Razgovor:Vuk Karadžić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Vuk Karadžić.
Rad na člancima


Zajednički:Vuk Karadžić Ekavski:Vek Keredžić Ikavski:Vik Kiradžić Ijekavski:Vijek Kijaradžić

Karlovac[uredi]

Nije karlovačka gimnazija u koju je Vuk htio stupiti u Karlovcu u današnjoj Hrvatskoj, nego u Sremskim Karlovcima u današnjoj Srbiji, znate.

Točno. Popravio sam poveznicu.--Donatus 12:39, 16. siječanj 2007. (CET)

(ne)točnost[uredi]

"Srpski književni jezik ijekavskoga refleksa jata ostao je u ...zapadnoj Srbiji..."

Može li netko navesti književno djelo iz zapadne Srbije u kome se koristi ijekavski refleks? Koliko ja znam, srpski književni jezik u Srbiji doslijedno koristi ekavicu. Ijekavski refleks može se naći u narječjima u zap. Srbiji. --Lynxmb 21:29, 15. travanj 2007. (CEST)

Knjizevni jezik⇔Jezik knjizevnosti. Knjizevni jezik je standardni(idealizovani) jezik koji se u realnosti gotovo nikada ne moze cuti. Jezik knjizevnosti jako cesto odstupa od standarda knjizevnog jezika.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je PrimEviL (razgovordoprinosi)

U zapadnom delu Srbije govori se cisti i gramaticki korektan ekavski refleks.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 145.64.134.222 (razgovordoprinosi)

  • Tacno je da je u zapadnoj Srbiji u poslednjih pedest godina pod uticajem beogradskog govora refleks je/ije uglavnom zamenjen sa e. Pritom je zamena kod nekadasnjeg kratkog jata gotovo potpuna, dok se tamo gde je dugi jat zamenjen sa ije i dalje cuju jekavizmi. No u svim ostalim crtama koje su za tipologiju jezika mnogo bitnije ti govori su i dalje ostali istocnohercegovacki. To su sada istocnohercegovacki govori sa adstratnom ekavskom zamenom jata. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Podunavac (razgovordoprinosi)

Referenca[uredi]

Obrisao slobodan tekst koji izgleda kao lični stav korisnika, a bez izvora. Svakako, ostale su druge reference... --WhiteWriter piše 15:21, 12. svibnja 2012. (CEST)

"Verovatno prelomni trenutak u stvaranju pojma "Velika Srbija" kakav danas poznajemo, učinjen je jednom jezičkom reformom: kodifikovanjem narodnog jezika od Vuka Karadžića i širenjem prosvete na narodnom jeziku. Vuk Karadžić smatrao je Srbima sve stanovnike zapadnog Balkana koji govore štokavskim dijalektom. (...) Karta štokavskog narečja će kasnije, s malim izuzecima, biti i mapa Velike Srbije. Njene istočne granice bile su na Šari i Timoku, a zapadne na Papuku, Maloj kapeli i na obali istarske reke Raše." Čedomir Antić--Rovoobo oboovoR 04:57, 13. svibnja 2012. (CEST)
"But Karadžić's linguistic work also led him to theorise about the nature and identity of the peoples of the southern Balkans. His ideas were to influence the development of a Greater Serbian ideology for many generations to come. (...) Nevertheless Karadžić's ideas were a powerfull boost for the ideology of Greater Serbia. (...) The effect of Karadžić's ideas was to give intellectual backbone to Serbian or more particularly Greater Serbian nationalism." Tim Judah, The Serbs. History, Myth & the Destruction of Yugoslavia, 2. izd., Yale Nota Bene, Yale University Press, New Haven-London, 2000., ISBN 0-300-08507-9, str. 61.-62.--Rovoobo oboovoR 07:21, 13. svibnja 2012. (CEST)

Hrvatski "službeni" jezik[uredi]

Trjeba navesti da je hrvatski "službeni" jezik, plod upravo Vuka Karadžića, novaštokavština je plod mašte Vuka Karadžića, hrvatski pravopis je plod Velike Karadžićeve pismenosti. To trjeba navesti, zakaj se toga sramimo, kad je jur naš jezik ionako samo Plod Karadžića, a naš pravopis prelijep vukopis. Jer naš "službeni" jezik nije onaj kojeg moremo najti v tisuć naših knjig, a tako se volimo time dičit, naš "službeni" jezik je nikaj drugo nego plod Vuka Karadžića, ter mislim da bi to trjebalo napisati, ar ja Karadžić najzaslužniji za lik i djelo današnjega "hrvatskog" jazika. Slavić (razgovor) 21:15, 4. travnja 2013. (CEST)

On jest imao svoje pristaše i zaluđenike kod nas Hrvata.
Neka Karadžićeva jezična rješenja mi Hrvati imali smo znatno prije njega.
Nemali dio njegova znanstvenog rada je prepisivačina i prisvajanje hrvatskih radova. Bilo da se radi o radovima znanih osoba ili da se radi o hrvatskom narodnom pjesništvu. Kubura (razgovor) 06:14, 5. travnja 2013. (CEST)

Potreba za CED[uredi]

Prijašnji tekst je bio vrlo dobar, no u nekim dijelovima nije odgovarao enciklopedijskim standardima. N.pr., u kratkom opisu rada V.K. pisalo je da pater Horvat misli kako se V.K. oslonio na Kašićev rječnik. Može misliti što hoće, no Kašićev rječnik, rukopisni, iz 1599., ima oko 6.000 riječi, a Karadžićev iz 1818. oko 26.000. Osim toga, taj je rječnik izdan u Hrvatskoj tek oko 1990., pa nije baš vjerojatno da je Karadžiću uopće bio dostupan. A da i jest- to nije način pisanja enciklopedijskoga članka. Sama Katičićeva tvrdnja o različnosti koncepata V.K.-a i hrvatske tradicije je istinita- nu, tu joj nije mjesto. Ja sam naveo neke stvari koje to jasno pokazuju, a dao i literaturu.

Glede "Vukopisa"- to sam izbacio, jer to nitko ne rabi, osim zagriženika s metapedije i privrženika jezičnih tipova Bulcsu Laszla. Taj nazivak je neprimjeren, kao što sam i napisao u tekstu o korijenskom pravopisu.

Dodao sam o hrvatskom utjecaju na jezični model V.K.- na žalost, to se u nekoj mjeri- iako ne previše- preklapa s već postojećim tekstom, no što je, tu je. Zamolio bih kolege da urede poveznice koje sam dao- npr. naslov teksta i poveznica uza nj- možda se može preglednije napisati ? Zaboravio sam neka pravila pisanja za takve stvari.Isto se odnosi na referencije (Jovan Skerlić, Vuk Karadžić,...) koji mogu ići u literaturu, zbog preglednosti.

Toliko, pa ako ima tko primjedbi... Mir Harven (razgovor) 20:35, 13. rujna 2015. (CEST)