Subotica (općina)
 Lokacija općine Subotica u Srbiji | |
| Država | Srbija |
| Okrug | Sjevernobački okrug |
| Administrativna jedinica | AP Vojvodina |
| Sjedište općine | Subotica |
| Broj naselja | 19 |
| Površina (2004.) | |
| - ukupna | 1.007 km² |
| - poljoprivredna1 | 88.740 ha |
| - šuma | 3.453 ha |
| Stanovništvo | |
| - ukupno (2002.) | 148.401 |
| - prirodni priraštaj (2004.) | -5 % |
| - zaposlenih (2004.) | 46.216 |
| Dužina puteva (2004.) | 444 km |
| 1 društvena i individualna poljoprivredna gospodarstva | |
Općina Subotica se nalazi u širokoj ravnici na krajnjem sjeveru Vojvodine, u blizini granice Srbije i Mađarske. Općina se nalazi u okviru Sjevernobačkog okruga. Glavni grad općine je grad Subotica.
U općini se nalaze sljedeća naseljena mjesta: Bački Vinogradi, Bačko Dušanovo, Bajmok, Bikovo, Čantavir, Donji Tavankut, Đurđin, Gornji Tavankut, Hajdukovo, Kelebija, Ljutovo, Mala Bosna, Mišićevo, Novi Žednik, Palić, Stari Žednik, Šupljak i Višnjevac.
Krajem 12. stoljeća i početkom 13. stoljeća javlja se naselje Zabatka ili. Zabotka, a od kraja 14. stoljeća i u 12. stoljeću spominje se u dokumentima Subotica, kao grad u posjedu ugarskih velikaša. U 18. stoljeću, poslije oslobođenja od Turaka, mjesto se brzo naseljavalo i 1779. proglašen je "Slobodan kraljevski grad" - Marijatereziopolis. U 19. stoljeću razvoj Subotice je ubrzan, iako je 1831. u epidemiji kolere stradalo mnoštvo građana. U povijesti radničkog pokreta i narodnooslobodilačkog rata značajan je doprinos ovog kraja. Suboticu je oslobodio Subotički partizanski odred 10. listopada 1944. godine.
Subotica je grad povijesnih spomenika, starih i značajnih kulturnih institucija. Kazalište sa srpskom i mađarskom dramom, knjižnica, Gradski muzej, Povijesni arhiv Subotica, Galerija "Likovni susret". Na Paliću je i jedini zoološki vrt u Vojvodini. U gradu su poznati povijesni spomenici: Gradska kuća (1910. – 1912.), sinagoga, franjevački samostan, Spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora (Toma Rosandić) i „Balada vešanih“ (Nandor Glid).
Poslije austrougarske nagodbe 1869. Subotica je proglašena slobodnim gradom i posebnim statusom i postala je središte gospodarstva - kasnije industrijskog razvitka ovog kraja. Pored razvijene prehrambene industrije u Subotici je razvijena kemijska i elektro industrija, proizvodnja i remont željezničkih vagona i tekstilna industrija. Palićko jezero (8 km od Subotice) i Ludoško jezero (4 km istočno od Palića) privlačne su prirodne ljepote s izletištima, lovnim i ribolovnim područjima. U Subotičkoj pješčari kraj bogatih vinograda i voćnjaka ima terena za lov.
Općina ima ukupno 150.534 stanovnika i zauzima površinu od 1.008 km².
| Etnička pripadnost | |||||||||||
| Srbi | Crnogorci | Jugoslaveni | Albanci | Mađari | Muslimani | Romi | Hrvati | Slovaci | Rumunji | Ostali | |
| Ukupno | 22.335 | 1.755 | 22.746 | 311 | 64.277 | 447 | 421 | 16.369 | 163 | 42 | 21.668 |
| Vjeroispovijest | |||||||||||
| Pravoslavna | Islam | Judaistička | Katolička | Protestantska | Ostali | Neopredijeljeni | Ateisti | Nepoznata vjeroispovijest | |||
| Ukupno | 22.276 | 774 | 38 | 100.267 | 2.630 | 163 | 657 | 5.591 | 18.109 | ||
| |||||
| |||||