Hrvatska biskupska konferencija

Izvor: Wikipedija

Hrvatska biskupska konferencija (skr. HBK), trajna je ustanova Apostolske Stolice i biskupska konferencija Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj.

Hrvatsku biskupsku konferenciju tvore biskupi 18 hrvatskih biskupija i vojni ordinarij. Biskupije su uključene u četiri metropolije: Đakovačko-osječku, Riječku, Splitsko-makarsku i Zagrebačku, dok je Zadarska nadbiskupija izravno podložna Svetoj Stolici.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Tijekom 1991., uslijed raspada SFRJ, Republika Hrvatska ostvarila je svoju državno-pravnu neovisnost i samostalnost. Sveta Stolica priznala je državu Hrvatsku 13. siječnja 1992. Nakon toga, hrvatski episkopat izradio je prijedlog za ustanovljenje Hrvatske biskupske konferencije.

Sveta je Stolica, dekretom od 15. svibnja 1993. utemeljila za katoličke biskupije na području Hrvatske – Hrvatsku biskupsku konferenciju (HBK) odobrivši njezin statut.[1] Za prvoga predsjednika HBK izabran je kardinal Franjo Kuharić, nadbiskup i metropolit zagrebački.

Statut HBK obnovljen je 5. veljače 2000. Službu predsjednika HBK-a u dva je mandata (1997. – 2007.) obnašao kardinal Josip Bozanić. Na Plenarnome zasjedanju HBK-a u Gospiću (listopad 2007.) za predsjednika HBK-a izabran je Marin Srakić. Potpredsjednici HBK bili su monsinjori Josip Bozanić i Marin Barišić.

Na 45. zasjedanju HBK-a 14. studenog 2012. za četvrtog predsjednika izabran je Želimir Puljić.[2]

Na 65. zajedanju HBK-a 18. listopada 2022. za petog predsjednika izabran je Dražen Kutleša.[3]

HBK zajedno s Biskupskom konferencijom Bosne i Hercegovine (BK BiH), koja ima sjedište u Sarajevu, vodi skrb za dušobrižništvo hrvatskih katolikâ u inozemstvu i zajedno sastavlja Biskupsko povjerenstvo za Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima u Rimu. Zajedničko im je i pitanje bogoslužnih knjigâ na hrvatskome jeziku. U tu svrhu te istodobno zbog usklađivanja opće dušobrižničke djelatnosti i razmjene iskustava, obje biskupske konferencije, u skladu kanonskim propisima o biskupskim konferencijama, jedanput godišnje imaju zajednički sabor.

HBK je punopravni član CCEE-a, a u COMECE-u ima status promatrača.

Biskupi[uredi | uredi kôd]

Redoviti članovi[uredi | uredi kôd]

Umirovljeni hrvatski biskupi[uredi | uredi kôd]

Preminuli biskupi HBK-a[uredi | uredi kôd]

Ustanove i manifestacije[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Statut Hrvatske Biskupske Konferencije
  2. www.hbk.hr, Zadarski nadbiskup Želimir Puljić izabran je danas, 14. studenoga 2012., na 45. redovitom plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije za predsjednika HBK., pristupljeno 14. prosinca 2012.
  3. Mons. Dražen Kutleša novi predsjednik Hrvatske biskupske konferencije. 18. listopada 2020.
  4. Statut Hrvatskoga kanonističkog društva

Poveznice[uredi | uredi kôd]

Vanjska poveznica[uredi | uredi kôd]