Solana Pag

Ovaj članak predložen je za brisanje. Naveden je sljedeći razlog za brisanje:

krši autorska prava, nesrđeen članak, neenciklopedijski

Rasprava o brisanju dostupna je ovdje.
Kod postavljanja predloška u članak, molimo Vas ne brišite sadržaj zbog kojeg je predložak postavljen. Administratori, prije brisanja stranice provjerite što vodi ovamo, povijest stranice i evidenciju stranice.

Stranicu predložio: Croxyz (razgovor) • Zadnje uređivanje: InternetArchiveBot (razgovor)

Solana Pag d.o.o. najveći je proizvođač morske soli u Republici Hrvatskoj i jedina solana na otoku PagPagu. Solana Pag smještena je na otoku Pagu u blizini Grada Paga te administrativno pripada Zadarskoj županiji. Površina na kojoj se obavlja djelatnost proizvodnje morske soli iznosi 256 ha, a uključuje bazene za isparavanje morske vode i tvornički krug u sklopu kojeg se obavljaju proizvodni i administrativni procesi. Cijeli se prostor Solane Pag nalazi u ekološkoj mreži Natura 2000 jer je područje prepoznato kao važno za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske Unije. Najpoznatiji proizvod Solane Pag je Paška sol koja nosi Zaštićenu oznaku izvornosti te oznaku Hrvatski otočni proizvod, a cijela se proizvodnja temelji na najvišim ekološkim standardima poštujući sve prirodne čimbenike.

Geografsko područje[uredi | uredi kôd]

Solana Pag smjestila se u Paškom zaljevu. To je najveći zaljev otoka Paga; dug je 22,5 km, širok oko 4 km, dubok do 45 m. Sa svih je strana okružen otočnim kopnom te je s morem Velebitskog kanala povezan jedino Paškim vratima. Jugoistočno od grada Paga, u duljini od oko 6 km, pruža se plitko i usko slano jezero (solane). Na sjeverozapadu Paškog zaljeva nalaze se uvala Caska i otočić Veli Školj, te mjesta Pag, Caska i Metajna. Poznata je činjenica da je otok Pag oduvijek imao idealne uvjete za proizvodnju morske soli poput blage mediteranske klime s velikim brojem sunčanih i malim brojem kišnih dana, zemljopisnog položaja otoka koji uvjetuje stalnu i brzu izmjenu zraka prirodnim provjetravanjem zbog blizine planine Velebit, nepropusnog ilovastog terena, jake slanosti mora te prikladnog položaja za otpremu soli. Pored navedenog i smještaj solane je sam po sebi iznimno specifičan budući da je na otoku koji predstavlja izolirani teren, udaljen od bilo kakve industrije ili poljoprivredne djelatnosti. Prema navodima Usmianija, „…najidealnije uvjete za proizvodnju soli u Dalmaciji imao je Pag, zbog velike i plitke uvale koja se doima poput jezera, zbog noćnih ljetnih burina i dnevnih škrtih maestrala koji pospješuju isparavanje. Kompleks plitkog mora s dnom od guste ilovače pogodan za proizvodnju soli, prostire se od samog mjesta Paga sve do livada prema jugoistoku, na relativno velikom prostoru dužine 6 km, širine 1-2 km. Sistemom nasipa, kanala i bazena, stoljetnim iskustvom i mukotrpnim radom se uz rub uvale proizvodila sol.“ (Usmiani A., Paška solana – proizvodnja i trgovina od 1797. do 1813. godine (1984.), RZJAZU u Zadru, str. 154.).

Povijest[uredi | uredi kôd]

Prema povijesnim podacima već se u IX. stoljeću spominju paške solane kao posjed rapskog kneza. Nadalje se navodi: „Sol, neophodna u prehrani ljudi i stoke, vrlo je rano postala predmet trgovine i prometa pa već najstarije notarske isprave donose podatke o kupovini i prodaji Paške soli.“ (Koludrović A., Franić M., Sol i morske solane (1954), Zagreb, str. 136, 142). U 13. stoljeću su paške solane bile u pretežnom posjedu Zadrana, a u manjoj mjeri samih stanovnika Paga. 1409. godine Mletačka je Republika kupoprodajnim ugovorom preuzela vlast nad Pagom, koji je do tada bio pod zadarskom vlašću, i nije ga prepuštala sve do pada Republike, 1797. godine. U drugoj polovici 18. stoljeća Mletačka Republika je zabranila proizvodnju soli na nekim mjestima kako bi učvrstila svoj monopol i koncentrirala proizvodnju soli na samo tri mjesta: Pag, Piran i Santa Maura na otocima Levanta. U to je vrijeme Pag bio sinonim za sol, sa soli se sve mjerilo, pa čak i plaćalo. Državni službenici plaćani su s određenom količinom soli, a kako nisu mogli svoju plaću obračunatu velikom količinom soli stvarno i preuzeti, njima se dobivena (obračunska) sol pretvarala u kovani novac. Da bi takvu robno novčanu transakciju što bolje i jednostavnije proveli, paški su suci (Judices Paghi) dobili 1778.g. tiskane priznanice- asignate na kojima su mogli rukom dopisivati sve detalje ovih transakcija. Taj najstariji papirni novac - asignata grada Paga iz 1778.g. uvodi Hrvatsku među malobrojne zemlje svijeta koje su u 18. stoljeću na svom području koristile za plaćanje i vlastiti papirnati novac. Postoje i točni izvorni podaci o proizvodnji paških solana od 1783. do 1796. godine, kada se proizvodilo od 2 000 tona, do skoro 11 000 tona soli (Peričić Š. T., Razvitak gospodarstva otoka Paga u prošlosti (2012), Pag, str. 28). Padom Venecije 1797. godine na ovom tlu se uspostavila austrijska vlast. Prvi poznati podatak iz ovog doba kazuje da su paške solane zapremale 129 pojedinačnih posjeda s ukupno 1847 malih bazena-solina (Usmiani A., Paška solana – proizvodnja i trgovina od 1797. do 1813. godine (1984.), RZJAZU u Zadru,, str. 155.). Polovicom 19. stoljeća paške su solane zauzimale otprilike ½ današnjih površina. To su zapravo bile 133 male solane zvane „partinence“, koje su neovisno jedna o drugoj proizvodile sol, a bile su u posjedu nekoliko bogatijih obitelji s otoka Paga i okolice. Proizvodnja je varirala od godine do godine ovisno o vremenskim prilikama, a razvitkom turizma sve je teže bilo doći do radne snage, te se pristupilo modernizaciji solane na način da se tehnološki postupak dobivanja soli podijeli na dva dijela (Peričić Š. T., Razvitak gospodarstva otoka Paga u prošlosti (2012), Pag, str. 85). Solana Pag je povijesno bila sinonim za proizvodnju koja je radila na podizanju kvalitete soli pronalazeći načine proizvodnje kojima će to postići te istovremeno zadržati odlike tradicionalnog načina proizvodnje. Uvođenje nove tehnologije u sam završni proces proizvodnje soli dovelo je do poboljšanja kvalitete.

Proizvodnja Paške soli[uredi | uredi kôd]

Solana Pag je solarno–termička solana, što znači da je proces proizvodnje podijeljen u dva dijela. Prvi dio proizvodnje „Paške soli“ je taj da se morska voda iz Paškog zaljeva kontinuirano ulijeva u sustav plitkih i ograđenih bazena za isparavanje i izlaže učinku sunčeve energije i vjetra u Solani Pag što dovodi do isparavanja vode i koncentriranja soli te stvaranja ugušćene morske vode, a u drugom dijelu se ta ugušćena morska voda uvodi u vakuum isparivačko postrojenje gdje se u kontroliranim uvjetima vrši kristalizacija Paške soli iz ugušćene morske vode (Prilog 4 Dijagram tijeka proizvodnje soli). Proizvodnja ugušćene morske vode počinje u periodu između mjeseca ožujka i svibnja nalijevanjem mora iz Paškog zaljeva u solanske bazene i početkom procesa isparenja. Proces započinje u bazenima I (prvog) isparenja gdje se more koncentrira do 7° Bé (Baumé – jedinica za maseni udio svih soli u otopini) pri čemu dolazi do taloženja kalcijeva karbonata. Nakon što se postigne ta koncentracija, morska se voda pušta u bazene II (drugog) isparenja gdje se vrši koncentriranje morske vode do 15° Bé. U ovom isparenju dolazi do taloženja željezo oksida i gipsa. U bazenima III (trećeg) isparenja vrši se ugušćivanje morske vode do najviše 25° Bé (sol počinje kristalizirati iznad 26° Bé). Sva tri tipa bazena za isparenje su povezana te se kanalima, pod djelovanjem gravitacije (zbog tako postavljenih terena), lako prebacuje salamura iz jedne vrste bazena u drugu. Visokokoncentrirana odnosno ugušćena morska voda (salamura) se akumulira u akumulacijske bazene, odakle se prema potrebama proizvodnje crpkama prebacuje u napojne spremnike vakuum-isparivačkog postrojenja. Proizvodni pogon Solane Pag projektiran je kao 4-stupanjska vakuum isparivačka stanica koja može raditi sa ugušćenjem morske vode od 16° Bé - 25° Bé. Ovisno o stupnju ugušćenja morske vode, varira i proizvodnja soli od 4,5 t soli/h do 9,5 t soli/h. Iz tog se razloga nastoji proizvesti što koncentriranija salamura. Kao ogrijevni medij za završno isparenje viška vode u salamuri služi tehnološka para. Proizvodnja Paške soli u postrojenju počinje kada se na bazenima za isparavanje proizvede dovoljna količina ugušćene morske vode, što se najčešće poklapa s početkom ljeta (u periodu između lipnja i srpnja) i kontinuirano traje dok se ne stvore uvjeti za prestanak rada (puno skladište, potrošena sva ugušćena morska voda i sl.).

Solni cvijet je proizvod koji se proizvodi u iznimno malim količinama jer cijela proizvodnja ovisi o utjecaju vremenskih uvjeta i ručnoj berbi. Na bazenima se vrši isparavanje i ugušćavanje morske vode pod djelovanjem sunčeve topline i pogodnog vjetra. Vodari svakodnevno u periodu proizvodnje mjere koncentraciju salamure te čekaju početak kristalizacije soli, prije koje dolazi do stvaranja „slane korice“ na površini bazena. Ta se slana korica, poznata pod nazivom solni cvijet, na površini bazena zadržava vrlo kratko vrijeme, svega nekoliko sati, i to ako su vanjski uvjeti idealni (bez vjetra i padalina) te ga je tada potrebno što prije skupiti posebnim alatom. Skuplja se isključivo ručno i to gornji sloj koji pluta na površini salamure, prije nego li potone na dno bazena. Skupljanje vrše vodari (naziv za djelatnike koji vode brigu o isparavanjima morske vode na bazenima i o skupljanju solnog cvijeta), vrlo pažljivo, ali dovoljno brzo.

Proizvodi[uredi | uredi kôd]

Paška sol je sitna morska sol dobivena iz morske vode Paškog zaljeva na otoku Pagu. Proizvodi se isparavanjem ugušćene morske vode u bazenima za isparavanje, pri čemu kristalizacijom u zatvorenom sustavu nastaje morska sol. Oblika je pravilnih malih kristala koji su bijele boje te sadrže minerale i elemente u tragovima. Usmiani u knjizi „Paška solana – proizvodnja i trgovina od 1797. do 1813.“ navodi sljedeće: „Venecija je uvijek trošila Pašku sol, jer je bila bijela i čista, a velika se važnost pridaje Paškoj soli u cjelokupnom trgovačkom i financijskom potencijalu pokrajine, posebno samog Paga“ (Usmiani A., Paška solana – proizvodnja i trgovina od 1797. do 1813. godine (1984.), RZJAZU u Zadru, str. 164, 176.). Naziv Paška sol se i danas koristi u trgovačkom i svakodnevnom govoru. Solni cvijet je vrhunski produkt Paške soli. Prirodno povećanog udjela minerala važnih za ljudski organizam te unikatnog bouqueta, poput lagano kremastog okusa, dodaje se jelima prije posluživanja kako bi obogatio i pojačao njihov okus. Zbog hrskave i krhke strukture, solni cvijet koji poput tanke korice leda pluta na površini mora, pažljivo se ubire ručno, a za njegov nastanak zaslužni su idealni vremenski uvjeti jer pojava popodnevnog ljetnog maestrala remeti ravnotežu plutanja na površini mora te solni cvijet biv izgubljen na dnu bazena.

Uz prirodnu i nerafiniranu morsku sol, u ponudi postoje i soli sa dodacima poput soli sa začinima za meso, soli za začinima za ribu, soli sa smanjenim udjelom natrija, soli obogaćene mineralima, soli probranog zrna.

Osim u prehrambene svrhe, morska sol se može koristiti i u kozmetičke i industrijske svrhe pa tako Solana Pag nudi morsku sol za kupanje, morsku sol za inhalaciju, salamuru, morsku sol za perilice posuđe, morsku sol za bazene, morsku sol za ceste.

Oznake izvornosti i kvalitete, briga o okolišu i održivom poslovanju[uredi | uredi kôd]

Zaštićena oznaka izvornosti

Zaštićena oznaka izvornosti EU-ovim oznakama zemljopisnog podrijetla zaštićuju se nazivi proizvoda koji potječu iz određenih regija i imaju specifična svojstva ili im je ugled povezan s područjem proizvodnje. Nazivi proizvoda registrirani kao Zaštićena Oznaka Izvornosti najsnažnije su povezani s mjestom proizvodnje. 11.04.2019. je u Službenom listu Europske unije objavljena Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/574 od 4. travnja 2019. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla "Paška sol" Zaštićenom Oznakom Izvornosti čime je Paška sol postala zaštićena na području cijele Europske unije.

Hrvatski otočni proizvod

Projekt označavanja otočnih proizvoda „Hrvatski otočni proizvod“ započeo je 2007. godine s ciljem poticanja proizvodnje izvornih i kvalitetnih otočnih proizvoda. Oznaka se dodjeljuje otočnim proizvodima i nematerijalnom dobru u svrhu očuvanja otočne tradicije i identiteta putem javnog poziva za dodjelu oznake „Hrvatski otočni proizvod“, a na temelju podnesenog zahtjeva za otočni proizvod koji udovoljava uvjetima i kriterijima utvrđenim navedenim Pravilnikom i javnim pozivom. Paška Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. rujna 2023. (Wayback Machine) sol već godinama nosi svoj znak Hrvatskog otočnog proizvoda.

ISO 14001:2015

Norma ISO 14001:2015 međunarodna je norma koja propisuje zahtjeve koje organizacija treba zadovoljiti kako bi sustavno upravljala zaštitom okoliša kroz identificiranje aspekata okoliša i definiranje njihovih rizika i prilika. Solana Pag od 2011. godine posjeduje certifikat upravljanja zaštitom okoliša pri čemu svake godine prolazi nadzorne provjere neovisnog ocjenjivačkog tijela.

HACCP

HACCP je sustavni preventivni pristup kojim se osigurava sigurnost hrane. Zadatak HACCP-a je pronalaženje i analiza opasnosti i utvrđivanje preventivnih mjera kojima se rizik nastanka potencijalno opasne hrane za ljudsko zdravlje svodi na minimum ili potpuno uklanja. Solana Pag svake godine prolazi kroz nadzore svog poslovanja od strane neovisnog certifikacijskog tijela kako bi certifikatom potvrdila usklađenost proizvodnje morske soli s HACCP načelima.

Friend of the sea

Friend of the Sea je projekt Svjetske organizacije za održivost za certifikaciju i promociju plodova mora iz održivog ribarstva i održive akvakulture. Solana pag je 2023. godine prošla neovisan certifikacijski nadzor te dobila certifikat projekta Friend of the sea u kategoriji proizvodnje morske soli.

Natura 2000

Solana Pag vitalni je dio mreže Natura 2000, koherentne europske ekološke mreže koja se sastoji od područja s prirodnim i divljim životnim staništima. Ove su lokacije od posebnog interesa za Europsku uniju jer podržavaju očuvanje i zaštitu divljih životinja i prirode.

Kosher

Solana Pag ima i Kosher certifikat koji označava hranu koja je pripravljena po židovskim prehrambenim zakonima.

Sedex

Baza podataka za razmjenu etičkih podataka o dobavljačima (SEDEX - Supplier Ethical Data Exchange) svjetski je poznata platforma za razmjenu informacija o etički održivoj proizvodnji u opskrbnom lancu. SEDEX baza podataka članovima omogućava bolje upravljanje dobavljačima i smanjenje rizika kroz razmjenu informacija. To rezultira poboljšanjima u etički odgovornim poslovnim praksama. 2023. godine Solana Pag je pristupila toj platformi.

Turizam i manifestacije[uredi | uredi kôd]

Jutra u poljima soli - radionica Solana Pag svake godine u periodu od 01. lipnja do 15. rujna za sve zainteresirane nudi edukativne radionice na otvorenom na lokaciji: Google map Na radionicama možete naučiti ponešto o povijesti Solane Pag, o načinu proizvodnje soli nekada i danas te o sastavu, kvaliteti i važnosti morske soli. Radionicu vode stručne osobe te je tijekom radionice omogućeno razgledavanje bazena, zapornica i kanala, uspoređivanje različitih vrta soli opipom i kušanjem, stjecanje znanja o vrstama morske soli i o ekološkoj mreži u kojoj se Solana Pag nalazi te uživanje u ljepotama jedinstvene prirode koja okružuje bazene soli. Radionica traje 1 sat, a termin je potrebno prehodno rezervirati prijavom preko linka: Prijava putem formulara soli.Također se nudi skupljanje (branje) krupne soli na klasičan tradicionalan način.

Drugi tip radionice nudi uz prethodno navedeno i mogućnost skupljanja (branja) krupne soli na klasičan tradicionalan način, sve uz asistenciju iskusnog djelatnika Solane Pag. Ovaj tip radionice traje 1 sat i 30 minuta, a termin je potrebno prehodno rezervirati prijavom preko linka: Prijava putem formulara soli Termini za oba tipa radionica počinju od 7 sati ujutro.

Butiga soli - maloprodaja

Solana Pag u sklopu svog proizvodnog tvorničkog kruga ima prodajni prostor svojih proizvoda i sa solju povezanih proizvoda. Maloprodajna mjesta se nalaze i ns lokaciji gdje se održava radionica "Jutra u poljima soli" i na lokacijii " Stalne izložbe solarstva" u Gradu Pagu.

Misec Paške soli - manifestacija

Misec paške soli manifestacija je koju organizira Solana Pag u suradnji s TZ Grada Paga i odvija se svaki petak tijekom mjeseca rujna, pri čemu je svalki petak tematski drugačiji. Svima su zajednička radionica „Jutra u poljima soli“, uz edukacijske priče, branje soli i mogućnost kupovine svih proizvoda solane po akcijskim cijenama te stalnu izložba solarstva u Gradu Pagukoja se može pogledati tijekom cijelog dana, dok su popodnevni termini tematski rezervirani za igraonice i likovne radionice, prezentacije, foto izložbe, prodajne izložbe autohtonih proizvoda Paga, ćakulaonicu i klapsku pjesmu.

Stalna izložba solarstva - muzej

Stalna izložba solarstva prikazuje tradicionalni način dobivanja morske soli u Pagu. Izložba sadrži preko stotinu eksponata u obliku slika, fotografija, proizvoda od soli, alata, bazena i ostalog. Muzej soli jedinstveni je prikaz nekadašnjeg života stanovnika grada Paga, koji je ovisio o proizvodnji poznate Paške soli.