Stjepangrad

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Stjepangrad
Tlocrt

Stjepangrad, Blagajska utvrda ili Bona je srednjovjekovna utvrda antičkih korijena u Hercegovini, kod Blagaja.

Sagrađena je na visokoj krškoj stijeni, na nadmorskoj visini od 310 m iznad razine mora i 266 m iznad izvora rijeke Bune. Teško je pristupačna. Povijesni izvori ga spominju kao teritorijalnu cjelinu, odvojenu od naselja Blagaja. Ilirsko pleme Daorsi (Dauersii, Daorsei) ovdje je sagradilo utvrdu na sljemenu iznad izvora Bune. Rimljani su na ovom mjestu sagradili castrum. U 10. stoljeću na ruševinama starih rimskih zidina razvio se grad koji je bio središnje mjesto Humske zemlje.[1] Stjepangrad je nastao na toj utvrdi iz kasne antike, iznad naselja Blagaja. Velikaškoj hrvatskoj obitelji Kosačama bio je jednim od najvažnijih gradova na njihovim posjedima. Stjepangrad je bio grad hercega Stjepana Vukčića Kosače, po kojem je dobio ime. Utvrđeni grad bio je okružen bedemima nazubljenih vrhova. Unutar njega je bila gradska palača. Politička i vojna previranja hercegovog posjeda imala su okosnicu u Stjepangradu. Završila su osmanskim osvajanjem 1473. godine. Ubrzo je postao i sjedištem i mjestom boravka kadije.[2][3] Ulaz u grad zatvarala su željeznim vratima. Godine 1827. potres je teško oštetio temelje pa je 1835. godine napušten.[1]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 (nje.) Marko Plesnik: Bosnien-Herzegowina entdecken. Unterwegs zwischen Save und Adria. Trescher Verlag, 2007., ISBN 978-3897940659
  2. Vinska cesta Hercegovine Stjepan grad - tvrđava, Blagaj (pristupljeno 17. veljače 2017.)
  3. (eng.) Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanske županije Stjepan grad fortress (pristupljeno 17. veljače 2017.)

Bibliografija[uredi VE | uredi]

  • Anđelić, Pavao: Blagaj-srednjevjekovni grad, Arheološki pregled 7, Beograd, 1965., str. 178.-180.
  • Anđelić, Pavao, Bišće i Blagaj, politički centar Humske zemlje u srednjem vijeku, Hercegovina 1, Mostar, 1981., str. 41.-71.