Smilja Mučibabić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Smilja Mučibabić
Rođenje 14. rujna 1912.
Smrt 12. kolovoza 2006.
Prebivalište Sarajevo
Državljanstvo SFRJ
Etnicitet Srpkinja
Polje Biologija, Ekologija
Institucija Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu
Univerziteta u Sarajevu
Alma mater Univerzitet u Beogradu
Poznat po Utemeljiteljica Prirodno-matematičkog fakulteta UNSA

Smilja Mučibabić (Mostar, 14. rujna 1912.Sarajevo, 12. kolovoza 2006.), bila je najuglednija i najdjelotvornija bosanskohercegovačka biologinja 20. stoljeća i među najuglednijima u bivšoj Jugoslaviji).[1] Rodila se u Mostaru, a umrla u Sarajevu.

Bila je:

  • prva bosanskohercegovačka doktorica bioloških znanosti (Cambridge, 1953.),
  • osnivačica i prva šefica Katedre za biologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1953.),
  • su-matičarka Prirodno–matematičkog fakulteta u Sarajevu (PMF) (1954.),
  • prva dekanica Prirodno–matematičkog fakulteta u Sarajevu (1960.),
  • osnivačica, prva i dugogodišnja šefica Odsjeka za biologiju PMF-a u Sarajevu (1960.) i
  • suosnivačica i prva predsjednica više stručnih i znanstvenih udruga i njihovih glasila (u BiH i bivšoj Jugoslaviji).

Životopis[uredi VE | uredi]

Smilja Mučibabić rođena je u Mostaru, 14. rujna 1912. godine, gdje je stekla osnovno i gimnazijsko školovanje. Od 1930. do 1934. godine studirala je biologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Prije Drugoga svjetskoga rata bila je raspoređena na položaj profesorice u Velikom Gradištu, a zatim i u Srijemskim Karlovcima. Zbog predanosti "naprednim idejama", ustaške vlasti su je, po kazni, premjestile u Senj, a 1943. godine – u Krapinu. Prigodom jedne "provale" njezine skupine prokomunističkih aktivista, biva uhićena i odvedena u njemački logor Jankomir kod Zagreba, a kasnije u zatvor na Savskoj cesti gdje je zadržana do kraja rata, 1945. godine.

U prvim poratnim danima, Smilja Mučibabić se vraća u Krapinu i radi u gimnaziji do kraja školske 1945./1946. godine. Tamo je primljena u Komunističku partiju. Na vlastiti zahtjev premještena je u Učiteljsku školu u Mostaru.[2] Već sljedeće godine, kao izvrsna i već iskusna profesionalka, pedagoginja i društvena djelatnica postavljena je za direktoricu te gimnazije. O njezinom uspješnom vođenju Gimnazije i o njezinoj brizi za unaprjeđenje nastave, pisao je tada i dnevni tisak, a dobivala je i brojna priznanja i nagrade. Istodobno bila je angažirana i na opismenjavanju pučanstva.

U jesen 1949. godine premještena je na položaj profesorice Više pedagoške škole u Sarajevu, gdje je radila do osnivanja Katedre za biologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (1954.). Odmah po prijelazu na ovaj fakultet upućena je na specijalizaciju u Zoološki zavod Prirodno–matematičkog fakulteta u Beogradu, gdje je (dvije godine) bila angažirana u realizaciji nastave iz oblasti zoologije, pripremajući se za otvorenje i početak rada novoosnovane Katedre za biologiju u Sarajevu.

Na prijedlog Filozofskog fakulteta u Sarajevu, konkurirala je za stipendiju Britanskog savjeta, koja joj je odobrena već u prvom pokušaju. Na Sveučilištu u Cambridgeu, tijekom dvije godine specijalizirla je i realizirala eksperimentalni dio svoje (ispostaviće se) doktorske disertacije iz oblasti protozoološke ekologije, koju je potom i napisala te obranila (1953.) Onodobno je na Sveučilištu u Cambridgeu, takav poduhvat podrazumijevao marljiva istraživanja i stalno prisustvo u laboratoriju tijekom tri godine, ali su Smilji Mučibabić, respektirajući njezinu raniju vjerodostojnost, uspjehe u eksperimentima i odlično poznavanje engleskoga jezika, iznimno dopustili doktorsku tezu braniti nakon dvije godine. Rezltati njezinog disertacijskoga rada objavljeni su u probranim britanskim znanstvenim časopisima u oblasti protozoologije (Jouornal of Protozoology, npr.).[3][4][5]

Djelo[uredi VE | uredi]

Znanstvenoistraživačka djelatnost[uredi VE | uredi]

Znanstvenoistraživački opus profesorice Mučibabić, od studijskog boravka u beogradskom Zavodu za biologiju (u ranim poratnim godinama) do doktorata u Cambridgeu (1953.) i kasnije (na Sarajevskom univerzitetu) otvara pionirska i pokretačka istraživanja u oblasti bioloških znanosti u BiH i širem okruženju. Bez ikakve dvojbe, argumentirano se može tvrditi kako je Smilja Mučibabić matičarka i utemeljiteljica suvremenog razvoja bioloških znanosti u Bosni i Hercegovini. Uvela je nove istraživačke metode i stimulirala razvoj dolazećih najpropulzivnijih pravaca istraživanja koji su se afirmirali pred kraj njezinog aktivnog istraživačkog angažmana. U odmjeravanju poželjnih i mogućih pravaca razvoja, bila je predosjećajna vizionarka, kako u forsiranju suvremenih znanosti, tako i u selekciji kadrova koji imaju istraživačke i ostale potencijale za ostvarivanje tih projekcija u bosanskohercegovačkim uvjetima. Kao osoba koja je imala pristup povjerljivim informacijama u kreiranju obrazovne i znanstvenoistraživačke djelatnosti u BiH i Jugoslaviji, usavršavanjem sustava njihove organizacije i funkcioniranja, umješno ih je usmjeravala ka modernizaciji i povećanju njihove učinkovitosti. Pritom se osobito zalagala za stimulaciju kvaliteta i ozbiljnu selekciju nadarenih studenata i mladih istraživača.

Profesorica Mučibabić je prokrstarila cijelom Jugoslavijom i većim dijelom svijeta, ali je uvijek ostala nostalgično privržena domaćem svijetu i njegovim tradicijama. Tijekom sveukupne karijere ostala je vezana za svoj izvorni i širi zavičaj: Mostar i Bosnu i Hercegovinu, a s posebnom pozornosti pratila je opće okolnosti u Mostaru i vodila je brigu o školovanju i znanstvenom usavršavanju Mostaraca na Univerzitetu u Sarajevu.[6]

Profesionalno-istraživačko stvaralaštvo i pripadajuća publicistička aktivnost Smilje Mučibabić obuhvaća:

  • Idioekološka i sinekološka znanstvena istraživanja poplacija protozoa (u kontroliranim laboratorijskim vjetima),
  • Prve projekte kompleksnih ekoloških i biosistematskih terenskih istraživnja u Bosni i Hercegovini,
  • Sintetičke analize stanja i perspektiva razvoja znanosti i školovanja u BiH,
  • Aktivno sudioništvo u pokretanju i uređivanju znanstvenih i stručnih časopisa,
  • Recenziranje i mentorstva istraživačkih (makro)projekata, diplomskih, magistarskih i doktorskih disertacija,
  • Kritičke analize i prikaze znanstvenih i stručnih knjiga,
  • Javne promdžbe znanstvenoistraživačke i školske djelatnosti,
  • i druge srodne aktivnosti.

Profesorica Mučibabić je veoma uspješno u onodobne bosanskohercegovačke uvjete implementirala i prilagodila pozitivna iskustva svojih prvih znanstvenih voditelja: akademika Siniše Stankovića i uglednog engleskog ekologa Eugene Oduma (u čijim su knjigama citirani i njezini radovi).

Prva je otvorila vrata međunarodne publicistike za bosanskohercegovačke znanstvenike, objavivši rezultate u elitnim časopisima svoje oblasti, kao što su: Journal of Experimental Biology, Journal of General Microbiology, Quaterly Journal of Microscopical Science, Journal of Cell Science.[7] i drugi časopisi tog renomea.[8][9]

Znanstvenoistraživački makroprojekti[uredi VE | uredi]

  • Kompleksna limnološka ispitivanja sliva rijeke Bosne – Lašva.
  • Kompleksna limnološka ispitivanja sliva rijeke Bosne – Stavnja i Ljubina.

Nastavno–znanstvena djelatnost[uredi VE | uredi]

Među osobitim zaslugama profesorice Mučibabić u razvoju bosanskohercegovačke znanosti i školovanja posebno se ističu;

  • Osnivanje Katedri, odsjeka i fakulteta na Univerzitetu u Sarajevu,
  • Pokretanje poslijediplomskih studija,
  • Profiliranje sustava organizacije i funkcioniranje školskog i znanstvenog rada u BiH, uključujući i pripadajuću legislativu,
  • Pokretanje i ueđivanje znanstvenih i stručnih časopisa i projekata,
  • Selekcija prvih profesora Odsjeka za biologiju PMF-a i profiliranje njihovih asistenata,
  • Prevođenje stranih i pisanje prvih domaćih udžbenika i skripata za srednje i visoko školstvo,
  • Bitno sudionieštvo u usmjeravanju 2. generacije autohtonih asistenata i projiciranje infrastrukturnih preduvjeta za njihovo napredovanje,
  • Trajno školovanje bosanskohercegovačkih nastavnika i profesora biologije,
  • Kritički prikazi knjiga, udžbenika i drugih publikacija.[10]
  • Životopisi i bibliografije uglednih znanstvenika,[11]
  • i slične prateće i komplementarne aktivnosti.

Po povratku u Sarajevo (1954.), dr. Smilji Mučibabić predstojao je ogroman posao u institucionalnom uspostavljanju, organiziranju i realizaciji nastave Katedre za biologiju (Filozofskog fakulteta), na kojoj je bila prva izabrana nastavnica i uposlenica. U početku su na Katedri radila samo tri nastavnika i dva asistenta. Preuzima cjelokupna predavanja iz zoologije, oprema laboratorije i prostorije za vježbanje, osniva knjižnicu i posebno brižno je razvija i nadzire. Odgovorno sudjeluje u selekciji prvih nastavnika i njihovih asistenata na nastajućem Prirodno–matematičkom fakultetu, osobito u Odsjeku za biologiju. To je bio osobito delikatan zadatak, jer je tadašnja BiH bila krajnje manjkava u odgovarajućim profilima neophodnog kadra.

Doprinos dr. Smilje Mučibabić unaprjeđenju nastave biologije velik je, i postao je mjerljiviji tek nakon dostignutih rezultata njezinih sljedbenika. Još za vrijeme specijalizacije u Beogradu, prevela je, zajedno sa prof. Sinišom Stankovićem, dva sveučilišna udžbenika (Paramonov: Kurs darvinizma i Kin: Osnovi opće zoologije (koji je doživio više izdanja).[12] Sarajevski univerzitet je 1960. godine izdao knjigu S. Mučibabić "Osnovi ekologije", koja je generacijama bila jedini udžbenik ekologije na bosanskom jeziku.[13] Ta djela i danas mogu biti solidan temelj općebiološkog školovanja.

Stvaralački rad prof. dr. Smilje Mučibabić znatno je doprinio razvoju osnovnog i srednjeg školstva u Bosni i Hercegovini, naročito u vrijeme reformiranja osnovnog školstva, kada mnogo radi i doprinosi stvaranju novih planova i programa iz biologije. Tada je u suradnji sa drugim autorima napisala četiri udžbenika za osnovnu i srednju školu i svi su imali po desetak izdanja.

Na Odsjeku za biologiju 1969. godine suorganizira i podstiče osnivanje poslijediplomskog studija s dva smjera (ekološki i sistematski). Bila je mentor mnoštva diplomskih, magistarskih i doktorskih radova.

Razvoj kadrovskih potencijala BiH[uredi VE | uredi]

Polazeći od iskustvenih podataka o situaciji u ondašnjoj bosanskohercegovačkoj znanosti, prof. Mučibabić je, uz stvaranje institucionalnih i infrasrukturnih preduvjeta za njezin razvoj u oblasti biologije, sinhronizirano i posebno brižno vodila računa o selekciji budućih mladih istraživača i podučitelja, imajući pritom jasnu viziju razvoja budućih fundamentalnih bioloških znanosti.

Njezina briga nije se ograničila samo na asistente Odsjeka za biologiju PMF-a, već je i mnogim drugim biolozima pružila dragocjenu i nesebičnu pomoć. Poštujući njene vizije i nenametljivost, mnogi su joj se obraćali za savjete i pomoć, a još je više onih koje je podsticala i na razne načine stimulirala. Oslanjala se na svoju izuzetnu profesionalnu i društvenu obavještenost, široko biološko školovanje, te aktivno poznavanje engleskoga, njemačkoga i francuskoga jezika. Osobito je podsticala razvoj znanstvenoga kadra na PMF-u, Biološkom institutu Univerziteta u Sarajevu i Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, kao i na fakultetima biotehničkih i biomedicinskih znanosti.[14]

Prof. dr. Smilja Mučibabić bila je i izvandredan nastavnik i odgojitelj. Veliki je broj generacija kojima je neumorno i nesebično prenosila svoja stručna i opća znanja, djelujući odgojno, u duhu tada proklamiranoga bratstva i jedinstva (po njezinom iskustvu: osobito potrebnog u BiH) i individualnog prava na puno samoostvarivanje. Učinkovitost u tom djelovanju su joj omogućavane njene prepoznatljive vrline, kao što su nesebičnost, samoprijegor, poštenje i skromnost, a osobito ljudska čestitost.

Aktivnim sudioništvom u prevođenju tadašnjih istaknutih udžbenika (Kurs darvinizma od Paramonova i Osnovi opće zoologije od Kina) te publiciranjem vlastitih udžbenika, među kojima se ističe njezina knjiga Osnovi ekologije, koja je izvjesno vrijeme bila jedini udžbenik ekologije na bošnjačkom jeziku.[15][16], dr. Smilja Mučibabić je dala značajan doprinos unapređenju nastave biologije na svim nivoima njenog izučavanja.

Općedruštveni doprinos[uredi VE | uredi]

Svoj sveukupni stvaralački angažman Profesorica Mučibabić je posvetila boljitku znanosti i struke koju je odabrala kao profesionalni okvir djelovanja. Međutim, njezino ukupno djelovanje je bilo usmjereno na ukupni progres sredine u kojoj živi i njezino pripremanje za buduće dobi, što ilustrira činjenica kako je u poratnim godinama pokraj redovitog angažmana u nastavi bila aktivno uključena i u opismenjavanje stanovništva Bosne i Hercegovine, ali po svom neupitnom čovjekoljublju ona je bila humanistkinja i istinoljubkinja bez granica.

Stvaralački rad prof. dr. Smilje Mučibabić znatno je doprinio razvoju osnovnog i srednjeg školstva u Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji, naročito u procesima reformi osnovnog školstva, kada se ozbiljno angažirala u stvaranju novih planova i programa iz oblasti biologije. Tada je (u suradnji sa drugim autorima) napisala četiri udžbenika za osnovnu i srednju školu i svi su imali više izdanja. Za udžbenik Ekologija i evolucija dobila je (1976.) Nagradu "Mitar Trifunović-Učo".[17] Izradila je Terminološki rječnik višestrukosti za nastavu biologije.[18] Na dva jugoslavenska kongresa biologa povjeren joj je referat o problemima nastave biologije. Na prvom kongresu ekologa Jugoslavije održala je referat „Ekologija i obrazovanje“. Sudjelovala je u radu mnogih tadašnjih saveznih i republičkih tijela koja su rješavala problem nastave i znanstvenog rada u oblasti biologije. Za ovakav rad prof. dr. Smilja Mučibabić dobila je i Nagradu "Hasan Kikić" 1980. godine.

Znanstveni rad dr. Smilje Mučibabić vezan je u prvom redu za probleme ekologije pučanstva, analizu činitelja koji utiču na rastenje čistih i mješovitih pučanstva protozoa u eksperimentalnim uvjetima. Rezultati ovih istraživanja citirani su u mnogim radovima inzemnih biologa, a ušli su u sadržaje nekih domaćih i stranih udžbenika. Osim toga, dr. Smilja Mučibabić predano sudjeluje i u timskim istraživanjima ekosistema, posebno kopnenih voda; organizatorica je i rukovoditeljica prvih takvih istraživanja u BiH. Posebno veliki projekti obuhvaćaju limnološka proučavanja sliva rijeke Bosne, akumulacije Buško blato i ekosistema na Jahorini. Rezultati ovih istraživanja saopćeni su na mnogim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Dobar dio svog znanstvenog rada prof. Mučibabić ostvaruje na Biološkom institutu Univerziteta u Sarajevu u kojem je dugo godina bila načelnik Odjeljenja za ekologiju i sistematiku životinja. Objavila je niz stručnih radova iz ekologije, zoogeografije i zaštite životne sredine. Priredila je 3. izdanje knjige Okvir života Siniše Stankovića, s opširnim pogovorom o piscu i njegovom djelu, kao i o razvoju ekologije između drugog i trećeg izdanja ove knjige, odnosno u razdoblju 1954.1977. U drugom izdanju Enciklopedije Jugoslavije napisala je poglavlje o znanstvenom radu u oblasti biologije u Bosni i Hercegovini. Objavila je veliki broj radova na popularizaciji bioloških znanosti, a u tom pravcu je djelovala i putem elektronskih i tiskanih medija, kao i preko društveno-političkih organizacija: od Mjesne zajednice "Medrese" do razine nadležnih republičkih organa. Među zapaženijim istupima je bilo njeno sudioništvo u TV serijalu "Karavan prirode".

Bila je predstavnik bosanskohercegovačkih žena u mnogim jugoslavenskim institucijama i sastancima, a i na jednom velikom međunarodnom skupu u Indiji (Mumbai).

Profesorica Mučibabić jedna je od dugogodišnjih editorica i Godišnjaka Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, koji je izlazio od 1948. godine, a koji se nesretno ugasio 1992. godine., utapanjem svog izdavača u PMF, a koji, stjecajem nejasnih okolnosti, nije pokrenuo slijednički časopis.

Do kraja života je bila angažirani biolog-ekolog, istrajan promotor održivog razvoja u što zdravijoj sredini. Svoje aktivnosti tada je usmjeravala kroz Udruženje za podsticanje održivog razvoja i kvaliteta života FONDEKO kao i i istoimenu znanstveno popularnu reviju o prirodi, čovjeku i ekologiji, te kroz nevladinu Asocijaciju nezavisnih intelektualaca "Krug 99", Prosvjetinoj Sekciji žena "Mis Irbi", koja je njezinom liku i djelu posvetila jednu od svojih najuspješnijih zasjedanja.[19]

Svojim ukupnim profesionalnim, društvenim i humanističkim doprinosom razvoju Bosne i Hercegovine, prof. Mučibabić je zadužila svoje suvremenike, generacije svojih učenika i sljedbenika, pa i onih biologa koju su danas aktivni na istraživačkoj sceni i/ili onih koji će tek doći.

Također pogledajte[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Redžić S. (2007): In Memoriam – Professor dr. Smilja Mučibabić. Arch. Biol. Sci, Belgrade, 59(2): 159-161.
  2. http://www.mostar.ba/vijesti_citanje-92/items/iz-tiska-je-izasla-monografija-o-uciteljskoj-skoli-mostar-2545.html
  3. Mucibabic S. (1957): The growth of mixed populations of Chilomonas paramecium and Tetrahymena pyriformis. J. Gen. Microbiol., 16: 561-571.
  4. - Chilo+ patula
  5. mic.sgmjournals.org/content/16/3/561.full.pdf] Chilo
  6. http://www.most.ba/092/091.aspx
  7. Mučibabić S. (1957): The Growth of Mixed Populations of Chilomonas paramecium and Tetrahymena patula. Quarterly Journal of Microscopical Science, 3-98: 251-263.
  8. PMID 13439140
  9. Mucibabic S. (1957): The growth of mixed populations 8of Chilomonas paramecium and Tetrahymena pyriformis. Journal of General Microbiology, 16(3): 561-571.
  10. Mučibabić S. (1976/77): Nauka ima svoj rječnik. Biološki list, Godina XXIV, br. 3-4, str. 51-52, Sarajevo.
  11. Mučibabić S. et al. (1972): Profesor Siniša Stanković i njegov doprinos jugoslovenskoj nauci. Ekologija, 7 (1-2): 1-6.
  12. Kin A. (1960.): Osnovi opće zoologije. "Veselin Masleša", Sarajevo.
  13. Mučibabić S. (1960): Osnovi ekologije. Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo.
  14. Dizdarević M. et al., Ur. (1977): 30 godina Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, Posebno izdanje: 30, Sarajevo.
  15. Paramonov A. A. (1959): Kurs darvinizma. "Veselin Masleša", Sarajevo.
  16. Mučibabić S. (1960): Osnovi ekologije. Univerzitet Sarajevu, Sarajevo.
  17. Mučibabić S., Berberović LJ. (1970): Ekologija – Evolucija, Biologija 3. Svjetlost, Sarajevo.
  18. Mučibabić S. (1979): Školski rječnik jezičkih višestruksti – Biologija. Institut za jezik i književnost, Odjeljenje za jezik, Sveska 8, Priručnici – I, Sarajevo.
  19. http://www.prosvjeta.com.ba/prosvjeta/.../mis_irbi.html