Riječna delta
Riječnom deltom se naziva karakteristični oblik ušća rijeke. Najpoznatija delta je delta Nila, koja je dobila naziv po sličnosti oblika grčkom slovu delta (Δ) i time postala eponim za sve druge delte širom svijeta.
Nastajanje riječne delte je obilježeno odlaganjem sedimenta koji rijeka donosi sa sobom. Smanjenjem brzine toka vode kako se približava ušću, smanjuje se i snaga vode kojom nosi razne vrste sedimenta, koji se zbog toga taloži na dno i stvara prepreku. To opet dovodi do toga da voda mijenja smjer kako bi zaobišla prepreku, ili se razdvaja na rukavce. Veće delte se sastoje od niza brže i sporije tekućih ili čak stojećih rukavaca. To, međutim, nije moguće kad rijeke završavaju u morima s velikim razlikama između plime i oseke, umjesto delte, kod tih se rijeka stvara ljevkasti estuarij. Kako rijeka teče u pravilu prema moru odnosno jezeru, kad stigne do vode koja ne teče, odlaže sediment, i time svoju deltu neprekidno "gura" dalje u more. To je vrlo vidljivo na snimci delte Nila.
Pored ovdje navedene vrste delte, postoji još nekoliko drugačijih oblika delti:
- Unutrašnja delta
- Delta obilježena plimom i osekom
- Delta obilježena valovima
- Delta kojom dominira rijeka
- Dunav (Delta Dunava; 4.000 km², Rumunjska) - druga po veličini riječna delta u Europi
- Ganges-/Brahmaputra (Delta Gangesa Bangladeš; 80.000 km²)
- Ind (8.000 km²)
- Mekong (70.000 km²)
- Mississippi (Mississippi delta; 36.000 km²)
- Niger (Delta Nigera 24.000 km²) - u srednjem dijelu toka Niger tvori i unutrašnju deltu
- Nil (Delta Nila 24.000 km²)
- Irrawaddy (30.000 km²)
- Lena (45.000 km²)
- Orinoco (24.000 km²)
- Volga (Rusija) - najveća delta u Europi
- Neretva (Delta Neretve, 120 km²) - jedina hrvatska delta
| |||||||||||