Subota

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Subota je u Hrvatskoj šesti dan u tjednu, koji se nalazi između petka i nedjelje, računajući prema izmijenjenom europskom kalendaru koji se značajnije počeo uvoditi nakon 1962. i utjecao na ISO 8601 standard. Povijesno gledajući, subota je sedmi dan i u Europi, što se može vidjeti iz starih kalendara.

Po tradiciji izvedenoj od starih Židova i Rimljana, subota je posljednji dan tjedna. Ta konvencija je ostao univerzalni standard u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Velikoj Britaniji, i dijelovima Afrike, ali u modernoj Europi mnogi ljudi smatraju subotu šestim (pretposljednjim) danom tjedna, dok je nedjelja posljednji. Suvremena europska konvencija je formulirana ISO 8601 standardom. S druge strane, u mnogim islamskim državama subota je prvi dan tjedna, gdje je petak praznik.

U staroj židovskoj tradiciji, subota je šabat. Mnogi jezici nemaju različite riječi za "subotu" i "sabat", što na hebrejskom znači "dan odmora" (dan koji je Bog četvrtom zapovijedi odredio za tjedni odmor]]. Istočne Pravoslavne crkve razlikuju sabate (subote) od nedjelje. Rimokatolici slabo naglašavaju tu razliku da mnogi prate - bar u kolokvijalnom jeziku - protestantsku praksu zvanja nedjelje sabatom.

Moderno Maori ime, Rahoroi, ima značenje "dan pranja".

U mnogim državama gdje su nedjelje praznici, subota je dio vikenda i tradicionalno je dan za odmaranje. To je izravna posljedica prijašnje uloge subote kao jedinog dana odmora (i za Židove i za izvorne kršćane, uključujući i apostole[1]), što se promijenilo nakon što se središte kršćanstva preselilo u Rim, gdje je car Konstantin I. Veliki, nedavno obraćen na kršćanstvo, Konstantinovim ediktom uveo venerabili die Solis (lat. "časni dan Sunca") kao obvezni dan za svetkovanje,[2] najvjerojatnije da bi očuvao stabilnost carstva koje je velikim dijelom bilo naseljeno štovateljima boga Nepobjedivog Sunca (čiji je kult službeno uveo car Aurelijan, a štovao ga je i sâm Konstantin[3][4]) ili Mitre (glavnog boga grčko-rimske misterijske religije mitraizma).[5]

U katoličanstvu, subota je dan posvećen Blaženoj Djevici Mariji.[6] Pet prvih subota pobožnost je Bezgrešnom Srcu Marijinu.

Subota je uobičajeni dan za izbore u Australiji i jedini dan u Novom Zelandu kada se izbori mogu održavati.

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Komentar kardinala Jamesa Gibbonsa o suboti i nedjelji u Catholic Mirror, 9. 9. 1893.
  2. Encyclopaedia Britannnica, XI. izdanje, kartica "Nedjelja"
  3. http://hr.wikipedia.org/Sol_Invictus[neaktivna poveznica]
  4. Ilustracija kovanice iz Jocelyn M.C. Toynbee, Roman Medallions (1944., ponovno izdano 1987.)
  5. prof. Gilbert Murray, Oxford University: History of Christianity in the Light of Modern Knowledge, str. 73-74.
  6. http://hkm-koeln.de/2020/05/30/subota-je-dan-posvecen-gospi/ Preuzeto 31. ožujka 2022.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Gdje je subota dobila svoje imeInačica izvorne stranice arhivirana 12. ožujka 2006.