Stjepan Kušar

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Stjepan Kušar (Pregrada, 7. prosinca 1950.), hrvatski teolog [1]

Životopis[uredi VE | uredi]

Rođen je 7. prosinca 1950. u Pregradi (Hrvatsko zagorje). Nakon mature studirao je teologiju: ljetni semestar 1970/71, na Teološkom fakultetu u Zagre­bu, a od listopada 1971. na Papinskom Gregorijanskom Sveučilištu u Rimu. Godine 1973. diplomirao je na Fi­lozofskom fakultetu Gregorijanskog Sveučilišta, a 1976. na njegovu Teološkom fakultetu. Magisterij iz teologije postiže na istom sveučilištu 1978, a doktorat iz teologije 1984. radom o spoznaji Boga u filozofiji religije njemač­kog filozofa i teologa Bernharda Weltea, objavljenom na njemačkom i na hrvatskom jeziku. Predavao je na Institutu Katoličkog bogoslovnog fa­kulteta i Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu. Godine 1991. izabran je za asistenta pri ka­tedri za filozofiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, 1995. za višeg asistenta, a 1997. za docenta. Od 1999. docent je na Katedri za dogmatiku na istom fa­kultetu, a 14. prosinca 1999. imenovan je njezinim pro­čelnikom. U jesen 2000. izabran je u zvanje izvanrednog profesora.[1]

Od 1995. bio je glavni urednik znanstvenog časopi­sa »Bogoslovska smotra«. Do 2001. bio je član Europ­skog društva za katoličku teologiju i predsjednik njego­ve hrvatske sekcije. U ediciji Religijski leksikon koju je pripremio Leksikografski zavod »Miroslav Krleža« bio je urednik struka Kršćanska filozofija i Ateizam. Kao ured­nik napisao je za taj leksikon dvadesetak članaka.[1]

Na Katoličkom Bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu predavao je od 1991/92. akademske godine sljedeće kolegije: teodiceja, kozmologija, epistemologija, ontologija, povijest antičke i srednjovjekovne filozofi­je, granična pitanja religije i prirodnih znanosti. Godine 1999. s filozofske katedre prelazi na katedru za dogma­tiku te predaje kolegije: kristologija, otajstvo trojedinog Boga, teološka antropologija, eshatologija i granična pi­tanja religije i prirodnih znanosti.[1]

Od 1. listopada 2001. zaposlen je u izdavačkoj kući »Kršćanska sadašnjost« u Zagrebu u svojstvu redaktora (urednik−redaktor) i prevoditelja. Od ljetnog semestra akademske godine 2013./14. predaje u zvanju redovitog profesora na Odsjeku za povijest i Odsjeku za sociologi­ju Hrvatskog katoličkog sveučilišta.[1]

Objavio je sljedeće knjige: Dem göttlichen Gott ent­gegen denken, Freiburg i. Br. 1985.; Spoznaja Boga u fi­lozofiji religije, Zagreb 1996., Srednjovjekovna filozofija (ur.), Zagreb 1996.; Bog kršćanske objave, Zagreb 2001.; Filozofija o Bogu, Zagreb 2001.; Obične stvari i slobodni Bog, Zagreb 2015.[1]

Autor je studija i komentara te urednik i prevoditelj za djela: Augustin, O slobodi voljeDe libero arbitrio, Zagreb 1998.; Bonaventura, Tria opuscula – Tri djelca: Brevilokvij – Put duha k Bogu – Svođenje umijeća na te­ologiju, Zagreb 2009.; Anselmo Canterburyski, Cur Deus homoZašto je Bog postao čovjekom, Zagreb 2014.[1]

Objavio je uz to brojne članke i rasprave u raznim zbor­nicima te u časopisima »Bogoslovska smotra«, »Prolego­mena«, »Crkva u svijetu« i »Obnovljeni život«. Prevodi s latinskog, njemačkog, francuskog i talijanskog jezika.[1]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 Matica hrvatska Knjige. Autori. Damir Barbarić. Knjiga Filozofija u srednjem vijeku. (pristupljeno 15. svibnja 2018.)

Novak.jpg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s internetskih stranica Matice hrvatske. Vidi dopusnicu Matice hrvatske za Wikipediju na hrvatskome jeziku.