Teološka antropologija
Teološka antropologija | |
Znanstvena grana | Dogmatska teologija |
---|---|
Znanstveno polje | Teologija |
Znanstveno područje | Humanističke znanosti |
Klasifikacija znanosti u Hrvatskoj |
Teološka antropologija je bogoslovska znanstvena disciplina koja poštuje doprinose drugih antropologija, kao što su: biološka, filozofska, kulturološka, religijska, sociološka i dr., ali ima svoje viđenje čovjeka, koje se ne mora uvijek podudarati s prethodno iznesenima.
Opis[uredi | uredi kôd]
Cilj ove discipline je omogućiti da se preko ostalih bogoslovskih spoznaja dođe do bogoslovskog poimanja i vrednovanja čovjeka kao bogolike krune svega stvorenoga, čovjeka kao slike Božje, kao jedinog ovozemaljskog subesjednika "Onoga koji jest". Time se ističe da je čovjek biće koje traži komunikaciju, koji je upućen na druge ljude, sebi sličnima, ali i na to da je po tome čovjek usmjeren prema Transcendenciji, da treba i može komunicirati s njom. Osim toga, naglašava da je Bog mjera i jamstvo ljudskog dostojanstva, jer u Isusu Kristu čovjek susreće istinu o sebi, dokraja razrješava zagonetku čovjeka, a da pri tome ne uklanja dramu slobode svake pojedine osobe, jer je time zajamčena i čovjekova izvornost, neponovljivost i veličina, dok u suprotnom, ako čovjek smatrajući Boga takmacem postaje mjera svega, ljudski život postaje besmislenim, pretijesnim, neizdržljivim i čak često tragičnim i očajnim.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- Sveučilište u Zagrebu -Hrvatski studiji[neaktivna poveznica] Marko Pranjić: Teološka antropologija - opis kolegija
- Kršćanska sadašnjost Inačica izvorne stranice arhivirana 22. listopada 2009. Angelo Scola, Gilfredo Marengo, Javier Prades Lopez, Čovjek kao osoba : teološka antropologija, Zagreb, 1. izdanje, 2003., ISBN 9531100209
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Mrežna mjesta
- Marko Pranjić, Samonadilaženje - polazište teološke antropologije, Bogoslovska smotra 2/2005.
- Đuro Hranić Čovjek-slika Božja. Teološka antropologija Ivana Pavla II., Diacovensia 1/1993.