Prijeđi na sadržaj

Robert Oppenheimer

Izvor: Wikipedija
J. Robert Oppenheimer

Rođenje 22. travnja 1904.
New York, SAD
Smrt 18. veljače 1967.
Princeton, New Jersey, SAD
Prebivalište SAD
Državljanstvo američko
Polje fizika
Institucija Kalifornijsko državno sveučilište
Kalifornijski institut za tehnologiju
Los Alamos laboratorij
Institut za napredne studije
Alma mater Sveučilište Harvard
Sveučilište Cambridge
Sveučilište Göttingen
Akademski mentor Max Born
Istaknuti studenti Samuel W. Alderson
David Bohm
Robert Christy
Sidney Dancoff
Stan Frankel
Willis Eugene Lamb
Harold Lewis
Philip Morrison
Melba Phillips
Hartland Snyder
George Volkoff
Istaknute nagrade Nagrada Enrico Fermi
Portal o životopisima

Julius Robert Oppenheimer (New York, 22. travnja 1904.Princeton, 18. veljače 1967.), bio je američki teorijski fizičar i direktor laboratorija Los Alamos i projekta Manhattan tijekom Drugog svjetskog rata. Često mu se pripisuje titula "otac atomske bombe".

Djetinjstvo, školovanje i znanstveni rad

[uredi | uredi kôd]

Rođen je u New York City-ju, roditelji su mu bili židovski imigranti iz Njemačke. Oppenheimer je stekao diplomu iz kemije na Harvardu 1925. godine i doktorat iz fizike na Sveučilištu u Göttingenu u Njemačkoj. Godine 1927. nakon istraživanja na drugim institucijama, pridružio se Odjelu za fiziku na Sveučilištu Berkeley u Kaliforniji, gdje je postao redovni profesor 1936. godine. Dao je značajan doprinos teorijskoj fizici, uključujući postignuća u kvantnoj mehanici i nuklearnoj fizici, poput Born-Oppenheimerove aproksimacije za molekularne valne funkcije, istraživanja teorije elektrona i pozitrona, Oppenheimer-Phillipsovog procesa u nuklearnoj fuziji i prvog predviđanja kvantnog tuneliranja. Pomoću svojih studenata također je dao doprinose u teoriji neutronskih zvijezda i crnih rupa, kvantnoj teoriji polja i interakcijama kozmičkih zraka.

Projekt Manhattan

[uredi | uredi kôd]

Godine 1942., Oppenheimer je regrutiran da radi na Projektu Manhattan, a 1943. godine imenovan je direktorom Laboratorija Los Alamos u Novom Meksiku, sa zadatkom razvijanja prvog nuklearnog oružja, četiri godine nakon početka njemačkog nuklearnog programa.[1] Njegovo vodstvo i znanstvena stručnost bili su ključni za uspjeh projekta. Dana, 16. srpnja 1945. godine prisustvovao je prvom testiranju atomske bombe, nazvane „Trinity”. U kolovozu 1945. godine, ta su oružja korištena protiv Japana u bombardiranju Hirošime i Nagasakija. To ostaje jedina upotreba nuklearnog oružja u oružanom sukobu.

Nakon Drugog svjetskog rata

[uredi | uredi kôd]

Godine 1947., Oppenheimer je postao direktorom Instituta za napredne studije na Princetonu, New Jersey, i predsjedava uglednim Općim savjetodavnim odborom novoosnovane Američke komisije za atomsku energiju. Zagovarao je međunarodnu kontrolu nuklearne energije kako bi se spriječila nuklearna proliferacija i utrka u naoružanju sa Sovjetskim Savezom. Protivio se razvoju vodikove bombe tijekom vladine rasprave o tom pitanju 1949.-1950. godine, te je nakon toga zauzeo stavove o pitanjima vezanim uz obranu koji su izazvali gnjev nekih frakcija američke vlade i vojske. Tijekom "Drugog crvenog straha", Oppenheimerovi stavovi, zajedno s njegovim ranijim povezivanjem s Komunističkom partijom SAD-a, doveli su do opoziva njegove sigurnosne dozvole nakon sigurnosnog saslušanja 1954. godine. To je učinkovito okončalo njegov pristup vladinim atomskim tajnama i time njegovu karijeru kao nuklearnog fizičara. Lišen i direktnog političkog utjecaja, Oppenheimer je nastavio predavati, pisati i baviti se fizikom. Godine 1963., dobio je nagradu Enrico Fermi kao znak političke rehabilitacije. Dana, 16. prosinca 2022., Jennifer Granholm, američka ministrica energetike, naložila je poništenje odluke iz 1954. godine o opozivu Oppenheimerove sigurnosne dozvole.[2]

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Bird, Kai; Sherwin, Martin J. (2005). American Prometheus: The Triumph and Tragedy of J. Robert Oppenheimer. New York: Alfred A. Knopf. ISBN 978-0-375-41202-8. OCLC 56753298.
  2. J. Robert Oppenheimer Cleared of ‘Black Mark’ After 68 Years nytimes.com Preuzeto 3. kolovoza 2023.
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Robert Oppenheimer