Stipe Botica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Stipe Botica, aktualni predsjednik Matice hrvatske(od 2018.)

Stipe Botica (Otok, 23. veljače 1948.), hrvatski je kroatist.

Životopis[uredi VE | uredi]

Stipe Botica rođen je u Otoku 1948. godine. Osnovnu školu završio je u rodnom Otoku, a klasičnu gimnaziju u Sinju. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisao je i diplomirao jugoslavenske jezike i književnosti te latinski jezik i rimsku književnost. Na istom fakultetu magistrirao je poslijediplomski studij književnosti, obranom teme Filip Grabovac i njegovo književno djelo (1979.). Godine 1986. obranio je doktorsku disertaciju Književno djelo Luke Botića (Veze usmene i pisane književnosti hrvatskoga romantizma).

Radio je neko vrijeme kao srednjoškolski nastavnik, a od 1984. godine asistent je na Katedri za usmenu književnost. Od 1987. godine docent je na istoj katedri, od 1992. izvanredni, od 1997. redoviti, a od 2002. godine redoviti profesor u trajnome zvanju.

Bio je gostujući predavač na više fakulteta u zemlji i inozemstvu: Maribor, Pečuh, Budimpešta, Mostar, Ljubljana, Krakov, Pariz.

Od akademske godine 1994./95. do 1997./98. bio je dekanom Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Od akademske godine 2006./07. pročelnik je Odsjeka za kroatistiku.

Od 2000. do 2004. godine obnašao je dužnost voditelja Zagrebačke slavističke škole – Hrvatskog seminara za strane slaviste. Od 2007. do 2011. godine obnašao je dužnost predsjednika Hrvatskoga filološkog društva. Od 2018. godine predsjednik je Matice hrvatske.[1]

U nastavnom, znanstvenom i stručnom radu pretežito se bavi kroatističkim temama iz povijesti hrvatske književnosti i kulture, posebice usmene književnosti i tradicijske kulture te kulturne antropologije. U tome je području napisao pedesetak znanstvenih i stručnih radova. Uredio je i otisnuo petnaestak knjiga.

Djela[uredi VE | uredi]

  • Luka Botić, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1989.
  • Filip Grabovac, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1990.
  • Biserno uresje: izbor hrvatske usmene ljubavne poezije, Mladost, Zagreb, 1990. (2. izd. Školske novine, Zagreb, 1994.; 3. izd. Alfa, Zagreb, 1998.)
  • Luka Botić: Djela, Splitski književni krug, Split, 1990.
  • Hrvatska usmenoknjiževna čitanka, Školska knjiga, Zagreb, 1995.
  • Biblija i hrvatska kulturna tradicija, vlastita naklada, Zagreb, 1995.
  • Usmene lirske pjesme, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
  • Lijepa naša baština: književno-antropološke teme, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1998.
  • Suvremeni hrvatski grafiti, P. I. P. Pavičić, Zagreb, 2000. (2. nadop. izd., 2010.)
  • Andrija Kačić Miošić (monografija), Školska knjiga et al., Zagreb, 2003.
  • Novi hrvatski epitafi, Školska knjiga, Zagreb, 2007.
  • Biblija i hrvatska tradicijska kultura, Školska knjiga, Zagreb, 2011. – 365 str.
  • Povijest hrvatske usmene književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2013.

Odličja i nagrade[uredi VE | uredi]

  • Za svoj stručni i znanstveni rad dobio je više odličja, među ostalim i "Medalju rada" (1984.) i Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića (1995.).
  • Povelja Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2012).
  • Nagrada Judita Društva hrvatskih književnika, za knjigu Biblija i hrvatska tradicijska kultura (2012.)
  • Nagrada Judita Društva hrvatskih književnika, za knjigu Povijest hrvatske usmene književnosti (2013.)
  • Dobitnik Nagrade HAZU za područje književnosti za 2013., za knjigu Povijest hrvatske usmene književnosti.[2]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. S.M., Stipe Botica novi predsjednik Matice hrvatske, vijesti.hrt.hr, 16. lipnja 2018., pristupljeno 11. rujna 2020.
  2. HAZU Odluka o dodjeli nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2013. godinu, 26. ožujka 2014. (pristupljeno 13. lipnja 2016.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]