Razgovor sa suradnikom:Arny

Arhiva1

(Ne)dostaju izvori

[1]Kod postavljanja predloška nužno je obrazložiti razlog postavljanja na stranici za razgovor članka.--_MaGa▀▄^{poruči mi} 17:02, 23. veljače 2016. (CET)

Svakako ćemo ubuduće imati u vidu dobre želje i pozdrave.--_MaGa▀▄^{poruči mi} 20:59, 17. lipnja 2016. (CEST)

Što se ovo događa s jezikom?

"Sve što napišete do polnoći ulazi u izbor za jubilarac."

Otkad je ponoć postala "polnoć"? Je li moguće da se Hrvati i na ovakvom mediju 21. stoljeća moraju vraćati u nekakvu davnu prošlost, pa barem jezično? Hoćemo li opet početi pisati i našim "liepim korienskim" pravopisom? Ili pak možda netko gura svoje dijalektalne izraze kao standardni jezik? Čini mi se da u svim aspektima velikim koracima grabimo unatrag prema Srednjem vijeku...

--Arny (razgovor) 22:40, 5. srpnja 2018. (CEST)

Evo što je. Ništa nije , a Srednji vijek neka ostane gdje i jest, u povijesti --Tulkas Astaldo (razgovor) 09:32, 6. srpnja 2018. (CEST)

Poštovani, čini se da niste dovoljno upoznati s činjenicom da je hrvatski jezik bogat sinonimima (uz dijalektalizme), te iz ovog uređivanja izgleda da imate problema s ponešto manjkavim poznavanjem hrvatskoga jezika (koji poznaje riječ poveznica, jer iako mlađe generacije često u govoru rabe brojne anglizme, zapravo samo snobovi i slabopismeni rabe i u pismu anglizme poput event i link). Ne valja slijediti posvuduše (celebrityje) koji ne znaju bolje, nego se iza njihova snobizma krije bijedno neznanje vlastitoga jezika uz površno znanje stranoga jezika. SpeedyGonsales 19:00, 18. srpnja 2018. (CEST)

Cijenjeni kolega, smatram da je s mojim poznavanjem jezika sve u redu, a vidim i jednu popriličnu kontradikciju u Vašoj izjavi. Naime, dok s jedne strane pričate o bogatsvu sinonima, potpuno ignorirate da je dio tog bogatstva i postojanje određenih žargona, prije svega onih stručnih. Od automehaničara i krojača do znanstvenika i političara, razne struke imaju svoje žargone, pa tako i (moja) informatička struka ima riječi kao što su "link". Ti žargoni su često bogati stranim riječima, a moje skromno mišljenje je da to samo obogaćuje jezik, nikako ga ne osiromašuje. Uz to, Vi mi prigovarate zbog pisanja u neformalnom kontekstu; da ste mi prigovorili zbog izbora jezika u nekom članku, možda bih to i mogao priznati.

Nadalje, s obzirom da nisam desničar, fašist ni nacionalist, nemam želju ni potrebu mijenjati riječi koje nisu strogo hrvatskog porijekla za neke druge koje ili nisu točan ekvivalent zamijenjenoj riječi, ili za riječi izvučene iz ropotarnice povijesti (npr. iz razdoblja NDH ili jezika od prije Bartola Kašića koji je u suradnji s Vukom Karadžićem započeo proces "ujedinjenja" hrvatskog i srpskog jezika, a koji je trajao dva stoljeća do prije nekih dvadesetak godina kad se jezik počelo silom "pročišćavati"). Riječ "poveznica" jedna je od takvih; radi se o riječi koja već ima svoje značenje i po mom mišljenju ne prevodi dobro riječ "link" bez obzira što je dio hrvatskog "novogovora" ("newspeak" kako reče G. Orwell) kojim se jezik siluje u navedena dva desetljeća. Što se mene tiče, jedini prijevod za "link" je još uvijek jedan od ranijih izraza, "hiperveza", koji možda neće biti po volji jezičnim fašistima, ali je semantički precizniji izraz, što osobno više cijenim od "čistoće" jezika.

I na kraju, ako ćemo pročišćavati jezik, onda možda trebamo napasti i riječi koje su odavno ušle? Npr. izbaciti turcizme "šećer" i "čarapa"? S obzirom da takvih riječi ima na tisuće ne znam kako bismo se nakon toga sporazumijevali govorom, možda bismo se morali početi nadopunjavati jezikom znakova... A sve te riječi ušle su u naš jezik na sličan način kao i gore navedene riječi, samo što valjda nije bilo jezičnih dušebrižnika kao što ste Vi da ih spriječe. Srdačan pozdrav, Arny (razgovor) 20:29, 18. srpnja 2018. (CEST)

Poštovani, pročitao sam Vaš odgovor, te nalazim da je moj komentar i dalje valjan.

Napisali ste: Od automehaničara i krojača do znanstvenika i političara, razne struke imaju svoje žargone - TOČNO

Napisali ste: informatička struka ima riječi kao što su "link" - NETOČNO

Naime, moja informatička struka ima svoj žargon, ali svaki se žargon s vremenom više ili manje uklapa u jezik u kojemu živi. U suprotnom, danas i zauvijek bi Hrvati u Hrvatskoj govorili tastatura (kako se govorilo krajem 1980-ih), printer, pointer, firewall itd. Naravno, danas se govori i piše tipkovnica, pisač, pokazivač, vatrozid itd.

Ljudi su bića navika, pa neki usvajaju noviju terminlogiju sporije, neki brže. Razumijem otpor prema novim stvarima. Ali guranje glave u pijesak na projektu koji širi znanje moglo bi se nazvati, hmmm, kontraproduktivnim?

Kolege koji rabe nazive koji se rabe na tehničkim fakultetima u Hrvatskoj nisu desničari, fašisti ni nacionalisti. Želite možda reći da su Vama sveučilišni profesori svi od reda desničari, fašisti i nacionalisti? Nadam se da tako ne mislite, jer ekstremistima nijedne vrste nije mjesto ovdje. SpeedyGonsales 23:05, 20. srpnja 2018. (CEST)

Pa, možda se u akademskim krugovima rutinski koriste sve te novokovanice, ja eto ne pripadam u iste već odavno, već radim "u stvarnom svijetu" (molim ne se uvrijediti ako i Vi radite u akademskim krugovima, hoću samo naglasiti razliku između nekakvim kurikulumom propisane terminologije i one koja se koristi u praksi). U informatičkoj praksi se koriste pojmovi kao "linkovi", "ruteri" i "switchevi" umjesto, ehm, "korektnih" izraza "poveznice", "usmjerivači" i "preklopnici" (prema davno ustanovljenoj tehničkoj terminologiji i to potonje se možda korektnije trebalo nazvati "usmjerivalo" i "preklapalo" iz istog razloga zašto se kaže "lemilo", a ne "lemilica" :P). Kako (srećom?) ne radim u akademskim krugovima, tako me nitko ne sili da koristim izraze koje ne smatram da su baš u redu - npr. "poveznica" je riječ koja je prenamijenjena iz sasvim drugačijeg značenja, dok je "tipkovnica" ružna, predugačka i nimalo elegantna novokovanica čija je jedina prednost što je nastala iz hrvatskog jezika (osobno bih rekao da su takve riječi kopilad nastala silovanjem jadnog hrvatskog jezika, ali što se može), te zbog toga i danas u 21 stoljeću preferiram staru dobru "tastaturu". Srećom zbog "bogatstva sinonima" u hrvatskom jeziku nitko mi ne može zabraniti da još koristim takve riječi (nadam se!) Ali s obzirom da se očito ne možemo složiti oko ovoga i smatram da nema nekog smisla prepirati se oko toga, predlažem da ostanemo na zaključku - "slažemo se da se ne slažemo". Praktičnih posljedica ionako nema jer niti ću ja raditi korekcije Vaših doprinosa na "moj" jezik, niti ću istim pisati ovdje gdje pravila nalažu drugačije. Jedino što planiram korigirati ovdje, ako naletim na to su stvari tipa "sviježe voče", a pretpostavljam da se bar oko takvih ispravaka svi ovdje slažemo... Srdačan pozdrav, Arny (razgovor) 00:37, 28. srpnja 2018. (CEST)

Poštovani, drago mi je da ste odustali od agresivnosti i ekstremizma, te ste priznali da ne želite u svojoj butigi rabiti nove riječi.

Glede uporabe u praksi riječi "ruteri" i "switchevi" nasuprot "usmjerivači" i "preklopnici", slažem se.

Napisali ste: "tipkovnica" 'je' ružna, predugačka i nimalo elegantna novokovanica, ne slažem se.

Kaže se da je ljepota u oku promatrača, iako se profesori estetike i oni na ALU vjerojatno ne bi s time složili. Netko bi mogao reći da tastatura ima ružno R na kraju, a tipkovnica je lijepa, zvučna riječ s četiri jasna samoglasnika: IOIA. Glede suglasničkih skupova, imamo "pk" i "vn" nasuprot "st" i ružnoga R na kraju. Iako sam se dosta dugo odupirao "tipkovnici", ako je Vama "tastatura" ljepša, možda je Vama i traktor ljepši od Porschea?

Napisali ste: ...se kaže "lemilo", a ne "lemilica" - bilo bi pravilnije, pa je ispravan zaključak da bi se trebalo tako govoriti, ali jezična praksa nije takva.

Dok se god držite toga da Wikipedija nije Vaša butiga, nego enciklopedijski projekt, problema nema. Lijep pozdrav! SpeedyGonsales 10:32, 28. srpnja 2018. (CEST)