Stanak
Stanak je često korišteno ime za zbor plemstva u srednjovjekovnoj Bosni. Korišteni su i nazivi Rusag (od mađarske riječi orszag što znači zemlja), Zbor, Sva Bosna[1] ili samo Bosna, dok su Dubrovčani koristili i neke latinske termine. Prvo korištenje izraza zabilježeno je u povelji Tvrtka I iz 1354 pod punim nazivom Stanak sve zemlje Bosne i daljnjih kraja Zagorja i Humske zemlje.[2] Izraz se koristio i kao općeniti naziv u srednjovjekovnoj Hrvatskoj i Bosni za različite vrste sastanaka, od lokalnih vijeća i zborova stanovništva do feudalnoga sabora.[3]
Pravo sudjelovanja na bosanskom državnom saboru imala je sva bosanska vlastela, ali autoritet u krajnjim odlukama uglavnom bio je rezerviran za najviše plemstvo. Zbor se sazivao zbog različitih prigoda, kao što su unutrašnja pitanja poput nasljeđivanja i smjene vladara.[4][5] Dodatno, na stanku odlučivalo se o prodaji ili ustupanja bosanske državne teritorije susjednim državama, sklapanja i potpisivanja ugovora i drugih važnih pitanja. Vladari bi na osnovu odluka sabora izdavali povelje.[6]
Okupljanja su bila uglavnom u mjestima gdje je vladar imao svoj dvor, obično u Milama, Milodražu, Bobovcu, Kraljevoj Sutjesci i Jajcu.
Utjecaj zbora svoj vrhunac imao je između 1390. i 1420. Većina jugoslavenskih povjesničara gledala je na zbor kao primjer bosanskog jedinstva, dok je američki povjesničar John Van Antwerp Fine argumentirao da je to oslikavalo slabost vladara i decentralizaciju bosanske države.[7]
Također pogledajte[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Babić, Anto; Grafenauer, Bogo. 1953. Historija naroda Jugoslavije. Školska knjiga
- ↑ Hodžić, Sead. 1998. Parlamentarizam u Bosni and Hercegovini. Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca. ISBN 978-9958-47-012-7
- ↑ stanak | Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 12. srpnja 2021.
- ↑ Miroslav Krleža; Ivo Cecić; Igor Gostl, ur. 1980. Enciklopedija Jugoslavije: Bje-Crn. Jugoslavenski leksikografski zavod. str. 217
- ↑ O. Filipović 2019, str. 48.
- ↑ Srednjevjekovna bosanska država. www.parlament.ba. Pristupljeno 13. srpnja 2021.
- ↑ Van Antwerp Fine, John. 2007. The Bosnian Church: Its Place in State and Society from the Thirteenth to the Fifteenth Century. Saqi. str. 174. ISBN 0863565034
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Kurtović, Esad. 2019. Kratka historija srednjovjekovne Bosne, Sarajevo 2019 (bošnjački). Dobra knjiga, Sarajevo
- O. Filipović, Emir. 2019. Bosansko kraljevstvo i Osmansko carstvo (1386-1463). Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu. str. 556. ISBN 978-9958-626-47-0