Stipe Botica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Stipe Botica, predsjednik Matice hrvatske od 2018.

Stipe Botica (Otok, 23. veljače 1948.), hrvatski je kroatist. Predsjednik je Matice hrvatske od 2018. godine.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Stipe Botica rođen je u Otoku 1948. godine. Osnovnu školu završio je u rodnom Otoku, a klasičnu gimnaziju u Sinju. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisao je i diplomirao jugoslavenske jezike i književnosti te latinski jezik i rimsku književnost. Na istom fakultetu magistrirao je poslijediplomski studij književnosti, obranom teme Filip Grabovac i njegovo književno djelo (1979.). Godine 1986. obranio je doktorsku disertaciju Književno djelo Luke Botića (Veze usmene i pisane književnosti hrvatskoga romantizma).

Radio je neko vrijeme kao srednjoškolski nastavnik, a od 1984. godine asistent je na Katedri za usmenu književnost. Od 1987. godine docent je na istoj katedri, od 1992. izvanredni, od 1997. redoviti, a od 2002. godine redoviti profesor u trajnome zvanju.

Bio je gostujući predavač na više fakulteta u zemlji i inozemstvu: Maribor, Pečuh, Budimpešta, Mostar, Ljubljana, Krakov, Pariz.

Od akademske godine 1994./95. do 1997./98. bio je dekanom Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Od akademske godine 2006./07. pročelnik je Odsjeka za kroatistiku.

Od 2000. do 2004. godine obnašao je dužnost voditelja Zagrebačke slavističke škole – Hrvatskog seminara za strane slaviste. Od 2007. do 2011. godine obnašao je dužnost predsjednika Hrvatskoga filološkog društva. Od 2018. godine predsjednik je Matice hrvatske.[1]

U nastavnom, znanstvenom i stručnom radu pretežito se bavi kroatističkim temama iz povijesti hrvatske književnosti i kulture, posebice usmene književnosti i tradicijske kulture te kulturne antropologije. U tome je području napisao pedesetak znanstvenih i stručnih radova. Uredio je i otisnuo petnaestak knjiga.

Djela[uredi | uredi kôd]

  • Luka Botić, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1989.
  • Filip Grabovac, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1990.
  • Biserno uresje: izbor hrvatske usmene ljubavne poezije, Mladost, Zagreb, 1990. (2. izd. Školske novine, Zagreb, 1994.; 3. izd. Alfa, Zagreb, 1998.)
  • Luka Botić: Djela, Splitski književni krug, Split, 1990.
  • Hrvatska usmenoknjiževna čitanka, Školska knjiga, Zagreb, 1995.
  • Biblija i hrvatska kulturna tradicija, vlastita naklada, Zagreb, 1995.
  • Usmene lirske pjesme, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
  • Lijepa naša baština: književno-antropološke teme, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1998.
  • Suvremeni hrvatski grafiti, P. I. P. Pavičić, Zagreb, 2000. (2. nadop. izd., 2010.)
  • Andrija Kačić Miošić (monografija), Školska knjiga et al., Zagreb, 2003.
  • Novi hrvatski epitafi, Školska knjiga, Zagreb, 2007.
  • Biblija i hrvatska tradicijska kultura, Školska knjiga, Zagreb, 2011. – 365 str.
  • Povijest hrvatske usmene književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2013.

Odličja i nagrade[uredi | uredi kôd]

  • Za svoj stručni i znanstveni rad dobio je više odličja, među ostalim i "Medalju rada" (1984.) i Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića (1995.).
  • Povelja Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2012).
  • Nagrada Judita Društva hrvatskih književnika, za knjigu Biblija i hrvatska tradicijska kultura (2012.)
  • Nagrada Judita Društva hrvatskih književnika, za knjigu Povijest hrvatske usmene književnosti (2013.)
  • Dobitnik Nagrade HAZU za područje književnosti za 2013., za knjigu Povijest hrvatske usmene književnosti.[2]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. S.M., Stipe Botica novi predsjednik Matice hrvatske, vijesti.hrt.hr, 16. lipnja 2018., pristupljeno 11. rujna 2020.
  2. HAZU Odluka o dodjeli nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2013. godinu, 26. ožujka 2014. (pristupljeno 13. lipnja 2016.)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]