Ivo Bojanovski

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Ivo Bojanovski
Rođenje 16. siječnja 1915.
Smrt 3. prosinca 1993.
Narodnost Hrvat

Dr. Ivo Bojanovski (Grbavac u Župi dubrovačkoj, 16. siječnja 1915. - Dubrovnik, 3. prosinca 1993.)[1], hrvatski arheolog i konzervator.

Životopis[uredi VE | uredi]

Skica torkulara u Mogorjelu:
1. Kameni stožeri (stipites)
2. Vitlo (sucula)
3. Drvena greda (prelum)
4. Drveni klip (orbis olearius)
5. Pleteni koš
6. Kružna kamena ploča (area) sa žlijebom u obliku kružnice (canalis rotunda)
7. Žlijeb za otjecanje
8. Kameni spremnik

Osnovnu školu pohađao je u Gornjem Brgatu, a klasičnu gimnaziju u Dubrovniku. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je klasičnu filologiju s arheologijom.[2] Doktorsku disertaciju pod naslovom Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji obranio je 1971.[3]

Od 1939. do 1969. bio je gimnazijski profesor po mnogim školama u SFRJ. Predavao je u zagrebačkoj Klasičnoj gimnaziji samo jednu godinu, 1942.[4] Od 1960. do 1980. radio je u Zavodu za zaštitu spomenika kulture SR BiH u Sarajevu kao arheolog – latinski epigrafičar i konzervator.[2] Bio je znanstveni savjetnik u Zavodu za zaštitu spomenika kulture, prirodnih znamenitosti i rijetkosti Bosne i Hercegovine.[5] Kao konzervator radio je na antičkim i srednjovjekovnim spomenicima (Bobovac, Breza, Mogorjelo i drugi).[1]

Znanstveni rad[uredi VE | uredi]

Bojanovski je djelovao na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Osim rimskim kopnenim komunikacijama bavio je se i antičkom numizmatikom[1], kao i proučavanjem antičkih spomenika na temelju epigrafičkih istraživanja kao i zaštitom srednjovjekovnih gradova u BiH[2].

Obavio je arheološka istraživanja na više lokaliteta kao što su: kasnoantička bazilika u Crvenicama i Prisoju na Duvanjskom polju, Glavice na Glamočkom polju, kasnoantički kaštel u Vrbljanima kod Ključa te rimski vojni logor u Humcu kod Ljubuškog. Obavio je konzervaciju kasnoantičke bazilike u Turbetu kod Travnika, zatim u Cimu i Žitomislićima kod Mostara, te antičke građevine u Putovićima kod Zenice. Tu se ubrajaju i istraživanja i konzervacije srednjovjekovnih gradova: Maglaj (Sokol na Plivi), Dobor, Ključ, Krupa na Uni, Bočac na Vrbasu te grad Bobovac.[2]

Opisao je i rekonstruirao antički torkular u Mogorjelu kod Čapljine.[6]

Izbor iz djela[uredi VE | uredi]

Bojanovski je objavio mnogobrojne radove u periodičkim publikacijama:[2]

  • Stari grad Bobovac i njegova konzervacija. Naše starine, 8 (1962.) str. 71.–96.
  • Istraživački i konzervatorski radovi na starom gradu Maglaju (1962.–1963). Ibid., 10 (1965) str. 61.–97.
  • Rimski kameni spomenici u Rogatici. Ibid., 11 (1967.) str. 143.–164.
  • Municipium Malvesiatium. Arheološki radovi i rasprave, 6 (1968.) str. 241.–262.
  • Antička uljara na Mogorjelu i rekonstrukcija njenog torkulara, 1969.–70. Naše starine, 12 (1969.–70.) str. 27.–54.
  • Mogorjelo – rimsko Turres. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, 24–25 (1969.–70.) str. 137.–163.
  • Nova epigrafska potvrda Delminiuma s Duvanjskog polja, 1969.–70. Ibid., str. 5.–18.
  • Rimska cesta Narona–Leusinium kao primjer saobraćajnog kontinuiteta. Godišnjak. Centar za balkanološka ispitivanja, 10 (1973.) str. 137.–187.
  • Gatačko polje u antici.Tribunia, 2 (1976.) str. 17.–44.
  • Bosnien mit besonderer Beachtung der Transformation der Burgen in Artilleriefestungen. Balcanoslavica, 7 (1981.) str. 71.–100.
  • Antičko rudarstvo u unutrašnjosti provincije Dalmacije u svjetlu epigrafskih i numizmatičkih izvora. Arheološki radovi i rasprave, 8–9 (1982.) str. 89.–120.
  • Epigrafski i topografski nalazi s područja antičke Bigeste. 100 godina Muzeja na Humcu (zbornik). Ljubuški 1985., 65.–94.

Najznačajnija djela su mu Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji iz 1974. u izdanju Akademije znanosti i umjetnosti BiH[3] te Bosna i Hercegovina u antičko doba[5] iz 1988. godine u izdanju Centra za balkanološka ispitivanja.[7]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Bojanovski, Ivo, proleksis.lzmk.hr, preuzeto 17. studenoga 2013.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Bojanovski, Ivo, Hrvatski biografski leksikon LZMK-a, preuzeto 31. prosinca 2014.
  3. 3,0 3,1 Jadranka Neralić: Povijesni izvori za antičku epigrafiju u Dalmaciji Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2012. (str. 313.)
  4. Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., ISBN 978-953-95772-0-7, str. 892.
  5. 5,0 5,1 Pamćenje i nepamćenje, ivanlovrenovic.com, preuzeto 17. studenoga 2013.
  6. Rimski tijesak za grožđe u Hercegovini Hercegovački arheološki portal, preuzeto 31. prosinca 2014.
  7. Djela - Centar za balkanološka ispitivanja, ANU BiH, preuzeto 17. studenoga 2013.