Prijeđi na sadržaj

SS Verfügungstruppe

Izvor: Wikipedija
SS Verfügungstruppe

Obilježje SS-a kojeg su pripadnici divizije nosili na kacigama
Aktivna 1934. – 1940.
Država Treći Reich
Odanost Adolf Hitler
Grana Waffen SS
Vrsta Motorizirano pješaštvo
Uloga Schnelltruppen (Brze trupe)
Veličina Divizija
Sjedište Berlin
Sudjelovanje u borbama Invazija na Poljsku
Bitka za Francusku
Zapovjednici
Istaknuti
zapovjednici
Brigadeführer Paul Hausser
Oberführer Felix Steiner
Obergruppenführer Sepp Dietrich

SS Verfügungstruppe (SSVT) (hrvatski: Raspoložive trupe) utemeljen je kao borbena vojska NSDAP- 1934. Do 1940., ova postrojba SS-a bila je inkubator Waffen SS-a.

Dana 17. kolovoza 1938. Adolf Hitler objavio je da SS-VT ne pripada ni policiji ni Wehrmachtu, nego da je zasebna postrojbe vojno istreniranih ljudi koji su odani Führeru u ratu i miru.

Sastavljanje

[uredi | uredi kôd]
Trupe Liebstandartea prolaze inspekciju u Berlinu, studenog 1938.

SSVT osnovan je 24. rujna 1936. Nastao je iz raznih nacionalsocijalističkih i paravojnih postrojba, među kojima su i SS-ovi specijalni odredi (SS Sonderkommandos) te Stožerna straža (SS Stabswache). Novaci su bili obučeni da budu spremni na borbu prema propisima Hera.[1] Postrojba je bila sastavljena kao SS Verfügungstruppe ("Raspoložive trupe", tj. postrojbe raspoložive Führeru). Postojanje SS Verfügungstruppea (poznatog kao SSVT) obznanjeno je javnosti 16. rujna 1935.

SSVT je trenirao zajedno s Hitlerovom tjelesnom stražom, s Leibstandarte Adolf Hitler (LAH), koja je nakon 13. travnja 1934. postala poznata kao Leibstandarte SS Adolf Hitler (LSSAH).[2] LSSAH je nastavio biti isključivo tjelesna straža i počasna straža do rata.

Do 1937. SS je podijeljen u tri grane: Allgemeine SS (Opći SS), SS Verfügungstruppe, i SS-Totenkopfverbände (SSTV), koji je držao administraciju u koncentracijskim logorima.[3]

Vojne postrojbe, nad kojima je Heinrich Himmler imao zapovjedništvo na dan 1. rujna 1939. bile su:

Rane operacije

[uredi | uredi kôd]

Dijelovi SSVT-a služili su kao dio Wehrmachta za vrijeme prisvajanja Sudeta, Austrije i okupacije Čehoslovačke. Pukovnije SSVT-a, Deutschland i Germania zajedno s, tada pukovnijom, Leibstandarte sudjelovale su u invaziji na Poljsku, dok je pukovnija Der Führer (stvorena nakon Anschlussa u Austiji) ostala kao pričuva u Pragu.[6] U rujnu 1939, miječana postrojba SSVT-a i Heera (vojske) djelovale su u operaciji pod nazivom Panzer-Division Kempf tijekom invazije na Poljsku. SSVT, zajedno uz vojsku borio se u Różanu, Modlinu, Łomżi i Kmiczynu. Divizija je otpuštena kod poljskog gradića Nidzice 7. listopada 1939.

Događaji tijekon invazije stvorili su sumnju oko borbene učikovitosti SSVT-a. Želja za borbom nije dolazila pod pitanje; ponekada su bili i previše željni borbe. OKW ili dulje Oberkommando der Wehrmacht (Vrhovno zapovjedništvo Oružanih snaga) izjavio je da se SSVT nepotrebno izložio riziku i ponašao nemarno, zadobivši veće gubitke od vojske. Također je OKW izjavio da su slabo obučeni i da su SSVT-ovi časnici nesposobni za zapovjedanje. SSVT je u svoju obranu izjavio da je njihova borba bila otežana jer su se borili dio po dio, a ne kao cijela formacija, i da su bili nepropisno opremljeni da bi učinili što se tražilo od njih. Heinrich Himmler inzistirao je da se SSVT-u dozvoli boriti u vlastitoj formaciji, pod svojim zapovjednicima, dok je OKW želio da se SSVT u cijelosti raspusti. Hitler, ne želeći uznemiriti ni vojsku ni Himmlera, bira treći put. Naredio je da SSVT napravi svoju diviziju, no da ta divizija bude pod vojnim zapovjedništvom.[7]

Razvoj Waffen SS-a

[uredi | uredi kôd]

Na početku invazije na Poljsku, postojale su četiri pukovnije SS-a: Leibstandarte, Deutschland, Germania i Der Führer. Kasnije su reorganizirane kao SS Verfügungs-Division,[8] dok je Leibstandarte prerasla u motoriziranu brigadu. Postojala je i naoružana, ali slabo pripremljena postrojba Totenkopfstandarten; trećina ove postrojbe, zajedno s SS Heimwehrom organizirani su u Diviziju "Totenkopf" pod zapovjedništvom Theodora Eickea. Četvrta, Polizei-Division, stvorena je od pripadnika Ordnungspolizeia. Ove su formacije sudjelovale u operaciji Fall Gelb protiv zemalja Beneluksa i Francuske 1940.

Trupe SSVT-a prvi okršaj imaju u prvim danima napada, pred pad Rotterdama.[9] Nakon što je grad zauzet, SSVT, zajedno s ostalim divizijama, prestiže francuske snage, okružuje ih i tako ih prisiljava da se vrate u Zeeland i Antwerp. Kasnije je SSVT čistio mala mjesta otpora na području koje je već okupirala njemačka vojska.

SSVT preimenovan je u "Waffen SS" u govoru kojeg je održao Adolf Hitler u lipnju 1940.; 1. kolovoza Himmler je osnovao Kommandoamt der Waffen-SS (Zapovjedni ured Waffen SS-a) u sklopu SS Führungshauptamt (FHA) kojeg je vodio Gruppenführer Hans Jüttner. Divizija Totenkopf i druge postrojbe SSTV-a stavljene su pod zapovjedništvo FHA-a.

Zastava Norveške SS bojne

U prosincu 1940., pukovnija Germania uklonjena je iz sastava Verfügungs-Divisiona i služila je kao kadar za stvaranje nove divizije, SS Germanije,[10] koju su činili nordijski dobrovoljci s područja novoosvojenih područja, Danci, Norvežani, Nizozemci i Flamanci; uskoro je preimenovana u Wiking. Početkom 1941. Verfügungs-Division je preimenovana u "Reich" (1942. "Das Reich"), a Polizei-Division potpala je pod administraciju Waffen SS-a.[11] Leibstandarte prerastao je u diviziju pred početak Barbarosse.

Kada su divizije Waffen SS-a, kasnije u ratu, dobile i redne brojeve, prve divizije, Leibstandarte, Das Reich, Totenkopf, Polizei i Wiking bile su SS-ove divizije od 1-5.

Vidi također

[uredi | uredi kôd]

Opaske i izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Waffen SS na Encyclopædia Britannica
  2. Cook, Stan and Bender, R. James. Leibstandarte SS Adolf Hitler - Prvo poglavlje, R. James Bender Publishing, 1994., str 19.
  3. Organisationsbuch der NSDAP, 3. izdanje. (1937). str. 424.
  4. Nezavisnost LSSAH-a može djelomice biti objašnjenja Dietrichovim činom, kao i njegovim prijateljstvom s Hitlerom
  5. Zapravo je samo 1. (Oberbayern), 2. (Brandenburg), 3. (Thüringen) i TK-Standarten pukovnija ušla u sastav "Totenkopf" divizije. 4. pukovnija (Ostmark) bila je zadužena za okupacijske dužnosti, sve dok nije ušla u sastav 2. SS pješačke pukovnije u vrijeme planiranja invazije Barbarossa. http://sturmvogel.orbat.com/ss-tk.htmlArhivirana inačica izvorne stranice od 21. studenoga 2010. (Wayback Machine)
  6. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. srpnja 2011. Pristupljeno 6. listopada 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  7. Flaherty, T.H. 2004. The Third Reich: The SS. Time-Life Books, Inc. ISBN 1 84447 073 3 str. 149 (engleski)
  8. Flaherty, T.H. 2004. The Third Reich: The SS. Time-Life Books, Inc. ISBN 1 84447 073 3
  9. Windrow, Martin & Burn, Cristopher. 1992. The Waffen-SS, drugo izdanje. Osprey Publishing. ISBN 0850454255CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  10. Ripley, Tim . The Waffen-SS at War: Hitler's Praetorians 1925-1945 (2004.) str. 52 .
  11. Polizei-Division samo je službeno bila dijelom SS-a do veljače 1942.; do tada su njezini pripadnici nosili odore i oznake Ordnungspolizeia i nisu imali "SS" u svome imenu.