Stolica

Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Stolica. Za druga značenja pogledajte Stolica (razdvojba).
»Stolac« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Stolac (razdvojba).
Stolica
Drvena stolica

Stolica (također stolac, sjedalica) je dio namještaja koji služi za sjedenje.

O stolici[uredi | uredi kôd]

U starom Egiptu, gdje stolice postoje kao ustaljeni elementi pokućstva, one su niske i katkad imaju kose naslone. S vaza su poznate grčki stolice s povinutim naslonima i nogama, s arheoloških spomenika jednostavne rimski stolice ukrštenih nogu. Od antike do danas stolica slijedi ukus vremena, ali se u biti ne mijenja. Obično ima 4 noge, rjeđe 3 (tronog, tronožac): sjedište je redovito četverouglasto ili okruglo, izrađeno od drveta ili slame, katkad prekriveno krznom i debelim tkaninama; od 17. stoljeća i tapecirano. Nasloni se također izrađuju u različitim oblicima (ravni, savijeni, na prečke); ponekad se i oni taperciraju. Po plemićkim dvorovima i bogatim gradovima srednjega vijeka stolice sumasivne, izrezbarene, često visoke, pa se pod noge sjedećega treba podmetnuti klupica. Renesansna stolica pokazuje jednostavne oblike; stolice rokokoa čine se poput nekih igračaka, a one iz doba ampira doimaju se ukočeno i kruto. Poneki put stolica ima i naslone za ruke. U 17. stoljeću nastaju udobni, prostrani i meki naslonjači za odmor, takozvane fotelje (francuski: fauteuil); u 19. stoljeću u modi su kožom presvučene duboke takozvane klupske fotelje. Moderno vrijeme stvara funkcionalne tipove stolica, prilagođene raznim svrhama i zahtjevima arhitekture, estetike i higijene. Međutim, od davnine se sjedilo i po klupama, jastucima i prostiračima po podu, tako da neki narodi poput Japanaca i danas ne upotrebljavaju stolicu.

Stolica često ima i simboličko značenje kao sjedalo vladara, suca, vrhovnog svećenika. Na nekim likovnim prikazima samo vladar sjedi, a ostali okolo njega stoje ili kleče. Simbol vlasti bila je sklopiva sella curulis, na kojoj su sjedili viši rimski činovnici; papinska sedia gestatoria (nosiljka) u upotrebi je od 5. stoljeća. Srednji vijek donio je stolice visoke umjetničke vrijednosti: biskupske katedre i kraljevska prijestolja od bjelokosti, mramora i sl. Na Gosposvetskom polju sačuvalo se kameno prijestolje, koje je služilo obredu ustoličenja koruških vojvoda.

Stolica u prenesenom značenju može označavati glavni grad, sjedište nekog vladara, biskupa itd., pa i samu vlast (Sveta Stolica). Grčka riječ za stolicu, katedra, dobila je značenje nastavne jedinice na sveučilištu kojoj je provjerena jedna znanstvena grana ili skup srodnih znanosti.