Ribanje i ribarsko prigovaranje

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dvije bugarštice iz prvog izdanja Ribanja i ribarskog prigovaranja; "Kada mi se Radosave vojevoda" i "I kliče devojka". U drugom se retku navodi da je pjesma pjevana odnosno intonirana na sarbski (srpski) način, tj. različit od onoga domaćeg.  1

Ribanje i ribarsko prigovaranje najvažnije je djelo Petra Hektorovića dovršeno 14. siječnja 1556. godine, a objavljeno je 1568. godine u Veneciji. Ribanje je narativni spjev u tri dijela u kojem Hektorović opisuje svoj trodnevni put od Hvara do Brača i Šolte, put na kojem su ga pratili i pravili mu društvo hvarski ribari Paskoje Debelja i Nikola Zet.

O djelu[uredi VE | uredi]

Kao književna vrsta Ribanje u hrvatskoj je književnoj historiografiji različito određivano: nazivano je poslanicom, ponekad ribarskom eklogom ili idiličnim spjevom, a drugi put realističnim izvješćem s puta ili dokumentarnim putopisom.

Po sadržaju Ribanje je prvo stihovano djelo u hrvatskoj književnosti u kojemu nije opisano onako alegorično putovanje nego stvarno, realno putovanje, a opisano je zbog ljepota prirode i zavičaja, zbog ugode koja čovjekovu dušu na takvu putu u dodiru s prirodom obuzima, zbog veselja druženja s ljudima koji se od nas razlikuju, zbog sjećanja koje takvo putovanje izaziva. To je opis puta renesansnog čovjeka koji uživa u prirodi i svjestan je da je priroda ono mjesto i ono utočište čovjekovu duhu u kojemu se može posve opustiti i okrijepiti svoj duh. Ribanje je tako i prvo opisano turističko putovanje modernog, renesansnog čovjeka u hrvatskoj književnosti, ono je prvo djelo hrvatske kulture u kojima je opisan svijet po mjerilima čovjekovih konkretnih, ovozemaljskih potreba. Jednom riječju, Ribanje prvo je svjetovno, mimetičko, realistično putopisno djelo hrvatske književnosti.

U spjevu pripovjedač, identičan sa samim pjesnikom Hektorovićem, opisuje svoje putovanje jadranskim otocima i pripovijeda o događajima koji su se njemu i njegovim suputnicima na putu događali. Pripovjedač, veliki estet i osjetljiv na ljepotu, često opisuje pejsaže kroz koje je društvo plovilo, diveći se ljepotama bašćine, ljepotama svojega zavičaja.

Opisi se u Ribanju prepleću s narativnim dijelovima u kojima se pripovijeda o događajima na putu, kao i s ribarskim prigovaranjima, dijalozima i razgovorima koje su suputnici vodili. Pjesnik pripovjedač često citira razgovore svojih suputnika - priprostih ribara, navodeći - po istini, kako sam tvrdi - njihove mudre izreke i pametne razgovore.

S osobitom pomnjom i zanimanjem zabilježio je Petar Hektorović i pjesme koje su ribari putem pjevali: to su dvije bugarštice (bugarštica - balada o Marku Kraljeviću i bratu mu Andrijašu, u kojoj se tematizira motiv bratoubojstva i koja je jedna od najzanimljivijih baladnih pjesama hrvatske usmene poezije, te bugarštica o Radoslavu Siverincu) i tri kratke pjesme, zdravice ili počasnice, što ih ribari pjevaju naizmjence. Tako je Ribanje i ribarsko prigovaranje djelo koje čini zanimljivu i estetski vrijednu sintezu, spoj umjetničke i folklorne književnosti.

Filmska adaptacija[uredi VE | uredi]

2017. godine filmski projekt "Ribanje i ribarsko prigovaranje" redatelja Milana Trenca u produkciji "Studija devet“ od strane HAVC-a sufinanciran je s 3 milijuna kuna. [1] Film je snimljen tokom 2018. te je premijeru doživio na 67. Pulskom filmskom festivalu 2020. godine gdje je osvojio tri Zlatne Arene: Rade Šerbedžija za glavnu mušku ulogu, Leon Lučev za sporednu mušku ulogu i Igor Paro za glazbu. [2]Film je dobio preporuku Ministarstva obrazovanja kao filmska lektira za sve razrede srednje škole.[3]

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. 1 "Botica ističe da je „sarpski način“, koji se navodi u djelu, samo intonacijska kategorija, a ne pripadonosna oznaka."[4]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. (): [http://www.stari-grad.hr/?show=11437&nid=72964 HAVC - za snimanje filma "Ribanje i ribarsko prigovaranje" - 3 milijuna kuna
  2. https://www.pulafilmfestival.hr/hr/vijesti-2/1233-nagrade-67-pulskog-filmskog-festivala
  3. https://www.kaptolcinema.hr/kaptol/ribanje-i-ribarsko-prigovaranje/7327
  4. Valentina Sabolić, Folklorni motivi u Ribanju i ribarskom prigovaranju Petra Hektorovića: završni rad, mentor: prof. dr. sc. Ružica Pšihistal, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet Osijek, Preddiplomski dvopredmetni studij Mađarskog jezika i književnosti i Hrvatskog jezika i književnosti, Osijek, 2019., str. 17., pristupljeno 11. rujna 2020.