novinama piše da neće biti carinskih punktova između Kosova i Srbije (to je ustupak Srbiji da ne isključi struju Kosovu i ne uvede ekonomsku blokadu Kosovu), da će Srbija iz svog budžeta davati plate sudijama i službenicima gde su Srbi većina. Albanci neće priznati da se sever Kosova otcepio, a Srbi neće priznati nezavisnost celog Kosova. Mislim da se ovo pitanje neće rešiti narednih 20 godina. --79.101.33.4 11:55, 22. veljača 2008. (CET)

Molim vas, hoce li neko ispraviti uvod da bude objektivan ili da odblokira stranicu --79.101.33.4 11:17, 23. veljača 2008. (CET)
Neki suradnici su dali oduška svojim hormonima, pa su jedva dočekali da maknu Kosovo. Ja bi ipak naglasio u članku da je pitanje Kosova sporno. --Ante Perkovic 16:31, 23. veljača 2008. (CET)

Predlazem da se u odeljku o kulturi, kada se govori o medjunardno nagradjivanim autorima, obavezno unese ime dramske spisateljice Biljane Srbljanovic čije se drame izvode širom sveta i koje su prevedene na stotinu svetskih jezika.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 77.46.216.73 (razgovordoprinosi) 18:18, 12. ožujak 2008.

Predlazem da se stavi karta Republike Srbije bez Republike Kosovo,jer su Republiku Kosovo kao nezavisnu republiku priznale 32 drzave medu kojima je i Hrvatska. Hvala na razumijevanju.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 88.207.44.193 (razgovordoprinosi) 16:52, 20. ožujak 2008.

Bez obzira što je i Hrvatska među zemljama koje su priznale Republiku Kosovo, njezin je status još uvijek sporan. U članku Kosovo imamo kartu Kosova, kao što je to određeno u Deklaraciji o neovisnosti Kosova. Ovdje imamo kartu Republike Srbije kako je to određeno Ustavom Republike Srbije. Ne vidim zašto bismo jednom dali prednost nad drugim. Još uvijek većina zemalja ne priznaje neovisno Kosovo, što znači da priznaje Srbiju u čijem je sastavu i Kosovo. Dok se situacija malo ne raščisti, predlažem da ostane lokacijska karta samostalnog Kosova u članku o Kosovu, a lokacijska karta Srbije s Kosovom u članku o Srbiji. Uostalom, u ovom članku nalaze se još dvije karte, jedna koja prikazuje Srbiju s Kosovom i jedna koja je prikazuje bez Kosova.--Donatus (razgovor) 17:43, 20. ožujak 2008. (CET)

Nije mi jasno koja moderacija dozvoljava ovakav clanak(odnosno, ovakvu verziju clanka...). Na karti su prikazani svi gradovi Srbije, a u spisku gradova i okruga su izostavljeni oni sa Kosova i Metohije... odlucite se...


Ova mapa koju ste postavili je skandalozna! Pošto sam pravnik, samo da ukažem na neke sitnice...

-Po Ustavu Republike Srbije, Kosovo i Metohija su sastavni i neodvojivi dio teritorije Republike koji ima položaj Autonomne Pokrajne sa suštinskom autonomijom. Opseg autonomije KiM biće regulisan posebnim ustavnim zakonom.

-Helsinški Dokument garantuje nepromjenjivost granica suverene države, bez pristanka države ćije se granice mijenjaju (što je u ovom slučaju očigledno)

- Povelja Ujedinjenih Nacija garantuje nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet svake države članice

- Rezolucija Savjeta Bezbjednosti OUN 1244 koja potvrđuje suverenitet i teritorijalni integritet Republike Srbije nad teritoriom KiM

-Veliki broj međunarodnih ugovora, npr Bukureštanski Ugovor (kojin je završen prvi balkanski rat) Londonski ugovor (kojim je završen drugi balkanski rat) Versajski Mirovni Sporazum (kraj prvog svjetskog rata), i nebrojeno mnogo drugih međ. ugovora koji garantuju teritorijalni integritet Srbije i KiM u njenom sastavu, ukljucujući i poslednje kao npr. ugovori o reprogramu dugova sa londonskim i pariskim klubom povjerilaca gdje Srbija plača i tkz. kosovski dug

- Nebrojeni dokumenti unutrašnjeg prava od Vidovdanskog Ustava SHS, preko odjuka AVNOJA, I svih ustava FNRJ, SFRJ, SRJ, Ustavne Povelje SiCG, kao i svih ustava Srbije u poslijeratnom periodu, zatim statuta AP Kosovo i Metohija, i kasnije SAP Kosovo

Pravno posmatrano međunarodni status KiM čak i ako bi Kosovo bilo primljeno u UN, u krajnjem zavisi od volje Srbije da to prihvati, A ponajmanje zavisi od priznanja pojedinih država. Npr. Tajvan priznaje oko 20 država pa se ne smatra nezavisnom državom. Što se same mape tiće navešcu nkoliko manje-više analognih primjera. Teritorije Avhazije, Južne Osetije, Pridnjestrovlja, Tajvana, Sjevernog Kipra su prikazane kao teritorije Gruzije, Moldavije NR Kine i Kipra.Teritorija Mauritanije na mapama i dalje egzistira kao samostalna država i ako je praktično u sastavu Maroka, mauritanci se osječaju marokancima, svi imaju državljanstvo Maroka ali Vlada Mauritanije koja se nalazi več decenijama u izbjeglištvu ne priznaje ovo stanje stvari, tako da bez postojanja pravnog osnova Mauritanija nikada neće i zvanično postati dio Maroka. Teritorija Zapadne Obale Jordana se i dalje prikazuje kao teritorija Kraljevine Jordan i ako Jordan nema nikakvu faktičku vlast na toj teritoriji već 40 godina, i ako je izraelci smartaju dijelom Izraela, kao i u ostalom i Golansku visoravan i pojas Gaze, koje Izrael svojata i na kojima ima faktičku vlast, na mapama su i dalje djelovi Egipta i Sirije.

I još nešto... oslanjanje na hrvatski državni stav po pitanju statusa Kosova i Metohije, nebi smio da ima uticaja na to dali će se ovdje naći ta mapa ili ne. Ove stranice nebi trebalo da uređuje hrvatska Vlada, već bi trebale da budu zasnovane na naučnim istinama, pa samim tim i na istinama pravne nauke. Vladimir Vukajlović

Slobodno nadopuni odgovarajuće članke s navedenim podacima. Ne, sve skupa, koliko god bilo točno, pokriva tek de jure stanje. Međutim, stanje de facto je znatno drugačije i ne smijemo to propustiti spomenuti. Smatram da je u svim člancima o Kosovu na hr wiki postignut dobar balans između dvije strane, no uvijek se članci mogu poboljšati.
Dakle, ako želiš nadopuniti članak, samo naprijed. No, ako očekuješ da ćemo posve ignorirati de facto stanje na terenu i pisati članke kao da se proglašenje neovisnosti nije ni dogodilo, misliš da gubiš vrijeme i da bi ti isto rekli na bilo kojoj drugoj wikipediji. --Ante Perkovic (razgovor) 00:02, 18. lipanj 2008. (CEST)

Nakon turske vladavine[uredi kôd]

Za vrijeme neovisnosti kraljevine Srbije, provodi se žestoka antialbanska politika, mjerama koje su iseljeni brojni Albanci iz područja oko Kosova.

Ova sekcija ide pre Balkanskih erdova i time implicira da je Srbije od 1878. do 1912. proterivala Albance sa Kosova, sto je prosto nemoguce, jer Kosovo nije bilo u sastavu Srbije. Posle Balkanskih ratova (a pre Prvog svetskog) je suvise kratko vreme da bi se nesto dogodilo, ali ako se nesto dogodilo, za to treba neki pouzdan dokaz. --79.101.33.4 21:08, 26. travanj 2008. (CEST)

Strašna antialbanska politika Kraljevine Srbije...

evo njenih rezultata

studia u nacionalnoj strukturi na teritoriji Kosova i Metohije, urađena od strane austrijskog pukovnika Petera Kukolja 1871.

Srbi 64% Albanci 32%

-popis 1921 albanci 65%, Srbi 26%

-popis 1981 Albanci 77% Srbi 13%

ugnjetavali su ih nema što... Vladimir Vukajlović

geslo[uredi kôd]

zar pod geslom ne bi trebalo da stoji "Samo Sloga Srbina Spašava"? ja sam to već jednom pokušao staviti ali je neko uklonio. razlog?

Granica[uredi kôd]

ljudi, pa ne moze i imati kosovo u svom sastavu i graniciti se sa kosovom... --PrimEviL | pismonoša 14:53, 26. srpanj 2008. (CEST)

Problem je što je stvarnost takva: i ima ga i nema. I mi ga sigurno nećemo ovdje riješiti. I za Kinu kažemo da kineska vlada drži kako je Tajvan dio Kine, a opet Tajvan spada među najveće trgovinske partnere Kine. A i Kina Tajvan i ima i nema (samo što je Tajvan priznao znatno manji broj država).--Donatus (razgovor) 15:10, 26. srpanj 2008. (CEST)
da, ali je na karti kine teritorija tajvana obelezena posebnom bojom, dakle, nije ni siva ni zelena. a jos nesto - tajvan nije najsrecnije poredjenje kada su granice u pitanju. dakle, pitanje je sledece - da li srbija ima granicu sa albanijom? ovde pishe da nema, ali ustav srbije kaze da ima. kako je ovde navedeno da je kosovo pokrajina srbije, ne bi li adekvatno resenje bilo da se napishe da se srbija granici sa albanijom i da se nekako(fusnota, stavec) navede da je to osporeno? pozdravi--PrimEviL | pismonoša 17:18, 26. srpanj 2008. (CEST)
u svakom slucaju, nachin na koji je tajvan obelezen na karti kine je svakako bolji nego sto je to ovde slucaj sa kosovom, zato sto je ovde kosovo naznaceno u infokutiji kao nesporan deo srbije, u vecem delu clanka se samo blago napominje postojanje("ne racunajuci kosovo"), dok je u nekim delovima(karta ispod infokutije) potpuno negirano. najstrasnija je karta sa popisom gradova u srbiji, gde su gradovi na kosovu jednostavno obrisani sa karte, pa smo dobili nenaseljenu oblast na karti. --PrimEviL | pismonoša 17:21, 26. srpanj 2008. (CEST)

Slažem se da Tajvan nije najbolja usporedba, budući da Tajvan povremeno (zapravo, gotovo uvijek) tvrdi da je on prava Kina, što nije slučaj s Kosovom. Ima samo nekih sličnosti. Ipak, činjenica da je situacija s Kosovom nenormalna i nejasna, dovodi do toga da je i članak o Srbiji nenormalan. S obzirom da ima više različitih stavova o tom problemu, nije čudno da imamo različite karte i izjave, a teško će se naći neko kompromisno rješenje. Na primjer, ti predlažeš da se napiše da Srbija graniči s Albanijom i da se nekako navede da je to osporeno. Netko drugi tražit će da se napiše da Srbija graniči s Kosovom i da se navede da Srbija to osporava. I jedan i drugi govorite zapravo isto, ali ćete i jedan i drugi inzistirati na svojoj inačici te rečenice. Stoga mi se čini da je za sada bespredmetno unositi takvu vrst promjena u članak, osim ako se ovdje, na stranici za razgovor ne donesu rješenja koja će biti prihvatljiva za obje strane.--Donatus (razgovor) 18:25, 26. srpanj 2008. (CEST)

moj predlog se svodi na sledece: ako je ovo clanak o srbiji(a jeste), kao osnovna vodilja po tim pitanjima bi trebalo da sluzi ustav srbije, a da se sve sto moze da odudara od toga isticuci napomene... ne vidim koja je dobra strana ostavljanja clanka ovakvim. --PrimEviL | pismonoša 19:18, 26. srpanj 2008. (CEST)
Nisam siguran da bi osnovna vodilja trebao biti Ustav Srbije. Prema tome bi i o, primjerice, NDH osnovna vodilja morao biti njezin Ustav i zakonski propisi (time ne želim uspoređivati današnju Srbiju s NDH), ili bi vodilja za članak o SKJ morao biti Statut SKJ, a za članak o Dinku Šakiću osnovna vodilja morali bi biti njegovi memoari koje je pisao u zatvoru. Često države nisu onakve kakvima se vide u svojim ustavima, niti su organizacije onakve kakve se vide u svojim statutima, niti su ljudi onakvi kakvima se prikazuju u svojim autobiografijama ili memoarima.--Donatus (razgovor) 00:09, 27. srpanj 2008. (CEST)
ali ti upravo pravis poredjenje danasnju srbiju i ndh ako mozes da mislish na takvo poredjenje. uopste, ti pishesh o istorijskim subjektima ili licnostima. i ja ne govorim da srbija jeste onakva kakvom se predstavlja u ustavima(samim tim sto nema upravu na KiM), ali je valjda to ono sto treba prvo navesti pa onda ostalo. meni nije poznato da li u ustavu kine stoji nesto takvo za tajvan, ali svejedno, kao sto bi "vazniji deo" sveta zeleo da naglasi - KiM je sui generis. ili je to samo kada treba primeniti otcepljenje? --PrimEviL | pismonoša 11:11, 27. srpanj 2008. (CEST)
Uspoređivati Kosovo i Tajvan nije baš najbolje. Tajvan je priznalo 23 država, uglavnom male države - niti jedna od stalnih članica Vijeća sigurnosti. Kosovo je priznalo do sada 43 država, od toga su 3 stalne članice Vijeća sigurnosti (odnosno Saveta bezbednosti). Razlika je poveća, zar ne? A da ne spominjem pretežni dio država u Europi (vjerojatno je važnije da te prizna susjedna država, nego neka država koju neznaš pronaći na karti).
ne postoje velike ili male drzave. svacija stolica u UN podjednako vredi, a sto se tice SB - dokle postoji jedna koja ima pravo vetoa, a sada su tu 2, svejedno ti je da li su ostale za ili protiv. u generalnoj skupstini svejedno nezavisnost KiM nema vecinu u svakom slucaju. ali, hocemo li i na generalnoj skupstini zemlje razdvajati po "velike-male" tehnici? i misli li se tu iskljucivo na velicinu teritorije ili na nesto drugo?--PrimEviL | pismonoša 11:11, 27. srpanj 2008. (CEST)
Što se tiče granice - samo jedno pitanje: na kojoj granici srbijanske vlasti drže kontrolu, kosovskoj ili albanskoj? U Ustavu Srbije može pisati svašta, pa i granica Virovitica - Karlobag. Ustav je politički dokument jedne države. U njemu se utvrđuju, između ostalog, odrednice politike te države. Kao što sam rekao, gledati Srbiju iz aspekta njezine politike, bilo bi potrebno napraviti i određene izmjene u članku BiH i Hrvatska (ma koliko mi šutjeli o tome).
srpske vlasti ne drze kontrolu na administrativnoj granici. na albanskoj granici kontrolu drzi kfor, pod mandatom unmika, prema rezoluciji 1244, koja kaze da je KiM sastavni deo srbije. ili ja negde greshim? u ustavu ne pishe shesheljeva granica niti ce ikada pisati. to sto se neki u hrvatskoj cimaju od shesheljevih ideja, to zaista nije moj problem, ja se njime i njegovim idejama ne vodim. politika srbije nije granica k-k-o-v. tvoji strahovi su apsurdni. ako sheshelj bude ikada doshao na vlast u srbiji(sto je gotovo nemoguce), promenicu svoje rechi(a verovatno ni ja necu sedeti skrstenih ruku). --PrimEviL | pismonoša 11:11, 27. srpanj 2008. (CEST)
Slažem se da neke stvari u članku Srbija treba doraditi, ali uvažavajći kako de iure tako i de facto stvari. Karta koju spominješ s obrisanim gradovi je stvarno bezveze, i treba je ili zamijeniti ili maknuti. Nadalje, podnaslov "Politika" je sveden na faktografske podatke, a to je, vjerojatno najbitniji dio, kao što se vidi iz prepiske na ovoj stranici. Pozdrav --Suradnik13 (razgovor) 10:05, 27. srpanj 2008. (CEST)
ali ja ne kazem da ono sto je de facto ne treba pisati, ali ono ne moze ici ispred, vec kao sporenje onoga sto je de iure. ja sam pokusao da vratim gradove sa KiM na tu kartu, ali mi je edit ponisten kao da je neki vandalizam... i nadam se da ce najsveziji edit na stranici Kosovo biti ponisten. pozdravi. --PrimEviL | pismonoša 11:11, 27. srpanj 2008. (CEST)

vrlo jadan clanak, ocajan, pravi prikaz vase neprofesionalnosti...

mogli biste napisati clanak o drugom svetskom ratu pre nego da nas hulite, a da, bili ste fasiste, velicali ste hitlera. :)

A kakav je ovaj tvoj ovdje. Toplo ti preporučam da se prihvatiš abecede, ili kako je zovete. --Zeljko (razgovor) 13:08, 7. travanj 2009. (CEST)