Stari grad Prekovršac

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Prekovršac
Prekovrški
Položaj 45°15′57″N 16°26′49″E / 45.265930°N 16.446829°E / 45.265930; 16.446829Koordinate: 45°15′57″N 16°26′49″E / 45.265930°N 16.446829°E / 45.265930; 16.446829
Država Republika Hrvatska
Vrsta utvrda
Gradnja 1470.
Graditelj Knezovi Zrinski
Građevinski materijal kamen
Srušen 1560.
Očuvanost ruševina


Utvrda Prekovršac je bila srednjovjekovna utvrda smještena na sjevernoj strani Zrinske gore, iznad sela Prevršca u porječju rijeke Sunje, u današnjoj općini Donji Kukuruzari, a podigli su ju oko 1470. godine hrvatski knezovi Zrinski kao važan dio europskog bedema od najezde Osmanlija. Utvrda Prekovršac bila je čuvar puta preko Zrinske gore između Zrina i Gvozdanskog i pokupsko-savskih krajeva kao posljedica aktivnosti Nikole III. Zrinskog.

Prethodio mu je drveni kaštel Završki s feudalnom kurijom. Grad Prevršac prvi put se spominje pod imenom Prikovrški kaštel u ugovoru o međusobnom naslijeđivanju iz godine 1509. između Nikole III. Zrinskog i Ivana Karlovića, kad je nakon tragične bitke na Krbavskom polju 1493. godine zbog žestokih ratnih okršaja s Osmanlijama, smrt ratnika- branitelja bila sve češća i izvjesnija. Danas je taj grad teško dostupan zbog nepostojanja cestovne komunikacije, ali u znanstvenoj literaturi o sustavu hrvatske krajiške obrane u 16. stoljeću zauzima istaknuto mjesto po svome značajnom doprinosu protuturskom obrambenom sustavu, koji je preko stotinu godina uz goleme žrtve hrvatskog naroda usporavao i zadržavao tursko prodiranje ka Zagrebu i dalje prema Beču, u srednju Europu.

Opis[uredi VE | uredi]

Utvrda Prekovršac ima tlocrt u obliku nepravilnog trapeza, čija duža baza ima oko 30 m, a nasuprotna paralelna stranica ima oko 18 m, na međusobnom razmaku od 2 m. Kaštel je više puta rušen i dograđivan, često uz pomoć sjevernotalijanskih majstora fortifikacije, jednako kao i zrinski kaštel Gvozdansko, što potvrđuje velika sličnost tlocrta i načina zidanja, kao i njegova karakteristična kombinacija stilskih epoha kao posljedica čestog ratnog popravljanja i dogradnji kaštela, sve do njegovog dramatičnog razaranja, što posvjedočuju sačuvani arhivski izvori.

Dominira duh renesanse fortifikacijske arhitekture druge polovice 15. stoljeća, s klasičnim kaštelskim tlocrtom koji kombinira kružnu branič-kulu, polukule ili kule na uglovima i ravne poteze bedema, kako bi se omogućila zaprečna koordinirana vrata protiv približavanja protivničkih ratnih sprava ili lagumaša, jer je tada nastupila epoha laguma, topništva i drugog vatrenog oružja. Tako je kaštel Prekovrški zapravo imao promjenjivu funkciju, koju je tijek vremena proširivao i modificirao. [1]

Rušenje utvrde[uredi VE | uredi]

Nakon pada Kostajnice 1556. godine okolica grada je zbog turske taktike spaljene zemlje bila opustošena i napuštena u takvoj mjeri da je sasvim onemogućena prehrana posade, unatoč višegodišnjim naporima Hrvatskog sabora da se hrana doprema iz Varaždina. Godine 1558. Ivan Lenković piše u svojem izvještaju o utvrdama u Hrvatskoj krajini da su utvrdu porušili sami Zrinski kako je Turci ne bi iskoristili za daljnja osvajanja.

Nakon završetka najžešćih ratova s Osmanlijama i nakon mira u Srijemskim Karlovcima 1699. godine, Prekovrški se spominje samo kao ruševina.

Danas[uredi VE | uredi]

Ostaci utvrde Prekovršac opstali su do danas unatoč tome što je utvrda stoljećima izvan upotrebe i ima značajan turistički potencijal zajedno sa ostalim fortifikacijama Zrinske gore. Do ostatak utvrde dolazi se cestom iz Hrvatske Kostajnice ili Petrinje.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • M. Kruhek, Fortifikacijska arhitektura Banije s osobitim osvrtom na razdoblje njene obrambene uloge u XVI. i XVII. stoljeću (magistarski rad-neobjavljeno), zagreb 1976.,52
  • Z. Horvat, "Kašteli na sjevernim obroncima Zrinske gore u obrani od Turaka" u: Riječi, sv. 1/2, Sisak, 2003., 109-112
  • Z. Horvat, "Kaštel Prekovršac", u: Zrin, lipanj 1995., br. 12, 14-17
  • Đ. Szabo, Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb 1920,65
  • M. Kruhek, Krajiške utvrde hrvatskog kraljevstva, Zagreb, 1995., 189


Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Stari grad Prekovršac (pristupljeno 28. lipnja 2018.)