Prijeđi na sadržaj

Stipe Botica

Izvor: Wikipedija
Stipe Botica

Rođenje 23. veljače 1948.
Otok
Državljanstvo hrvatsko
Narodnost Hrvat
Polje Filologija
Institucija Filozofski fakultet u Zagrebu
Alma mater Sveučilište u Zagrebu
Poznat po sveučilišni profesor, prodekan te dekan Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik Matice hrvatske
Portal o životopisima

Stipe Botica (Otok, 23. veljače 1948.), hrvatski je kroatist. Bio je predsjednik Matice hrvatske od 2018. do 2021. godine.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Stipe Botica rođen je u Otoku 1948. godine. Osnovnu školu završio je u rodnom Otoku, a klasičnu gimnaziju u Sinju. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisao je i diplomirao jugoslavenske jezike i književnosti te latinski jezik i rimsku književnost. Na istom fakultetu magistrirao je poslijediplomski studij književnosti, obranom teme Filip Grabovac i njegovo književno djelo (1979.). Godine 1986. obranio je doktorsku disertaciju Književno djelo Luke Botića (Veze usmene i pisane književnosti hrvatskoga romantizma).

Radio je neko vrijeme kao srednjoškolski nastavnik, a od 1984. godine asistent je na Katedri za usmenu književnost. Od 1987. godine docent je na istoj katedri, od 1992. izvanredni, od 1997. redoviti, a od 2002. godine redoviti profesor u trajnome zvanju.

Bio je gostujući predavač na više fakulteta u zemlji i inozemstvu: Maribor, Pečuh, Budimpešta, Mostar, Ljubljana, Krakov, Pariz.

Od akademske godine 1994./95. do 1997./98. bio je dekanom Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Od akademske godine 2006./07. pročelnik je Odsjeka za kroatistiku.

Od 2000. do 2004. godine obnašao je dužnost voditelja Zagrebačke slavističke škole – Hrvatskog seminara za strane slaviste. Od 2007. do 2011. godine obnašao je dužnost predsjednika Hrvatskoga filološkog društva. Od 2018. godine predsjednik je Matice hrvatske.[1]

U nastavnom, znanstvenom i stručnom radu pretežito se bavi kroatističkim temama iz povijesti hrvatske književnosti i kulture, posebice usmene književnosti i tradicijske kulture te kulturne antropologije. U tome je području napisao pedesetak znanstvenih i stručnih radova. Uredio je i otisnuo petnaestak knjiga. Od 2018. godine je profesor emeritus dr. sc.

Djela

[uredi | uredi kôd]
  • Luka Botić, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1989.
  • Filip Grabovac, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1990.
  • Biserno uresje: izbor hrvatske usmene ljubavne poezije, Mladost, Zagreb, 1990. (2. izd. Školske novine, Zagreb, 1994.; 3. izd. Alfa, Zagreb, 1998.)
  • Luka Botić: Djela, Splitski književni krug, Split, 1990.
  • Hrvatska usmenoknjiževna čitanka, Školska knjiga, Zagreb, 1995.
  • Biblija i hrvatska kulturna tradicija, vlastita naklada, Zagreb, 1995.
  • Usmene lirske pjesme, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
  • Lijepa naša baština: književno-antropološke teme, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1998.
  • Suvremeni hrvatski grafiti, P. I. P. Pavičić, Zagreb, 2000. (2. nadop. izd., 2010.)
  • Andrija Kačić Miošić (monografija), Školska knjiga et al., Zagreb, 2003.
  • Novi hrvatski epitafi, Školska knjiga, Zagreb, 2007.
  • Biblija i hrvatska tradicijska kultura, Školska knjiga, Zagreb, 2011. – 365 str.
  • Povijest hrvatske usmene književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2013.

Odličja i nagrade

[uredi | uredi kôd]
  • Za svoj stručni i znanstveni rad dobio je više odličja, među ostalim i "Medalju rada" (1984.) i Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića (1995.).
  • Povelja Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2012).
  • Nagrada Judita Društva hrvatskih književnika, za knjigu Biblija i hrvatska tradicijska kultura (2012.)
  • Nagrada Judita Društva hrvatskih književnika, za knjigu Povijest hrvatske usmene književnosti (2013.)
  • Dobitnik Nagrade HAZU za područje književnosti za 2013., za knjigu Povijest hrvatske usmene književnosti.[2]


Literatura

[uredi | uredi kôd]
  1. Dragić, Marko. Višestruko iznimno vrijedan Zbornik u čast Stipi Botici // Filologija: časopis Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 72 (2019), 125-129.
  2. Dragić, Marko. Golem doprinos hrvatskoj baštini (Stipe Botica, Biblija i hrvatska kulturna tradicija, Zagreb 1995.) // Bosna franciscana: časopis Franjevačke teologije Sarajevo, 14 (2001), 290-291.
  3. Dragić, Marko. Grafitarsko zrcalenje vremena (Stipe Botica, Suvremeni hrvatski grafiti, Zagreb 2000.) // Hrvatska obzorja, časopis Matice hrvatske Split., 1. (2001), 213-214.
  4. Dragić, Marko. Pjesme od kolijevke do groba (Usmene lirske pjesme, priredio Stipe Botica, Zagreb 1996.) // Hrvatska obzorja, časopis Matice hrvatske Split., 1. (2001), 204-205.
  5. Dragić, Marko. Knjiga za nas i naša pokoljenja (Stipe Botica, Lijepa naša baština, Zagreb 1999.) // Hrvatska revija, Matica hrvatska Zagreb, 49 (1999), 1045-1048.
  6. Dragić, Marko. Antologija bisernog uresja (Stipe Botica, Biserno uresje, hrvatska usmena ljubavna poezija, III. izmijenjeno, skraćeno izdanje, Alfa, Zagreb 1998.) // Hrvatska obzorja, časopis Matice hrvatske Split, br. 3. Split 1999. (1999), 732-733.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. S.M., Stipe Botica novi predsjednik Matice hrvatske, vijesti.hrt.hr, 16. lipnja 2018., pristupljeno 11. rujna 2020.
  2. HAZU Odluka o dodjeli nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2013. godinu, 26. ožujka 2014. (pristupljeno 13. lipnja 2016.)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Mrežna mjesta