Koordinate: 45°22′N 16°34′E / 45.37°N 16.57°E / 45.37; 16.57

Sunja

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg »Sunja« preusmjerava ovamo. Za istoimenu rijeku, pogledajte Sunja (rijeka).
Sunja
Sunja (grb).gif
Sunja na karti Hrvatska
Sunja
Sunja
Sunja na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Sisačko-moslavačka
Načelnik općine Grga Dragičević
Naselja u sastavu općine Vidi Općinska naselja
Površina 288,2 km2
Stanovništvo (2001.) 7.376
Broj stanovnika
Sunja, Sisačko-moslavačka [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Bestrma 86
Bistrač 40
Blinjska Greda 35
Bobovac 330
Brđani Cesta 135
Brđani Kosa 103
Crkveni Bok 117
Donja Letina 30
Donji Hrastovac 217
Drljača 277
Gornja Letina 71
Gradusa Posavska 89
Greda Sunjska 366
Ivanjski Bok 35
Jasenovčani 41
Kinjačka 213
Kladari 7
Kostreši Šaški 71
Krivaj Sunjski 120
Mala Gradusa 20
Mala Paukova 39
Novoselci 38
Papići 56
Petrinjci 183
Pobrđani 22
Radonja Luka 31
Selišće Sunjsko 37
Sjeverovac 33
Slovinci 152
Staza 220
Strmen 135
Sunja 1412
Timarci 119
Vedro Polje 119
Velika Gradusa 87
Vukoševac 21
Čapljani 37
Četvrtkovac 232
Šaš 307
Žreme 65

Ukupno [uredi] 7376 5748 4179

Poštanski broj 44210 Sunja
Sunja na karti Sisačko-moslavačka županija
Sunja
Sunja
Sunja na zemljovidu Sisačko-moslavačke županije

Sunja je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Općinska naselja[uredi | uredi kôd]

Bestrma, Bistrač, Blinjska Greda, Bobovac, Brđani Cesta, Brđani Kosa, Crkveni Bok, Čapljani, Četvrtkovac, Donja Letina, Donji Hrastovac, Drljača, Gornja Letina, Gradusa Posavska, Greda Sunjska, Ivanjski Bok, Jasenovčani, Kinjačka, Kladari, Kostreši Šaški, Krivaj Sunjski, Mala Gradusa, Mala Paukova, Novoselci, Papići, Petrinjci, Pobrđani, Radonja Luka, Selišće Sunjsko, Sjeverovac, Slovinci, Staza, Strmen, Sunja, Šaš, Timarci, Vedro Polje, Velika Gradusa, Vukoševac i Žreme

Kolodvor

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Općina Sunja smještena je na dodiru Sisačke Posavine i Banovine (Banije), uz tok rijeke Save na sjeveru i Zrinsko predgorje na jugu.

Općinsko središte Sunja nastalo je na strateški važnom križanju prometnih smjerova iz Siska prema rijeci Uni te iz Posavine (gdje je u planu izgradnja pokretnog mosta koji će zamijeniti dosadašnju skelu) prema unutrašnjosti Banovine.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Hrvati čine apsolutnu većinu s oko 80% stanovništva. Glavnina stanovništva smještena je na ocjeditoj terasi rijeke Save u samom naselju Sunja.

Uprava[uredi | uredi kôd]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Pretpovijest - keramički ostaci ribarskog naselja pronađeni na povišenom terenu zvano Pleće dokazuju naseljenost međurječja rijeke Save i Sunje, gdje se smjestila Sunja.

Zauzećem Ilirika – Nakon dugotrajnih ratova (od kraja 3.st.prije Krista ) Rima i ilirskih plemena te njihovih pobuna, car August (Oktavijan) 27.godine prije Krista proslavio je svoju pobjedu nad Ilirikom velikim trijumfom. Iste godine Ilirik je predao provinciju senatu na upravu, što je značilo da su ga u Rimu smatrali konačno pokorenim i primirenim. Rimljani za potrebe brzog premještanja vojske grade dvije vrlo važne ceste (obje područjem Sunje): - prva povezuje Sisciu ( Sisak ) sa Sirmiumom ( Srijemskom Mitrovicom), a druga Sisciu sa Salonom ( Solin ).


1334. godina - U prvom pisanom spomenu - popisu župa zagrebačke nadbiskupije, kojeg je sastavio đakon Ivan, navodi se sjedište župe u Gredi «ECCLESIA SANCTI NICOLAI DE GREDA», što znači da je postojala još odranije.


1526.godina - Kralj Ljudevit II, prije pogibije na Mohačkom polju u bitci sa Sulejmanom II Veličanstvenim, daruje posjede župe Greda grofu Petru Kegleviću od Bužima.


1556.godina – Nakon provala Turaka i pad Kostajnice i velikog pustošenja Turci vrlo brzo postaju apsolutni gospodari ovoga kraja.U stalnim sukobima izginuo je velik broj ljudi, jedan dio se iselio u mirnije krajeve (Gradišće-Burgenland u Austriji), a jedan dio odveden je u Tursko roblje. Prestaje postojati župa u Gredi, a područje i dio preostalog stanovništva priključuje se župi Kostajnica.


Od 1683 – 1699. godine - Završetkom Velikog rata za oslobođenje poražena Turska prihvatila je uvjete mira u Srijemskim Karlovcima prema kojemu je granica između Turske i Habsburške Monarhije uspostavljena na Uni ( 1687. godine oslobođeni su prostori do Une ). Na skoro prazan prostor opustošen stalnim i dugim ratovima sunjskog posavlja, počinje pristizati novo stanovništvo.


Kako je od 1526. godine Sunja i okolica bila vlasništvo vlastelina iz porodice Keglević, oni započinju naseljavanje preseljavajući dio kmetova sa svojih posjeda iz gornje Posavine (Lekenik, Pešćenica ... ).Taj sunjski dio topolovačkog vlastelinstva porodice Keglević obuhvaćao je sela: Bistrač, Selišće, Letine Gornju i Donju, Gradusu, Žreme, Krivaj, Gredu i Sunju. Hrvati – štokavci, koji dolaze iz Bosne naseljavaju Bobovac, Stazu, Hrastovac i Vedro Polje. Premda je to područje bilo pod zapovjedništvom bana i Hrvatskoga sabora, utjecajni austrijski generali započinju na Zrinsku goru i na njene obronke naseljavati Vlahe iz pograničnih turskih krajeva, odnosno one Vlahe koji su kao turske predstraže (martolozi) pljačkali i palili hrvatska sela i gradove. Zbog toga se znatno promijenila etnička struktura ovoga kraja.


1716. godina –Obnavlja se župa, ali sada u Sunji.U vrijeme vladanja carice, naše kraljice Marije Terezije (1740. – 1780.) Sunja dobiva status slobodnoga kraljevskog mjesta, a uspostavljanjem mira započinje razvoj i organizacija Sunje kao trgovačkog naselja.


1802/1803. godina - Prvi puta spominje se škola u Sunji, koja nakon kratkog prekida neprekidno i to od 1827. godine - djeluje do danas.


1822. godina - Započela je izgradnja današnje župske crkve u Sunji, a trošna drvena u Gredi uz potok Koravec je srušena.


1825. godina - Posvećena je nova crkva.


1881. godina - Uspostavlja se željeznički promet, što znatno utječe na daljnji razvoj, sada već manjega grada kao administrativnog, upravnog i trgovačkog središta s jakim obrtima.


1895. godina - Osnovano je Dobrovoljno vatrogasno društvo «Sunja-Greda» Sunja.


1907. godina – Započinje s radom sekcija puhačke glazbe pri Dobrovoljnom vatrogasnom društvu.


1912. godina - Na inicijativu učitelja Ivana Lackovića potpomognutog od obrtnika i trgovaca započinje rad zanatsko-trgovačka škola.


1927. godina - Osnovan je prvi nogometni klub ŠK «Sunjski».



Prije velike svjetske ekonomske krize


od 1929. – 1933., koja je i u sunjskomu kraju ostavila traga, Sunja ima: četverorazrednu državnu osnovnu školu, zanatsko trgovačku školu, župnu crkvu i župni ured, općinsko poglavarstvo, poštanski, telefonski i brzojavni ured, općinskog i privatnog liječnika, općinskog veterinara, ljekarnu, odjel financijske kontrole, oružničku postaju, željezničku postaju, čitaonicu, obrtnu zadrugu, Savez hrvatskih obrtnika, Vatrogasno društvo, Hrvatski Sokol, mjesni Odbor Crvenog križa, Trubljačku glazbu, Amatersko dramsko društvo, Tamburaški zbor, kino, ali i štedionice (Hrvatska štedionica d.d., seljačka zadruga, štedovna i pripomoćna zadruga) Uz veliki broj raznih obrtnika organiziranih u obrtnoj zadruzi u Sunji, radi i parni mlin, kožara, pilana, proizvodnja štapova, sušionica ljekovitog bilja i nekoliko mlinova.

Ekonomska kriza i privilegije koje u Kraljevini SHS, pa u Kraljevini Jugoslaviji i na kraju u drugoj socijalističkoj Jugoslaviji dobiva martološko vlaško stanovništvo sunjske općine, što je prouzročilo propadanja Sunje. Nestaju mnoga društva, a osnivaju se nova, ali politička, s jednim ciljem - provođenje državne partijske politike.

U Domovinskom ratu Sunja se ipak uspjela obraniti, premda je skoro potpuno uništena - razrušena. Obranili su je, u prvom redu, Sunjani ali veliki su doprinos slobodi Sunje dali hrabri bojovnici iz skoro cijele Hrvatske. Među braniteljima Sunje bio je poznati hrvatski glumac Sven Lasta. Njemu i inim braniteljima u čast i spomen održava se manifestacija Dani Svena Laste - sjećanje na branitelje Sunje[1]

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Uz poljodjelstvo i ribolovni turizam razvija se prerađivačka industrija.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

  • Lothar von Berks, * 11.07.1850, Sunja, Hrvatska - † 21.12.1920, Ostrožac, Bosna i Hercegovina. Sin Martina Lothara pl. Berksa i Elisabeth Marije Ane pl. Lotter. Od 1896. do 1905. okružni načelnik u Bihaću. Osnivač prvog planinarskog društva Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Sa svojom suprugom Isabellom pl. Berks, rođ. Adamović-Čepinskom, obnovitelji i graditelji dvorca Ostrožac na Uni, nedaleko od Bihaća.[2][3]
  • Mladen Jagušt, dirigent Simfonijskog orkestar RTV Beograd

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Spomenik glumcu Svenu Lasti ispred zgrade općine.

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

U Sunji su prije rata postojale dvije osnovne škole, od kojih je jedna u ratu uništena. Ime škole pokraj same rijeke Sunje bilo je "25. maj", ali je poslije rata promijenjeno u "OŠ Sunja".

Kultura[uredi | uredi kôd]

Šport[uredi | uredi kôd]

Nogometni klubovi:

Ostali klubovi:

  • Streličarski klub
  • Ribolovna udruga
  • Odbojkaški klub SUNJA

Izvori[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Sunja koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.