Hrvatska biskupska konferencija
Hrvatska biskupska konferencija (HBK), kao trajna ustanova osnovana od Apostolske Stolice je biskupska konferencija Katoličke Crkve kojima je sjedište u Republici Hrvatskoj.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Tijekom 1991. godine, nakon raspada SFRJ, Republika Hrvatska ostvarila je svoju državno-pravnu neovisnost i samostalnost. Sveta Stolica priznala je državu Hrvatsku 13. siječnja 1992. godine. Nakon toga, hrvatski episkopat izradio je prijedlog za ustanovljenje Hrvatske biskupske konferencije.
Sveta je Stolica, dekretom od 15. svibnja 1993. utemeljila za katoličke biskupije na području države Hrvatske – Hrvatsku biskupsku konferenciju (HBK) odobrivši njezin statut.[1] Za prvoga predsjednika HBK izabran je kardinal Franjo Kuharić, nadbiskup i metropolit zagrebački.
Statut HBK obnovljen je 5. veljače 2000. godine. Službu predsjednika HBK u dva je mandata (od 1997. – 2007. godine) obnašao kardinal Josip Bozanić, nadbiskup i metropolit zagrebački. Na Plenarnom zasjedanju HBK u Gospiću (listopad 2007. godine) za predsjednika HBK izabran je msgr. Marin Srakić, nadbiskup i metropolit đakovačko-osječki. Potpredsjednici HBK su msgr. Josip Bozanić, nadbiskup i metropolit zagrebčki i msgr.Marin Barišić, nadbiskup i metropolit splitsko-makarski.
Na 45. zasjedanju HBK 14. studenog 2012. za četvrtog predsjednika izabran je mons. dr. Želimir Puljić, nadbiskup i metroplit zadarski.[2] Hrvatsku biskupsku konferenciju tvori 18 biskupija i Vojni ordinarijat. Biskupije su uključene u četiri metropolije: Đakovačko-osječku, Riječku, Splitsko-makarsku i Zagrebačku, dok je Zadarska nadbiskupija izravno podložna Svetoj Stolici.
Na 65. zajedanju HBK 18. listopada 2022. za petog predsjenika izabran je mons. Dražen Kutleša.[3]
HBK zajedno s Biskupskom konferencijom Bosne i Hercegovine (BK BiH), koja ima sjedište u Sarajevu, vodi skrb za dušobrižništvo hrvatskih katolikâ u inozemstvu i zajedno sastavlja Biskupsko povjerenstvo za Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima u Rimu. Zajedničko im je i pitanje bogoslužnih knjigâ na hrvatskome jeziku. U tu svrhu te istodobno zbog usklađivanja opće dušobrižničke djelatnosti i razmjene iskustava, obje biskupske konferencije, u skladu kanonskim propisima o biskupskim konferencijama, jedanput godišnje imaju zajednički sabor.
HBK je punopravni član CCEE-a, a u COMECE-u ima status promatrača.
Članovi[uredi | uredi kôd]
- mons. Jure Bogdan, vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj
- mons. Zdenko Križić, biskup gospićko-senjski
- kard. Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački i metropolit
- mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački
- mons. Đuro Hranić, nadbiskup đakovačko-osječki i metropolit
- mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački
- mons. Milan Stipić, vladika križevački
- mons. Vlado Košić, biskup sisački
- mons. Dražen Kutleša, (predsjednik HBK) zagrebački nadbiskup koadjutor
- mons. Roko Glasnović, biskup dubrovački
- mons. Bože Radoš, biskup varaždinski
- mons. Ivica Petanjak, biskup krčki
- mons. Ranko Vidović, biskup hvarski
- mons. Milan Zgrablić, nadbiskup zadarski
- mons. Ivan Štironja, biskup porečki i pulski i apostolski administrator kotorske biskupije
- mons. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački
- mons. Antun Škvorčević, biskup požeski
- mons. Mate Uzinić, nadbiskup riječki i metropolit
- mons. Tomislav Rogić, biskup šibenski
- mons. Ivan Ćurić, pomoćni biskup đakovačko-osječki
Umirovljeni hrvatski biskupi[uredi | uredi kôd]
- mons. Ante Ivas, biskup šibenski u miru
- mons. Juraj Jezerinac, vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj u miru
- mons. Nikola Kekić, vladika križevački u miru
- mons. Ivan Milovan, biskup porečko-pulski u miru
- mons. Josip Mrzljak, biskup varaždinski u miru
- mons. Valentin Pozaić, pomoćni biskup zagrebački u miru
- mons. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski u miru i apostolski upravitelj splitsko-makarski
- mons. Marin Srakić, nadbiskup đakovačko-osječki u miru
- mons. Slobodan Štambuk, biskup hvarsko-bračko-viški u miru
- mons. Valter Župan, biskup krčki u miru
- mons. Alessandro D' Errico apostolski nunciji u republici hrvatskoj u miru
- mons. Giusspeteo Pinto apostolski nunciji u republici u Hrvatskoj u Miru
- mons. Ivan Devčić, nadbiskup riječki u miru
Preminuli biskupi Hrvatske biskupske koferencije[uredi | uredi kôd]
- Mile Bogović 2020.(81)
- Antun Bogetić 2017. (88)
- Ante Jurić 2012.(90)
- Frane Franić 2007.(97)
- Marko Culej 2006. (69)
- Ćiril Kos 2003.(84)
- Sluga božji kardinal Franjo Kuharić(Prvi ravnatelj hrvatske biskupske koferencije) 2002.(83)
Ustanove i manifestacije[uredi | uredi kôd]
- HBK je utemeljitelj Hrvatskoga katoličkog radija.
- Zajedno s tom radijskom postajom organizira hrvatski festival popularne kršćanske glazbe, Uskrs fest.
- Hrvatskoga kanonističkog društva djeluje na području Hrvatske biskupske konferencije.[4]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Statut Hrvatske Biskupske Konferencije
- ↑ www.hbk.hr, Zadarski nadbiskup Želimir Puljić izabran je danas, 14. studenoga 2012., na 45. redovitom plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije za predsjednika HBK., pristupljeno 14. prosinca 2012.
- ↑ Mons. Dražen Kutleša novi predsjednik Hrvatske biskupske konferencije. 18. listopada 2020.
- ↑ Statut Hrvatskoga kanonističkog društva
Poveznice[uredi | uredi kôd]
- Biskupska konferencija
- Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine
- Međunarodna biskupska konferencija sv. Ćirila i Metoda
- Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
Vanjska poveznica[uredi | uredi kôd]
| |||||||||||||||||||||||