Savezna sigurnosna služba Ruske Federacije

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Grb FSB-a
Središte FSB-a u Moskvi
Središte FSB-a u Kalinjingradu

Savezna sigurnosna služba Ruske Federacije (rus. Федеральная служба безопасности Российской Федерации) skraćeno FSB, je glavna sigurnosna služba Ruske Federacije i nasljednica sovjetske tajne službe KGB. Glavna zadaća institucije je obavještajna i kontraobavještajna djelatnost, zaštita državne granice, djelatnosti s područja protuterorizma i nadzor, odnosno provođenje istraga u širem smislu. Središte agencije je u Moskvi, na trgu Lubjanci (u glavnoj zgradi bivšeg KGB-a). Direktor FSB-a je od 2008. do danas general Aleksandar Bortnjikov. Prema ruskim zakonima, FSB je vojna organizacija jednaka oružanim snagama i ostalim institucijama koje su kategorizirane kao vojne organizacije.

Nastanak[uredi VE | uredi]

1991. godine u pokušaju puča sudjeluju neki od visokih dužnosnika tadašnjeg KGB-a. Među glavnim imenima puča spominje se i zapovjednik KGB-a Vladimir Krjučkov. U studenome 1991. godine KGB službeno prestaje postojati, a mjesec dana kasnije vlada uspostavlja dvije obavještajne agencije koje su im direktno odgovorne; SVR i FAPSI. U prosincu 1993. godine iz ministarstva sigurnosti stvara se nova obavještajna institucija, Savezna protuobavještajna služba, skraćeno FSK.

1995. godine FSK je preimenovan u današnji naziv, odnosno FSB. U lipnju 1995. godine, Boris Jeljcin potpisao je dekret broj 633 kojim je dodatno uredio sve ovlasti FSB-a (FSB je dobio pravo provođenja kriptografskih radova, osnovani su novi odjeli i sl.).[1]

Velike reforme[uredi VE | uredi]

Vladimir Putin je, nakon što je postao predsjednik, pokrenuo veliku reorganizaciju ove sigurnosne službe. Reorganizacija je započela 17. svibnja 2000. godine nakon što ju je dekretom stavio direktno pod svoje zapovjedništvo. Unutarnja struktura agencije reorganizirana je dekretom potpisanim 17. lipnja 2000. godine. Nakon reorganizacije FSB ima jednog glavnog direktora, prvog zamjenika direktora i devet zamjenika direktora, uključujući jednog državnog tajnika i šefove šest odjela.

U ožujku 2003. godine ruska agencija za kontrolu granice (rus. Пограничная служба Федеральной службы безопасности Российской Федерации, transkripcija: Pograničnaja služba Federaljnoj službi bezopasnosti Rosijskoj Federaciji) je sa svojih 210 000 službenika integrirana u redove FSB-a. Iste godine FSB preuzima posao vladine agencije za komunikaciju i informacije (FAPSI).

2004. godine Vladimir Putin naglašava tri glavne zadaće agencije: neutralizacije stranih špijuna, čuvanje ekonomske i financijske sigurnosti i borba protiv organiziranog kriminala.

2008. godine agencija ima jednog direktora, prvog zamjenika direktora, pet zamjenika direktora. Novi preustroj agencije iznjedrio je 9 glavnih odjela:[2]

  1. Kontraobavještajni odjel
  2. Odjel za zaštitu Ustava i borbu protiv terorizma
  3. Odjel za granicu
  4. Odjel za ekonomsku sigurnost
  5. Odjel za informacije i međunarodne veze
  6. Odjel za organizaciju i ljudske resurse
  7. Odjel za nadzor
  8. Znanstveno-tehnički odjel
  9. Odjel za organizacijsku sigurnost

Borba protiv terorizma[uredi VE | uredi]

Rusija se od 2002. godine sve više susreće s islamskim terorizmom. FSB je glavna agencija koja je odgovorna za borbu protiv terorizma. 2002. godine u moskovskom kazalištu došlo je do masovne otmice, a specijalne jedinice FSB-a (rus. Подразделения специального назначения, transkripcija Podrazdjeljenija specialnogo naznačenija, skraćeno Specnaz) sudjelovale su u ključnim akcijama oslobađanja taoca. 2006. godine agencija je ubila Šamilja Basajeva, čečenskog islamističkog vođu i samoproglašenog terorista (gerilca).

Nakon 2009. godine novi val terorizma pogodio je Rusiju (uglavnom samoubilački napadi). U jeku povećanih napada predsjednik Dmitrij Medvjedev širi ovlasti FSB-ovih agenata u borbi protiv terorizma. Agenti su dobili mogućnost upozoravanja civila i njihovog uhićivanja na 15 dana ukoliko bi se oglušili na zapovijedi. Ovi akti bili su meta kritike nevladinih organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Sakwa, Richard. Russian Politics and Society (četvrto izdanej). str. 98
  2. Schneider, Eberhard. "The Russian Federal Security Service under President Putin". In Stephen White. Politics and the Ruling Group in Putin's Russia.