Razgovor o predlošku:Športski događaj u tijeku

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o stranici Predložak:Športski događaj u tijeku.
Rad na člancima
Pismohrane:

Zakon o športu. Narodne novine. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/267327.html. Zakon poznaje samo oblik "šport".
(skupina autora): Hrvatski leksikon 2 L-Ž, Naklada Leksikon, Zagreb, 1997., ISBN 953-96728-2-1. Postoji natuknica "šport" je na str. 534. "Sport" preusmjerava na "šport".
Stjepan Babić: Hrvatski jučer i danas, Školske novine, Zagreb, 1995., ISBN 953-160-052-X
stranica 25.: "Unitarističke tenedencije za komunističke vladavine bijahu veoma jake i time je opet otvoren put srbizmima, posebno nakon Novosadskoga dogovora i izlaska zajedničkoga pravopisa: glazba opet postaje muzika, ... , zemljopis - geografija, šport je velikim nasiljem preokrenut u sport,...
stranica 208.-209.: Naslov članka je "Kad se kida jezična tradicija". "Jedna od najvećih nevolja koje trpi današnji hrvatski književni jezik jesu posljedice kidanja njegove tradicije 1918. i 1945., a druga je u nerazumijevanju tih pojava, pogotovu onih koji se potpisuju znanstvenim titulama kad javno iznose svoje nerazumijevanje. Nekima i nije toliko do razjašnjavanja nego do pukoga osporavanja pa i ruganja. O športu sam pisao dvaput... i neću, zato su neki i tako hrabri, nego ću nastojati dobronamjernima objasniti na drugim primjerima što znači ili što bi značio prekid tradicije. ..."
Stjepan Babić je hrvatski akademik i najveće ime hrvatskog jezikoslovlja. Pisac je brojnih udžbenika. Kao najvažniji hrvatski pravopisac 20. stoljeća, objavio je, osim Hrvatskoga pravopisa (cjeloviti učevnik srednjoškolske i više razine), u suauktorstvu s Milanom Mogušem i Sandom Ham, Hrvatski školski pravopis, godine 2005..
(Dana 14. travnja 2005. imenovano je Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika, s čijim je odlukama/zaključcima usklađeno 2. izdanje "Hrvatskog školskog pravopisa" (Školska knjiga Zagreb 2008. ISBN 978-953-0-40026-9), koji je trenutačno jedini važeći pravopis u Republici Hrvatskoj).
Babić je bio višegodišnjim urednikom časopisa Jezik, sa stažem bez premca. Uloga toga časopisa bijaše istaknutom poglavito u doba komunističke represije, najviše u 60im i 70im godinama kada je Babić vodio često "rovovski rat" s ideološkim komesarima koji su pokušavali potisnuti izrazito hrvatske značajke u hrvatskome jeziku - sve u cilju ostvarenja unitarnog jugoslavenstva. Kubura (razgovor) 03:24, 8. studenog 2009. (CET)

(skupina autora):Govorimo hrvatski, jezični savjeti (priredio Mihovil Dulčić), Hrvatski radio/Naklada Naprijed d.d., Zagreb, 1997.., ISBN 953-178-079-0
stranice 124.-125.: "I svi naši klubovi, sve naše organizacije, udruge koje su u nazivu nosile pridjev te djelatnosti imale su oblik športski.... Uporaba takva lika naša je tradicija. Ona je postojala i trajala vrlo dugo. A tradicija, bilo u kojem obliku života, pa tako i u jeziku, nikada nije nevažna. U njoj se očituje značaj jednog naroda. Ona potvrđuje njegovu osebujnost.
I sada smo došli do došli do prvoga načela, do kojega drži svaki pametan narod - da valja poštivati svoju tradiciju.
Drugo načelo, a ono je po mojemu sudu u današnjim okolnostima važnije od čas prije spomenutoga, jest dosljedno se oprijeti nasilju, ili da budem još precizniji, ne prihvatiti gotovu činjenicu ako je ona izravna posljedica nasilja. A u slučaju našega športa upravo je nasiljem političke moći prekinuta tradicija i nanesena nepravda. Godine 1947. netko je iz tadašnje najviše republičke vlasti zabranio uporabu lika "šport" i naredio da se upotrebljava "sport". Čini se da je to bio hir, smetao ga je baš taj lik, jer s drugim riječima nije bilo tako izravne i izričite naredbe. Drugačije su se one mijenjale. Tko je to bio, ne zna se, ali da je bio vrlo moćan očito je, jer ako prelistamo stare novine vidjet ćemo da je lik "šport" preko noći nestao, kao da ga nikada nije bilo. Kao da je spužvom izbrisan. Više ga nije bilo ni u jednim novinama, ni u jednome časopisu. Time se je srpski lik "sport" proširio i na hrvatsko govorno područje. Bilo je to još jedno "jednačenje po srpskosti", kako prof. Mamić duhovito naziva posrbljivanje hrvatskoga jezika. Promjena je provedena dosljedno u svim priopćivalima, a kada se takvo što dogodi, onda ju, posve razumljivo, s vremenom prihvati i svi govoritelji, sav puk. Ona postane norma. Tako posljedica nasilja postane gotova, svršena činjenica. I to je stanje trajalo sve do prvih demokratskih izbora. Tada se je u uporabu počeo vraćati lik "šport" (i izvedenice). Dakle, vraćamo ono što je silom oteto. Ispravljamo posljedicu nasilja - svršenu činjenicu. I u tome treba biti dosljedan. To je načelo. Ono isto kojim smo vratili otetu takozvanu Krajinu. A bila je svršena činjenica. Pametnomu dosta! (M.D.)".
Ovo je bio podulji navod iz te knjige, iz članka "Sport-šport". Kubura (razgovor) 03:42, 8. studenog 2009. (CET)