Sirmione

Koordinate: 45°29.5′N 10°36.5′E / 45.4917°N 10.6083°E / 45.4917; 10.6083
Izvor: Wikipedija
Sirmione
Comune di Sirmione
Pogled s jezera na zamak Scaliger
Pogled s jezera na zamak Scaliger
Pogled s jezera na zamak Scaliger
Koordinate: 45°29.5′N 10°36.5′E / 45.4917°N 10.6083°E / 45.4917; 10.6083
Država Italija
zone Colombare di Sirmione, Lugana, Rovizza
Vlast
 - gradonačelnik Alessandro Mattinzoli
Površina
 - Ukupna 33 km2
Visina 68 m
Stanovništvo (31. studenog 2004.)
 - Grad 7280
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 25019, 25010
Pozivni broj 030
Službena stranica www.comune.sirmione.bs.it
Zemljovid
Sirmione na zemljovidu Italije
Sirmione
Sirmione

Sirmione je grad i općina u pokrajini Brescia, u Lombardiji na obalama jezera Lago di Garda, u sjevernoj Italiji. Grad graniči s gradovima Desenzano del Garda i Peschiera del Garda u pokrajini Verona (regija Veneto). Povijesno središte nalazi se na malom poluotoku koji dijeli donji dio jezera Garda.

Karta jezera Garda s pozicijom Sirmionea

Povijest[uredi | uredi kôd]

Prvi tragovi ljudske prisutnosti na području Sirmione datiraju iz 6.5. tisućljeća pr. Kr. Tragovi naselja sojenica koje je postojalo u 3. i 2. tisućljeću prije Krista pronađeni su pored grada.

Crkva San Pietro in Mavino

Počevši već tamo oko 1. st. pr. Kr., područje jezera Garda, uključujući i dio gdje je današnji Sirmione, postalo je omiljeno ladanjsko mjesto za bogate obitelji iz Verone, tada najvećeg rimskog grada u sjeveroistočnoj Italiji. Rimski pjesnik Gaj Valerije Katul nahvalio je ljepote grada i opjevao svoju vilu na obalama Lago di Garda.

Grotte di Catullo

Pod kraj Rimskog Carstva (4.5. st.) Sirmione postaje utvrda za obranu južnih obala jezera. Naselje Sirmione postojalo i nakon provale Langobarda u sjevernu Italiju. Pred kraj Langobardskog kraljevstva, grad je bio glavni sudbeni centar koji je bio podložan jedino kralju. Ansa, žena posljednjeg kralja Langobarda Deziderija, osniva samostan i crkvu u gradu.

Pogled na Sirmione sa zamka Scaliger

Oko 1000. godine Sirmione je vjerojatno bio slobodna gradska komuna, poput ostalih sjeverno talijanskih gradova. Ali je početkom 13. stoljeća potpao pod vlast veronskih feudalaca iz obitelji Scaliger. Jedan od veronskih duždeva iz te obitelji Mastino I. della Scala vjerojatno je bio utemeljitelj Zamka Sirmione. U istom razdoblju Sirmione je postao utočište brojnih patarena (vjerski heretici). Vojni značaj Sirmionea trajao je sve do 16. stoljeća, ali je unatoč gubitku strateškog značenja utvrde, posada ostala sve do 19. stoljeća.

Sirmione je bio posjed Mletačke Republike od 1405. do 1797., kada je potpao pod austrijsku marionetsku državu pod nazivom Lombardsko-venetsko Kraljevstvo. nakon toga je 1860. godine ušao u sastav Kraljevine Italije.

Gradske znamenitosti[uredi | uredi kôd]

  • Glavni povijesni simbol Sirmionea su Grotte di Catullo (Katulove pećine), to je lijep primjer rimskog privatnog zdanja otkriven u sjevernoj Italiji. To je zgrada je pravokutnog tlocrta, mjera 167 x 105 m.

Ostale znamenitosti su:

Sirmione je poznat po svojim termalnim izvorima.

Poznati sugrađani[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Sirmione